Pogled u svijet
Pušenje košta milijarde dolara
Iako se u mnogim zemljama broj pušača smanjuje, u Švicarskoj taj broj ostaje isti, pišu novine Berner Oberländer. Otprilike trećina njenog stanovništva puši. Preko 8 000 smrtnih slučajeva godišnje povezano je s pušenjem — što je više od zbroja smrtnih slučajeva koje su uzrokovali AIDS, heroin, kokain, alkohol, požari, automobilske nesreće, ubojstva i samoubojstva. U zaključku jedne studije koju je objavilo Državno ministarstvo zdravstva u Švicarskoj stoji da su 1995. društveni troškovi koji su nastali zbog uživanja duhana iznosili deset milijardi švicarskih franaka, što je više od šest milijardi američkih dolara. Studijom se pokušalo utvrditi kolika je cijena medicinske njege i bolničkog liječenja, pada produktivnosti rada, smanjenja kvalitete života pušača koji imaju problema sa zdravljem, kao i onih koje oni izdržavaju, te patnji koje doživljavaju članovi obitelji preminulog pušača.
Zaštitite svoje srce
“Oduvijek smo znali da se opasnost od srčanog udara povećava kad nastupi toplije vrijeme — no sada znamo da je to slučaj i kad zahladni”, kaže dr. Anthony Graham, kardiolog i predstavnik Fondacije za borbu protiv bolesti srca i moždanog udara u Ontariu (Kanada). Prema izvještaju novina Globe and Mail, jedno desetogodišnje istraživanje u Francuskoj, u koje je bilo uključeno 250 000 muškaraca, pokazalo je da promjena prosječne temperature za deset Celzijevih stupnjeva, bez obzira na to da li temperatura raste ili pada, “povećava opasnost od prvog srčanog udara za 13 posto”. Kad temperatura padne, rad srca je otežan i ubrzan jer se krv iz potkožnog sloja preusmjerava u dublje slojeve tijela kako bi se sačuvala toplina. Opasnost se dodatno povećava ako se ljudi prekomjerno iscrpljuju ili ako nisu odgovarajuće odjeveni. Dr. Graham upozorava: “Ne možete pet mjeseci samo sjediti pred televizorom, a zatim odjednom izaći van na hladnoću i čistiti lopatom snijeg. Morate se postepeno na to privikavati.”
Glasna muzika kao bijeg
Unatoč upozorenjima liječnika da preglasna muzika “negativno utječe na čitavo tijelo”, sve je veći broj mladih koji izgleda ne mogu živjeti bez svog walkmana, izvještava poljski tjednik Przyjaciółka. Zbog čega je to slučaj? Nekima walkman služi da bi se “izolirali od okoline. Kad ima slušalice na ušima, tinejdžer više ne mora slušati prigovaranje svojih roditelja ili odgovarati kad ga, naprimjer, zamole da nešto uradi”, pišu novine. Napominjući da preglasna muzika može također uzrokovati “umor, glavobolju, slabljenje koncentracije ili nesanicu”, Przyjaciółka ipak ne savjetuje roditeljima da svojoj djeci zabrane upotrebu walkmana, nego im predlaže da ih uče da budu umjerena. “Posudite ponekad walkman od svoje djece”, predlaže se u novinama. “To će njima omogućiti predah od slušalica, a vi ćete upoznati svijet u kojem žive.”
Izumiranje jezika
“Ponekad sam jako ljuta na sebe zbog toga što svoju djecu nisam učila taj jezik”, kaže poglavica Marie Smith Jones, a ona je u svojoj kulturi posljednja osoba koja govori ejak, jezik s Aljaske. Tendencije ukazuju na to da bi u sljedećih sto godina moglo nestati 40 do 50 posto od otprilike 6 000 jezika koji se koriste diljem svijeta. U Australiji, u kojoj se nekad govorilo 250 jezika, taj se broj već smanjio na otprilike 20 jezika. Zbog čega se to događa? Časopis Newsweek ukazuje na činjenicu da ti jezici “padaju u zaborav zbog širenja engleskog i drugih ‘velikih’ jezika”. Profesor Stephen Wurm, urednik publikacije Atlas of the World’s Languages in Danger of Disappearing, koju je objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, dodaje: “Često se čuje mišljenje da bi se trebalo zaboraviti ‘male’ jezike, to jest jezike manjinskih grupa, jer oni nemaju nikakvu vrijednost.”
Pričajte svojoj bebi
Ako svojoj bebi pričate najmanje 30 minuta na dan, to može znatno povećati njenu inteligenciju i njeno poznavanje jezika, izvještava londonski Daily Telegraph. Istraživači su pratili razvoj 140 devetomjesečnih beba. Roditelji jedne polovice djece iz te grupe dobili su savjet kako da na najbolji način pričaju svojim bebama, dok druga polovica roditelja nije dobila nikakav savjet o tome. Nakon sedam godina “djeca iz grupe [kojoj se pričalo] bila su po svojoj prosječnoj inteligenciji godinu i tri mjeseca naprednija od djece iz one druge grupe”, a njihovo poznavanje jezika bilo je “znatno bolje”, navodi izvještaj. Istraživačica dr. Sally Ward smatra da roditelji danas manje pričaju svojim bebama nego nekada, a razlog tome su značajne promjene u društvu. Naprimjer, veći broj majki je zaposlen, a u mnogim su obiteljima videotrake zamijenile razgovor.
Kako izbjegavati izljeve gnjeva na cesti
“Preagresivne vozače ne bi trebalo shvaćati olako”, savjetuje jedan veteran automobilističkih utrka, čije su riječi citirane u časopisu Fleet Maintenance & Safety Report. Zadržavanje prisebnosti i izbjegavanje neželjenih situacija mogu donekle smanjiti opasnosti od izljeva gnjeva na cesti. Pobornici sigurnosti na cesti preporučuju sljedeće:
◼ Uvijek budite uljudni kad ste za volanom.
◼ Uklonite se s puta nekom agresivnom vozaču ako to možete učiniti na siguran način.
◼ Nikad nemojte izazivati drugog vozača time što ćete voziti preblizu njega ili dodavati gas.
◼ Nemojte reagirati na prijeteće geste i nemojte se služiti gestama koje bi se mogle krivo protumačiti.
◼ Izbjegavajte vizualni kontakt s razbješnjenim vozačem.
◼ Nemojte se zaustavljati kako biste se razračunali s drugim vozačem.
Ozljede prilikom abortusa i smrt
U Meksiku se svake godine izvrši skoro 500 000 abortusa, kaže Francisco Javier Serna Alvarado, predsjednik Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb u Ciudad de Mexicu. Prema izvještaju lista El Universal, veliki postotak tih abortusa završava smrću majki, a u mnogim drugim slučajevima dolazi do opasnih komplikacija kod kojih je potrebna medicinska intervencija, čak i bolničko liječenje. Tajni pobačaj treći je po redu najveći uzročnik smrti trudnica u Meksiku. U nekim se slučajevima primjenjuju primitivne metode abortusa — koriste se oštri zašiljeni predmeti, uzimaju se lijekovi ili biljni čajevi koji izazivaju pobačaj, a neke se žene čak same bacaju niz stepenice. Posljedice toga često su “opasno krvarenje, perforacija maternice, sterilnost, infekcije i odstranjenje maternice”, navodi se u izvještaju.
Prenesite poruku
Bez obzira na to koliko je vaša poruka važna, većina vas ljudi neće htjeti slušati ako im se ne sviđa način na koji govorite, kaže fonetičarka dr. Lillian Glass. Prema izvještaju časopisa The Citizen iz Južnoafričke Republike, nerazgovjetan govor, loša gramatika, monoton glas, prebrz govor, prostački govor i dominiranje u razgovoru, sve su to faktori koji odvraćaju ljude od slušanja onog tko im se obraća. S druge strane, ljudi će vas obično slušati ako im se smiješite kako bi se oni osjećali opušteno, ako govorite jasno i polako, ako ih gledate u oči te ako pažljivo slušate njihovo razmišljanje i pritom ih ne prekidate. “Razmislite prije nego što progovorite”, dodaje se u članku, “pa ćete govoriti s više samopouzdanja.”
Prejedanje povećava rizik od trovanja hranom
Prema riječima dr. Adolfa Cháveza, s Nacionalnog instituta za prehranu Salvador Zubirán u Meksiku, rizik da će vam pozliti zbog toga što ste pojeli zatrovanu hranu veći je ako se prejedate. Dr. Chávez kaže da želučani sokovi bez problema uništavaju male količine bakterija koje pojedemo u hrani. No nakon što se osoba prejede, ta je dodatna količina hrane u želucu prevelika da bi je želučana kiselina preradila, pa se tako smanjuje sposobnost želuca da uništava bakterije. Dr. Chávez rekao je za Probudite se!: “Ako neka osoba pojede 15 tacosa od kojih je jedan zaražen, ona će se vjerojatno zaraziti zbog količine hrane koju je pojela. Kada bi pojela samo jedan taco, i to zaraženi, možda ne bi bilo problema.”
Premalo smijeha
Prema podacima koji su bili izneseni na Međunarodnoj konferenciji o humoru, nedavno održanoj u Švicarskoj, u vrijeme ekonomski teških 1950-ih prosječni se čovjek smijao 18 minuta na dan, za razliku od 6 minuta na dan u 1990-ima, godinama blagostanja. Zbog čega je došlo do tog pada? “Stručnjaci kažu da je za taj trend kriva stalna težnja za materijalnim posjedima, karijerom i osobnim uspjehom, čime potvrđuju staru mudru izreku koja kaže da se sreća ne može kupiti novcem”, objašnjava londonski Sunday Times. Stoga autor članka Michael Argyle zaključuje: “Osobe kojima je najvažnija stvar novac nezadovoljnije su i psihički bolesnije. To bi moglo biti zbog toga što novac pruža samo površno zadovoljstvo.”
Zajamčeno pravo na liječenje
Vrhovni sud u Salvadoru nedavno je proglasio nelegalnom odredbu jedne državne bolnice, po kojoj se od pacijenata zahtijevalo da daruju krv ukoliko žele liječenje. Ranije su bolnička pravila svim pacijentima nalagala da prije operacije daruju dvije jedinice krvi. Sada oni koji se žele liječiti u toj državnoj bolnici imaju zakonsko pravo na odluku da ne daruju krv.