Pogled u svijet
Problemi s održavanjem mira
“Prije deset godina UN-ove mirovne misije bile su tako visoko cijenjene da su sve zajedno nagrađene Nobelovom nagradom za mir”, pišu torontske novine The Globe and Mail. “No danas se sudionicima mirovnih misija — civilima, policiji i vojnicima — upućuju i izrazi prezira i pohvale.” Što je dovelo do te promjene? “Ključni problem leži u prirodi suvremenih sukoba. U mnogim današnjim ratovima ne bore se sustavno organizirane vojske s jasnim ciljevima i ideologijama, već pojedine frakcije i vojni diktatori koji ratuju zbog čiste pohlepe i regrutiraju vojnike tinejdžerskog uzrasta. Ratovi se vode za prevlast u državi, a ne između dviju država”, piše Globe. Novine dodaju da zbog toga mirovne snage Ujedinjenih naroda, “umjesto da nadgledavaju dogovorena primirja između država, (...) postaju posrednici između sukobljenih frakcija čiji su ciljevi — a ponekad čak i vodeće strukture — neodređeni i čija je želja za postizanjem mira sumnjiva”.
Novo načelo dovodi do nasilja u sportu
Prema pisanju francuskog časopisa L’Express, francuski nogometni savez imao je u sezoni 1997/98. rekordnih 20 825 disciplinskih postupaka, a znatno je porastao i broj izgreda u drugim sportovima. Što je uzrok tolikom nasilju? Prema izjavi istraživača Richarda Pfistera, jedan od razloga jest to što se u igri “mora pobijediti. Kad je novac preči od ugleda i kad se više ističe rezultat nego uživanje u igri, čovjek dobiva dojam da je sve dopušteno.” Pfister kaže da takvo ponašanje, koje po svemu sudeći prolazi nekažnjeno kad je riječ o ljudima koje se često smatra uzorima, izgleda opravdava nasilje u očima mladih i potiče ih da ga oponašaju.
Golubi pismonoše još uvijek korisni
Policija u indijskoj saveznoj državi Orissi ima visokorazvijen komunikacijski sustav, no još uvijek nije raspustila svoju “golublju jedinicu”, jato koje broji čak 800 golubova, izvještava The Indian Express. Prema riječima gospodina B. B. Pande, glavnog šefa policije u Orissi, golubovi već 50 godina služe kao izuzetno važno sredstvo komunikacije u vrijeme poplava i nakon ciklona te su još uvijek korisni kad se prekinu radiotelegrafske veze. Naprimjer, kad je 1982. grad Banki nastradao u poplavi, golubovi su bili jedina veza između tog grada i regionalnog centra Cuttacka. Prva golublja jedinica u Orissi stupila je u službu 1946, a sačinjavali su je golubovi jedne belgijske sorte pismonoša koji mogu bez prestanka letjeti čak 800 kilometara brzinom od 80 do 90 kilometara na sat. Sada su te ptice, čiji životni vijek iznosi 15 do 20 godina, smještene u tri policijska centra, a o njima vode brigu 34 policajca. G. Panda je izjavio: “U eri bežičnih telefona korištenje golubova možda djeluje staromodno, no oni još uvijek puno znače državi Orissi.”
Neka djeca ne idu u školu
U Općoj deklaraciji o pravima čovjeka, koju je 1948. usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda, ustanovljeno je temeljno pravo na obrazovanje. Premda su otada poduzeti mnogi hvalevrijedni napori, taj cilj još nije ni blizu ostvarenja. “Pedeset godina nakon usvajanja Opće deklaracije o pravima čovjeka još uvijek je bilo više od 130 milijuna djece osnovnoškolskog uzrasta koja nisu pohađala školu”, izvještava njemački dnevni list Allgemeine Zeitung Mainz. “To znači da 20 posto djece u svijetu nije imalo osnovno obrazovanje.” Prema mišljenju Reinharda Schlagintweita, direktora njemačkog ogranka Fonda Ujedinjenih naroda za pomoć djeci, trebalo bi oko 7 milijardi dolara da se svu djecu svijeta upiše u osnovnu školu. To je daleko manja svota od one koju Evropljani svake godine potroše na sladoled ili od svote koju stanovništvo Sjedinjenih Država godišnje potroši na kozmetiku, a u odnosu na svjetske izdatke za naoružanje predstavlja pravu sitnicu.
Azija često na udaru katastrofa
“Od deset najvećih prošlogodišnjih katastrofa u svijetu šest se dogodilo u Aziji, odnijevši 27 000 života i nanijevši materijalne štete u iznosu od 38 milijardi američkih dolara”, piše South China Morning Post. Među njima su bile i katastrofalne poplave u Bangladešu i Kini te šumski požari u Indoneziji, prilikom kojih se dimna prašina proširila u susjedne zemlje. “Prirodne katastrofe pogađaju Aziju više nego ijedno drugo područje na svijetu”, kažu podaci Ekonomske i socijalne komisije Ujedinjenih naroda za Aziju i Pacifik. “Upravo će u Aziji uklanjanje takvih opasnosti biti jedan od velikih izazova 21. stoljeća.”
Zašto ne možete sami sebe golicati?
“Pogodite li pravo mjesto, od golicanja će čak i odrasla osoba postati bespomoćna. No čak i oni koji su najosjetljiviji na golicanje mogu se u najmanju ruku utješiti saznanjem da ne mogu sami sebe golicati”, piše The Economist. Zašto ne? Prema rezultatima jednog nedavnog istraživanja, odgovor leži u malom mozgu, dijelu mozga koji upravlja motoričkim aktivnostima. Istraživači smatraju da mali mozak, osim što upravlja određenim pokretima, sudjeluje i u predviđanju njihovog djelovanja na osjetilne centre. Stoga, kad ljudi pokušaju sami sebe poškakljati, mali mozak unaprijed predvidi osjetilni podražaj i potiskuje ga. Kad vas netko drugi poškaklja, podražaj i predviđanje malog mozga nisu vremenski usklađeni, tako da ne dolazi do potiskivanja podražaja. The New York Times rezimirao je to u jednom sličnom članku ovim riječima: “Mozak može prepoznati kad je golicanje izazvano vlastitim pokretima, pa im daje manji prioritet kako bi se mogao orijentirati na prihvaćanje podražaja iz vanjskih izvora koji bi mogli biti od veće važnosti.”
Nasljednik Morseove abecede
Morseova abeceda, izumljena 1832, “odigrala je neprocjenjivo važnu ulogu u razvoju trgovine i same povijesti”, priznaje Roger Cohn, iz agencije Ujedinjenih naroda koja nadgledava svjetski pomorski promet. Ta je abeceda služila brodovima u opasnosti kao međunarodni standard još od 1912, kada je Titanic odaslao signal SOS — tri točkice, tri crtice, tri točkice — piše The Toronto Star. Međutim, od 1. veljače 1999. jedan novi satelitski sistem, koji je uvela Međunarodna pomorska organizacija, automatski šalje mnoštvo podataka u “mrežu spasilačkih koordinacijskih centara diljem svijeta” kad se na satelitskom terminalu na palubi broda aktivira dugme za slučaj opasnosti. Osim deveteroznamenkastog identifikacijskog broja broda, mogu se poslati i drugi podaci, “kao što su vrijeme nesreće, pozicija broda i vrsta nesreće — bilo da je riječ o nečem što nije specificirano bilo o jednoj od 12 kategorija nesreća koje variraju od požara i poplave, preko bočnog naginjanja broda, pa sve do pljačkanja broda”, piše Star. Novine s nostalgijom dodaju: “Pomoću Morseove abecede svijetu su objavljene neke od najboljih vijesti u povijesti: njome je bio objavljen prekid vatre u oba svjetska rata.”
Zdravstveni problemi povezani s obućom
“Medicinski stručnjaci pretpostavljaju da svaka šesta osoba ima ozbiljnih problema sa stopalima, što je često povezano s obućom”, izvještava The Toronto Star. Bol u koljenima, kukovima i donjem dijelu leđa, kao i glavobolja, također mogu biti znak da biste trebali obratiti pažnju na obuću koju nosite. “Najvažnije je imati na umu da se cipele ne oblikuju prema nozi, već noga prema cipeli”, piše Star. “Nemojte kupovati cipele misleći kako će se one prilagoditi vašoj nozi. Ako vam nisu udobne u trgovini, nemojte ih kupiti.” Kupujte cipele poslijepodne, budući da “stopalo tijekom dana obično malo natekne”, a usto “gledajte da vam cipela pristaje na prstima, a ne na peti”. Statistički gledano, žene imaju više problema sa stopalima i više deformacija stopala. Smatra se da je uzrok tome to što 90 posto njih “nosi cipele koje su premale ili preuske za njihovo stopalo”, a “visoke pete često uzrokuju mnoge itekako ozbiljne deformacije stopala”. Novine dodaju: “Također je važno imati na umu da se bol javlja onda kad je šteta već učinjena.”
Objavljivanje Biblije u Kini
“Kina je u protekla dva desetljeća izdala preko 20 milijuna primjeraka Biblije, [koja je] početkom 1990-ih postala jedna od najpopularnijih knjiga u toj zemlji”, javlja novinska agencija Xinhua. Prema riječima profesora Fenga Jinyuana, s Instituta za istraživanje svjetskih religija koji djeluje u okviru Kineske akademije društvenih znanosti, kršćani u Kini imaju pravo kupiti dva primjerka. Dosada je objavljeno preko 20 različitih izdanja, “uključujući i engleska izdanja s prijevodom na kineski, kineska izdanja na tradicionalnom i pojednostavljenom pismu, izdanja na jezicima etničkih manjina te izdanja džepnog i velikog formata”. Osim toga, objavljeno je i nekoliko knjiga s biblijskim pričama, a očekuje se da će se prodavati još bolje nego Biblija. U članku piše da “od početka 1990-ih Biblija zauzima 32. mjesto na popisu najutjecajnijih knjiga u zemlji”, međutim, “općenito govoreći, religija ima manji utjecaj na Kineze nego na ljude sa Zapada”.