Pogled u svijet
Siromaštvo i okoliš
Unatoč ekonomskom napretku, preko 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta još uvijek životari, raspolažući s manje od dva dolara na dan. U jednom izvještaju UN-a stoji da siromaštvo nimalo ne uzmiče već da postaje sve teži problem. Preko milijun ljudi danas zarađuje manje nego prije 20, 30 ili čak 40 godina. To opet doprinosi uništavanju okoliša, budući da “siromaštvo prisiljava ljude na direktnu eksploataciju prirodnih bogatstava, čime se osujećuju svi eventualni dugoročni napori za očuvanje prirode”, piše časopis UNESCO Sources. “Prema sadašnjoj stopi uništavanja, šume na Karibima potpuno će nestati za nepunih 50 godina (...). Na državnoj razini situacija je još teža: na Filipinima šumama preostaje još 30 godina, u Afganistanu još 16 godina, a u Libanonu još 15 godina.”
Koliko je očaj opasan
“Znanstvenici (...) kažu da očaj može štetiti srcu u istoj mjeri kao i pušenje 20 cigareta dnevno”, izvještava londonski The Times. “Jedna četverogodišnja studija kojom je obuhvaćeno skoro 1 000 Finaca srednjih godina ustanovila je da je očaj kod njih uvelike povećao opasnost od ateroskleroze, ili ovapnjenja arterija.” Studija je pokazala da čovjekovo duševno raspoloženje može u znatnoj mjeri utjecati na zdravlje. “Konstantno utvrđujemo da različita psihička i emocionalna stanja igraju određenu ulogu u čovjekovom zdravlju”, rekla je dr. Susan Everson, koja je predvodila istraživanje. “Liječnici moraju shvatiti da beznađe negativno djeluje na zdravlje i da otežava breme bolesti. Ljudi moraju znati da kad ih snađe beznađe i očaj trebaju zatražiti pomoć.”
Godine potrošene u prometu
Stanovnici najvećih talijanskih gradova troše mnogo vremena na putovanje od kuće na posao, ili u školu, i natrag. Koliko je to mnogo? Prema podacima talijanskog ekološkog udruženja Legambiente, građani Napulja svakodnevno potroše u prometu 140 minuta. Pretpostavimo li da je prosječni životni vijek 74 godine, tada će stanovnik Napulja u prometu izgubiti 7,2 godine svog života. Stanovnik Rima, koji svakodnevno potroši na prijevoz 135 minuta, izgubit će 6,9 godina. Situacija je skoro jednako nezavidna i u ostalim gradovima. Stanovnici Bologne izgubit će 5,9 godina, a stanovnici Milana 5,3 godine, izvještavaju novine La Repubblica.
Srednjoistočno vrijeme
Na Srednjem istoku vremenske razlike znaju stvarati komplikacije. To se, naprimjer, dešava u Iranu, gdje ljudi već godinama “podešavaju satove tri i pol sata ispred griničkog vremena, umjesto da računaju puni sat, kao što se to čini u većini drugih zemalja”, piše The New York Times. “Ukoliko želite slušati, naprimjer, vijesti BBC-jevog World Servicea u 5.00 ujutro, morate namjestiti stanicu u 8.30 sati i truditi se da ne čujete zvonjavu Big Bena koja vam želi reći da vam sat ne pokazuje točno vrijeme.” Premda se u tom kraju svijeta obično prelazi na zimsko vrijeme posljednjeg vikenda u rujnu, prošle godine Izrael je napravio tu promjenu 13. rujna. Također je teško utvrditi koji dani spadaju u vikend. Većina zemalja u području Perzijskog zaljeva računa četvrtak i petak kao vikend. Međutim, u Egiptu i većini njemu susjednih zemalja vikend čine petak i subota, dok su u Libanonu to subota i nedjelja. “Tako, naprimjer, putnik koji planira doputovati u Abu Dhabi u srijedu u podne, a zatim u petak navečer nastaviti let za Beirut, sigurno će imati četverodnevni vikend. Radoholičari samo trebaju približno obrnut plan puta”, piše Times.
U brizi za francuski jezik
Predstavnici s francuskog govornog područja iz čitavog svijeta nedavno su prisustvovali trodnevnoj konferenciji održanoj u Hanoiu (Vijetnam), kojom se proslavilo “globalnu rasprostranjenost francuskog jezika”, izvijestio je pariški dnevnik Le Figaro. Francuskim jezikom svakodnevno govori preko 100 milijuna ljudi. U 17. stoljeću, kad je bio na vrhuncu popularnosti, francuski je bio jezik međunarodne diplomacije. “U razjedinjenoj Evropi ratovi i manji oružani sukobi završavali su mirovnim sporazumima napisanim na francuskom”, pišu te novine. Međutim, danas francuski jezik “nastoji učvrstiti svoj položaj u svijetu”. Smanjenje upotrebe francuskog jezika može se pripisati porastu popularnosti engleskog, naročito kao poslovnog jezika. U pokušaju da se premosti taj jaz, francuski je predsjednik dao inicijativu za populariziranje francuskog jezika na informacijskoj superautocesti. Međutim, jedan je političar izrazio svoju zabrinutost u pogledu budućnosti francuskog jezika, rekavši: “Niti široka javnost, niti sredstva javnog informiranja, a niti političari nisu zainteresirani za upotrebu francuskog jezika. Ta je nezainteresiranost vjerojatno čak izraženija u Francuskoj nego u drugim zemljama.”
Nastojanje da se stane na kraj podmićivanju
U Kini se naziva huilu; u Keniji kitu kidogo. U Meksiku se koristi izraz una mordida; u Rusiji vzjatka, a na Srednjem istoku bakšiš. U mnogim zemljama podmićivanje je sastavni dio života, a ponekad je to i jedini način da izvršite neku poslovnu transakciju, da nabavite neku robu, pa čak i da istjerate pravdu. Međutim, nedavno su 34 zemlje potpisale sporazum čiji je cilj ukinuti podmićivanje u međunarodnim poslovnim transakcijama. Potpisalo ga je 29 članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, te Argentina, Brazil, Bugarska, Čile i Slovačka. Vodeće svjetske financijske organizacije — Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond — također poduzimaju korake u borbi protiv korupcije u službenim krugovima. Ti su koraci poduzeti nakon što je jedno istraživanje Svjetske banke pokazalo da 40 posto poduzeća iz 69 zemalja plaća mito. Spomenute dvije organizacije sada predviđaju obustavu isplate novčane pomoći zemljama koje toleriraju korupciju.
Manija jedenja gusjenica
Mopane gusjenice odavna su sastavni dio ishrane siromašnih ljudi u ruralnim dijelovima Južnoafričke Republike, gdje te gusjenice predstavljaju glavni izvor proteina. One su potomstvo malog noćnog pauna, a ime su dobile po drvetu mopane kojim se hrane. U travnju i prosincu žene sakupljaju gusjenice, pa ih, nakon što im izvade utrobu, kuhaju i potom suše na suncu. Po svojoj masnoći, kao i proteinskoj, vitaminskoj i kalorijskoj vrijednosti, ne zaostaju za mesom i ribom. Međutim, sada u restoranima Južnoafričke Republike jela od mopane gusjenica postaju pravi modni hit. Ta se moda također proširila u Evropu i Sjedinjene Države, što je uzbunilo Afrikance iz ruralnih područja. Zašto? “Zbog sve veće potražnje neki su zabrinuti oko toga hoće li ta vrsta uopće preživjeti”, piše londonski The Times. Već je sada “mopane nestala s velikih područja susjedne Bocvane i Zimbabvea”.
Je li šteta izazvana pušenjem nepopravljiva?
Pušenje može nanijeti arterijama trajnu štetu, kaže jedno nedavno istraživanje. U časopisu The Journal of the American Medical Association istraživači su izvijestili da pušenje, no isto tako i udisanje tuđeg dima, može trajno oštetiti arterije. Studija je promatrala 10 914 muškaraca i žena u dobi od 45 do 65 godina. U grupi je bilo pušača, bivših pušača, nepušača koji su redovno udisali dim tuđih cigareta, kao i nepušača koji nisu redovito udisali takav dim. Istraživači su pomoću ultrazvuka izmjerili debljinu stijenki vratne arterije. Ta su mjerenja ponovljena nakon tri godine.
Kao što se i očekivalo, kod stalnih pušača došlo je do znatnog porasta ovapnjenja arterija — 50 posto u slučaju osoba koje su 33 godine pušile prosječno kutiju cigareta na dan. Arterije su se suzile i bivšim pušačima i to 25 posto brže nego nepušačima — kod nekih čak i 20 godina nakon što su prestali pušiti. Kod nepušača koji su udisali dim tuđih cigareta zabilježeno je 20 posto veće zadebljanje arterija nego kod osoba koje nisu udisale takav dim. Sudeći po toj studiji, otprilike 30 000 do 60 000 smrtnih slučajeva godišnje samo u Sjedinjenim Državama može se pripisati udisanju dima tuđih cigareta.
Neće biti korekcije lica
Nakon sedam godina restauriranja, egipatska sfinga najzad je oslobođena skela koje su je okruživale. “U razdoblju od 1990. do 1997. za restauraciju sfinge upotrijebljeno je stotinu tisuća kamenova”, izjavio je Ahmad al-Haggar, nadležni za antičku baštinu tog područja. Međutim, on je dodao da posao pomne restauracije nije obuhvaćao i oštećeno lice “divovskog polu-lava polu-čovjeka od vapnenca”.