Pogled u svijet
Štetne kompjuterske igre
Brazilsko ministarstvo pravosuđa “zabranilo je prodaju kontroverzne kompjuterske igre u kojoj igrači dobivaju bodove za krađu automobila i ubijanje policajaca”, kaže se u jednom Reutersovom izvještaju. Igru se smatra “opasnom zato što trivijalizira pljačku i ubijanje te bi mogla potaknuti mlađe igrače na nasilje”. Godine 1997. ministarstvo je zabranilo jednu drugu kompjutersku igru u kojoj se “igrače nagrađuje za ubijanje pješaka, među kojima ima starijih žena i trudnica”. Predstavnica Procona, organizacije koja se bavi zaštitom prava potrošača, izjavila je: “Takve su igre opasne i štetne jer dovode do nasilja. Djeca počinju misliti da je takvo postupanje normalno.”
Zagađena mora
“Nemilosrdno pustošenje oceanskih ribolovnih područja te otrovne kemikalije i radioaktivni otpad koji se nalaze u oceanima ugrožavaju temelj na kojem se zasniva kompletan život na zemaljskoj kugli”, izvještavaju novine Nassauische Neue Presse. Prema pisanju novina Kieler Nachrichten, najveća je žrtva Crno more. Smatra se da je to jedan od najugroženijih ekosistema na svijetu, budući da je 90 posto tog ekosistema potpuno beživotno. Nepročišćene otpadne vode pretvorile su valove koji oplakuju ukrajinsku obalu u zelenkastosmeđu prljavštinu, a plaže u okolici Odese prošlog su ljeta bile otvorene samo tjedan dana. “Crno more je smrtno ranjeno”, izjavio je rumunjski predsjednik Emil Constantinescu. “Ako dopustimo da umre, čekaju nas posljedice koje će biti gore nego što možemo zamisliti.” Inače, Ujedinjeni narodi proglasili su 1998. godinu “Međunarodnom godinom oceanâ”.
Krivotvoreni lijekovi
“Na svjetskom tržištu nalazi se otprilike 8 posto krivotvorenih lijekova”, piše Le Figaro Magazine. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da postotak krivotvorenih lijekova u Brazilu iznosi 30 posto, dok se u Nigeriji, prema nekim mišljenjima, radi o zapanjujućih 60 posto. Trgovina krivotvorenim lijekovima navodno predstavlja biznis vrijedan 300 milijardi dolara, u kojem vodeću ulogu igra organizirani kriminal. Unatoč naporima farmaceutskih tvrtki da stanu na kraj toj trgovini, policija i međunarodne organizacije još nisu pronašle rješenje za taj problem. U najboljem slučaju, krivotvoreni lijek može imati placebo učinak; u najgorem, može biti smrtonosan. “Krivotvoreni lijek igra ruski rulet sa zdravstvenim stanjem bolesne osobe”, komentira Le Figaro Magazine.
Ljubav prema oružju u Sjedinjenim Državama
“Postoji drastična razlika između Amerike [Sjedinjenih Država] i drugih zemalja”, piše The Economist. “Godine 1996. na Novom Zelandu revolverom je ubijeno dvoje ljudi, u Japanu 15, u Velikoj Britaniji 30, u Kanadi 106, u Njemačkoj 211, a u Sjedinjenim Državama 9 390 ljudi.” U Sjedinjenim Državama svake se godine upotrijebi vatreno oružje u otprilike pola milijuna kriminalnih djela i njime se ubije oko 35 000 osoba, uključujući i samoubojstva i nesretne slučajeve. Međutim, građani Sjedinjenih Država koji posjeduju vatreno oružje “žele pod svaku cijenu zadržati svoje oružje”, piše časopis. “Umjesto da se odluče za strožu kontrolu naoružavanja, kao što se to učinilo u mnogim drugim zemljama, oni srljaju u suprotnom smjeru.” Sada se u 31 saveznoj državi ljudima izdaju dozvole za nošenje skrivenih revolvera.
Najduži viseći most na svijetu
Most Akashi Kaikyo u Japanu, koji povezuje otok Awaji s gradom Kobeom, otvoren je u travnju ove godine i odmah je ušao u evidenciju kao najduži viseći most na svijetu. “Taj most predstavlja projekt vrijedan 7,7 milijardi dolara, na kojem se radilo deset godina, a raspon njegovog središnjeg luka iznosi 1 991 metar — računajući udaljenost između dva tornja”, piše časopis Time. “Svaki od ta dva tornja, viša od zgrade s 90 katova, opremljen je s 20 kontrolnih uređaja za praćenje vibracija; ukoliko vjetar zaljulja konstrukciju mosta, čelična užad poteže tornjeve natrag.” Osim toga, most je konstruiran tako da može izdržati potres jačine čak 8.0 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici. Kad bi se razvukla, čelična užad tog mosta mogla bi sedam puta opasati Zemlju.
Ugrožene biljke
Nakon 20 godina rada, botaničari i konzervacionisti iz čitavog svijeta zaključili su da se od 270 000 poznatih biljnih vrsta na svijetu njih 12,5 posto — svaka osma vrsta — suočava s prijetnjom istrebljenja. “Devedeset posto biljaka s te liste uspijeva samo u jednoj zemlji, tako da na njih naročito utječu ekonomske i društvene prilike u državi ili na njihovom užem području”, piše The New York Times. Znanstvenici navode dva glavna uzroka zbog kojih biljke dobivaju status ugroženih: (1) veliko uništavanje netaknute prirode uslijed stambene izgradnje, eksploatacije šuma i poljoprivrede i (2) invazije stranih biljaka koje ugrožavaju i potiskuju domaće samonikle vrste. U članku se kaže da su biljke “bitnije za život prirode” nego što su to sisavci i ptice. Nadalje se kaže o biljkama: “One podržavaju život gotovo svih ostalih živih stvorenja, pa tako i ljudi, pretvarajući sunčevu svjetlost u hranu. One služe kao sirovine za izradu mnogih lijekova i čine genetski potencijal iz kojeg se razvijaju poljoprivredne biljne vrste. Biljke su sama osnova prirodnog pejzaža, pozornica na kojoj se odigravaju svi drugi procesi.”
Zaraze u bolnici
“Zdravstvo ima velikih problema sa zarazama koje se dobivaju u bolnici nakon nekog medicinskog tretmana ili kirurškog zahvata”, objavljuju francuske novine Le Figaro. Svake se godine samo u Francuskoj zarazi 800 000 ljudi, a procjenjuje se da broj smrtnih slučajeva iznosi 10 000. Postoje različite mjere kojima se može smanjiti opasnost od zaraze: dezinficiranje bolničkih soba svaki put prije nego što stigne novi pacijent, kontroliranje sterilizacijskih postupaka i temeljito pranje ruku prije obrade pacijenta. Izgleda da se mnogi takvi postupci često zanemaruju. Prema rezultatima istraživanja koje je sprovedeno u jednoj pariškoj bolnici, samo je 72 posto bolničkog pomoćnog osoblja izjavilo da temeljito pere ruke nakon kontakta sa svakim pacijentom. Od njih je 60 posto pralo ruke kraće od vremena koje bi inače bilo idealno. Novine zaključuju da, imajući u vidu takve žalosne statističke podatke, “izgleda da ima još mnogo toga na čemu valja poraditi”.
Sigurnosni pojasevi u avionu spašavaju živote
Kao što to zna svatko tko ima iskustva s putovanjem avionom, avioni mogu naglo i neočekivano naići na snažne zračne turbulencije, uslijed čega putnici mogu zadobiti ozljede ili čak poginuti. Jedina efikasna preventivna mjera koju možete poduzeti, kažu stručnjaci, jest to da čitavo vrijeme dok sjedite u avionu budete vezani sigurnosnim pojasom. “Naročito je teško predvidjeti, uočiti i izbjeći turbulencije u vedroj atmosferi (CAT)”, kaže se u časopisu U.S.News & World Report. I premda se znanstvenici bave konstruiranjem senzornih uređaja kojima bi se moglo otkriti takve turbulencije, danas se kod većine avionskih letova piloti oslanjaju na izvještaje onih koji su prije njih letjeli na istoj liniji. Gotovo nitko od osoba koje su ozlijeđene pri letu kroz zračnu turbulenciju nije bio vezan sigurnosnim pojasom. “Međutim”, zaključuje članak, “aviokompanije još nisu pronašle način kako prisiliti putnike da se vežu pojasom.”
Štednja električne energije
“U njemačkim domovima i uredskim prostorima 11 posto električne energije troše uređaji koji nisu u upotrebi već su u poziciji očekivanja (standby)”, izvještava bilten Apotheken Umschau. Procjenjuje se da u Njemačkoj televizijski prijemnici, stereouređaji, kompjuteri i drugi elektronski uređaji ostavljeni u poziciji standby godišnje troše oko 20,5 milijardi kilovatsati električne energije. To je više od godišnje potrošnje električne energije u Berlinu, najvećem gradu te zemlje. Možda bi se moglo štedjeti struju i novac kad bi se neke uređaje potpuno isključilo umjesto da ih se ostavlja u poziciji standby.
Nestajanje Mrtvog mora
Mrtvo more, najniža i najslanija točka na zemaljskoj kugli, brzo nestaje. Godine 1965. površina Mrtvog mora bila je 395 metara ispod razine mora. Sada se nalazi 413 metara ispod razine mora, a pojavio se i uzak pojas suhog tla koji ga dijeli na dva dijela. Hoteli koji su bili sagrađeni tik uz obalu sada se nalaze dobrano na kopnu. “Razina mora pada znatnih 80 centimetara godišnje, a potrebe stanovništva i diktat politike dovode do toga da u more ne dotječe dovoljno vode”, kaže se u novinama The Dallas Morning News. “Potencijalna smrt Mrtvog mora ukazuje na težinu vodoopskrbne krize u tom području, dočim prepreke koje stoje na putu rješavanju krize pokazuju koliko su na sušnom Srednjem istoku pitanja vode i mira usko povezana. (...) Danas su Izrael, Sirija i Jordan (...) gotovo potpuno skrenuli tok rijeke Jordana, glavnog izvora iz kojeg Mrtvo more dobiva vodu.” Govoreći o povijesti Mrtvog mora, članak piše: “Daleko najživopisnija priča jest biblijski izvještaj o tome kako su Gradovi u ravnici bili smješteni na jednom plodnom području, sve dok Bog, digavši ruke od njih zbog toga što su kršili moralna načela, nije ‘pustio na Sodomu i Gomoru kišu od sumpora i vatre’ da bi ih pretvorio u pustoš.”