Pogled u svijet
Rano otkrivanje raka dojke
Rak dojke najčešće je maligno oboljenje kod brazilskih žena i pogađa otprilike svaku 12. ženu, izvještava brazilski časopis Medicina Conselho Federal. Časopis potiče sve žene koje su navršile 25 godina da redovito čine samopregled dojki. Medicina ujedno preporučuje ženama da prvi put odu na mamografiju između 35. i 40. godine života, da između 40. i 50. godine idu na mamografiju svake dvije godine, a nakon toga jedanput godišnje. Premda su većem riziku izložene žene čija prehrana obiluje zasićenim mastima i žene kojima je netko u obitelji već bolovao od te bolesti, 70 posto žena oboljelih od raka dojke ne spada niti u jednu visokorizičnu kategoriju. Ta činjenica, piše Medicina, “jasno pokazuje koliko je važna strategija ranog otkrivanja bolesti”. (Pogledajte Probudite se! od 8. travnja 1994.)
Ovisnici o lijekovima iz slobodne prodaje
U Sjevernoj Irskoj raste ovisnost o lijekovima iz slobodne prodaje, izvještava The Irish Times. Kao i u mnogim drugim zemljama, u Sjevernoj Irskoj možete bez recepta nabaviti preparate kao što su analgetici i sirupi protiv kašlja, u kojima ima kodeina ili drugih opijata koji mogu izazivati ovisnost. Neki ljudi koji su nehotice postali ovisnici bore se da bi održali tu svoju naviku, budući da apstinencijska kriza može biti izuzetno teška i popraćena mučninom i depresijom. Jedan je ovisnik potrošio svoje nasljedstvo, prodao kuću i nagomilao dug u visini od 18 000 funti (preko 180 000 kuna) kako bi pokrio troškove svoje ovisnosti o 70 bočica lijeka tjedno. Frank McGoldrick, iz Grupe za istraživanje farmakoloških ovisnosti u Belfastu, kaže da većina ljudi koji zloupotrebljavaju lijekove iz slobodne prodaje ne želi priznati svoju ovisnost i nonšalantno odbacuje ideju o tome da sebi nanose štetu. “Oni ne krše zakon”, napominje McGoldrick. “Većina njih čak ne shvaća da zapravo zloupotrebljava lijekove.”
Moć školarki
U Japanu srednjoškolke diktiraju potrošačke trendove, kaže se u jednom izvještaju objavljenom u novinama The Daily Yomiuri. Modni hirovi brzo se šire kad međusobno čavrljaju u krugu svojih poznanica, a njih zna biti i više od 1 000. Preko roditelja, braće i sestara njihov se utjecaj širi i na druge dobne grupe. “Djevojke su obdarene svojstvima idealnog potrošača: novcem, znatiželjom za novotarijama i vremenom da se tome posvete.” Otprilike 68 posto japanskih tinejdžerki dobiva džeparac, u prosjeku 220 dolara mjesečno, a mnoge usto dobivaju novac od baki i djedova koji ih obasipaju ljubavlju te putem honorarnih poslova. Sociologe zabrinjava taj djevojački genzai shiko, ili stav živi-za-danas, kao i to što većina njih nema neke dublje osobne ciljeve. Jedno nedavno istraživanje zaključilo je da današnje srednjoškolke “pate od dosade jer dobivaju sve što god zažele, a da se ne moraju oko toga pomučiti”.
Umrla najstarija osoba na svijetu
Jeanne Louise Calment, najstarija osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda, umrla je 4. kolovoza 1997. u dobi od 122 godine, izvještavaju francuske novine Le Figaro. Jeanne je rođena 21. veljače 1875. u Arlesu, na jugoistoku Francuske — prije nego što su bili izumljeni električna žarulja, gramofon i automobil. Udala se 1896. i imala je jednu kćer, koju je nadživjela za 63 godine, i unuka, koji je umro 1963. Sjećala se da je 1888. kao tinejdžerka upoznala slikara Vincenta van Gogha i da je bila prijateljica pjesnika Frédérica Mistrala, koji je 1904. dobio Nobelovu nagradu. Jeanne je izrekla mnoge dosjetke o tajni dugovječnosti, spominjući pritom faktore kao što su smijeh, aktivnost i “želudac kao u noja”.
Djeca koja govore dva jezika
Dok dijete uči svoj materinji jezik, njegova sposobnost artikulacije govora uglavnom je locirana u predjelu mozga poznatom pod imenom Brokin centar. Istraživači s njujorškog instituta Memorial Sloan-Kettering Cancer Center nedavno su pomoću djelovanja magnetske rezonancije odredili koji se dio mozga aktivira kad osobe koje govore dva jezika koriste jedan ili drugi jezik. Otkrili su da ako osoba kao malo dijete paralelno uči dva jezika, oba se pohranjuju u istom dijelu Brokinog centra. Međutim, kada se drugi jezik uči u adolescentnoj dobi ili kasnije, izgleda da je lociran pored onog prvog, a nije isprepleten s njim. Londonske novine The Times komentiraju: “Izgleda da se učenjem prvog jezika formiraju krugovi u Brokinom centru, tako da se drugi jezik mora smjestiti negdje drugdje.” Istraživači smatraju da bi to moglo pridonijeti razjašnjenju pitanja zašto je teže naučiti drugi jezik kasnije u životu.
Prezaposleni Kanađani
Kanađani rade prekovremeno i mnogi od njih osjećaju posljedice toga, pišu novine The Globe and Mail. Ekonomski strahovi primoravaju muškarce i žene, uključujući i roditelje male djece, da napornije i duže rade. Gotovo 2 000 000 Kanađana svaki tjedan radi u prosjeku preko devet sati prekovremeno, a 700 000 radi honorarno barem još jedan posao. Neki istraživači kažu da je tjeskobnost vrtoglavo porasla, naročito među uredskim osobljem. Stručnjake brine to kako se ovaj trend odražava na djecu, koja provode malo vremena sa svojim roditeljima. Dr. Kerry Daly, iz odsjeka za istraživanja obitelji pri Sveučilištu u Guelphu (Ontario), primjećuje: “Ljudi imaju dojam da im vlastiti život izmiče kontroli. Ni sami ne znaju kako da sve to prekinu.”
Najgori neprijatelj morskog psa?
Morski psi općenito izazivaju strah kod ljudi. No čini se da morski psi imaju više razloga da se boje čovjeka. U napadima morskih pasa godišnje pogine “manje od sto” ljudi, dok ribari svake godine ubiju oko 100 000 000 morskih pasa, izvještavaju francuske novine Le Monde. Ta činjenica zabrinjava mnoge biologe mora koji strahuju da bi, ako se taj pomor nastavi, moglo doći do narušavanja prirodne ravnoteže u oceanima. Morski psi igraju veoma važnu ulogu u kontroliranju brojnosti živih vrsta u moru. Budući da im dugo treba da postignu spolnu zrelost i da nakon dugog perioda gestacije donose na svijet samo nekoliko mladunaca, nekim vrstama morskih pasa zbog izlovljivanja prijeti istrebljenje. Jedan postupak koji biolozi mora naročito osuđuju jest “perajarenje” — rezanje peraja, koje se jede, i bacanje morskog psa natrag u more da tamo ugine.
Sakupljanje stoke iz zraka
Neki australski stočari sada koriste sporoleteće, takozvane ultralake, avione za sakupljanje stoke na svojim velikim farmama goveda i ovaca, izvještavaju novine The Sunday Mail iz Brisbanea (Australija). Jedan stočar iz Queenslanda kaže da je zahvaljujući svom ultralakom avionu uštedio dvotjednu plaću za nekoliko ljudi svaki put kad je sakupljao svoje ovce. “Motocikl je došao na mjesto konja, a sada ultralaki avion preuzima mjesto motocikla”, rekao je on. Ti su laki avioni opremljeni jakim kasetofonima koji emitiraju tonske zapise psećeg laveža. Kad to čuju, “preplašena goveda i ovce u trku kreću prema najbližem oboru”, stoji u članku.
Brige Kineza oko odgoja djece
Nedavno je pod pokroviteljstvom Kineske akademije društvenih znanosti bila napravljena jedna opsežna studija o odnosima roditelja i djece, izvještava China Today. Istraživanje je pokazalo da su mnogi roditelji zabrinuti zbog odgoja današnje djece. Prema pisanju China Today, “neki se osjećaju potpuno izgubljeni u pogledu toga čemu bi trebali učiti svoju djecu — tradicionalnim kineskim moralnim vrlinama, kao što su poštenje, skromnost, strpljivost i brižnost, ili pak modernom natjecateljskom duhu?” Gotovo 60 posto roditelja bilo je zabrinuto zbog negativnog utjecaja televizije na djecu. Istraživač na polju informativnih medija Bu Wei savjetovao je roditeljima da programe koje će dijete gledati prilagode njegovoj dobi i osobnosti, da zajedno s djetetom gledaju te programe i diskutiraju o njima te da ne dozvole da televizija djetetu oduzima previše vremena.
Stres uzrokovan nezaposlenošću
Prema istraživanjima spomenutim u njemačkim novinama Süddeutsche Zeitung, emocionalni i društveni pritisci uvjetovani nezaposlenošću mogu se odraziti na čovjekovo zdravlje. Pod utjecajem takvog stresa navodno slabi tjelesni imunološki sustav. Kod nezaposlenih osoba ujedno postoji veća vjerojatnost da će imati povišeni krvni tlak i doživjeti srčani udar nego što je to slučaj kod zaposlenih. “Stres koji moraju podnositi dugoročno nezaposlene osobe još je veći i povlači za sobom više posljedica nego stres kod zaposlenih”, kaže profesor Thomas Kieselbach, sa Sveučilišta u Hannoveru (Njemačka). “Gotovo svi nezaposleni na ovaj ili onaj način pate od nekih afektivnih poremećaja.” Kaže se da je broj nezaposlenih u Evropskoj uniji manje-više jednak zbroju stanovništva Danske, Finske i Švedske.