Pogled u svijet

Pouka iz povijesti religije?

U anketi koju su nedavno proveli list Le Monde i časopis Notre Histoire, samo je 57 posto Francuza izjavilo kako bi se složilo s time da se u državnim školama uvede predmet povijest religije. “Zanimljivo je da se sve više ljudi protivi toj ideji”, piše Notre Histoire. “To ukazuje ili na strah od prozelitizma ili na mišljenje da se u školi uopće ne bi trebalo učiti o religiji.” Paradoks je u tome što ogromna većina ljudi smatra da bi taj školski predmet unapređivao toleranciju među učenicima. Prema rezultatima ankete, na ljestvici glavnih religija u Francuskoj katolicizam zauzima prvo mjesto, nakon njega dolazi islam, sa svojih četiri milijuna sljedbenika, a protestanti, Židovi, budisti, pravoslavni kršćani i Jehovini svjedoci također čine dio “šarolikog religijskog mozaika” te zemlje.

Prenošenje zaraze

“Zarazne bolesti lako se prenose s jedne osobe na drugu, primjerice dovoljno je otvoriti slavinu ili podignuti telefonsku slušalicu”, piše londonski The Guardian. Znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni (Tucson, SAD) kažu da jako prehlađena osoba koja nakon ispuhivanja nosa dira slavinu može ostaviti “na njoj preko 1 000 virusa”. Mnogi od tih virusa mogli bi zaraziti sljedeću osobu koja će dirati slavinu, naročito ako ona potom dodirne usta, nos ili oči. Ispitivanja u kojima je korištena jedna vrsta bakterija te virusi koji napadaju bakterije pokazala su da se “preko telefonske slušalice prenosi 39% bakterija i 66% virusa, dok se preko slavine prenosi 28% bakterija i 34% virusa”. Ako se prstom na kojem ima bakterija ili virusa dodirne donju usnu, prenijet će se više od trećine tih uzročnika bolesti. Na taj se način neopranim rukama lako mogu prenijeti bolesti uzrokovane rotavirusima i proljev koji je posljedica trovanja salmonelom.

Spas od pošasti skakavaca

“U Kini je mobilizirana vojska od 700 000 posebno uvježbanih pataka i kokoši, čiji je zadatak da pomognu u suzbijanju najveće pošasti skakavaca koja je u toj zemlji zabilježena u posljednjih 25 godina”, izvještava londonski The Daily Telegraph. U ljeto 2000. mnoštva skakavaca uništila su usjeve na površini od 1,6 milijuna hektara na sjeveru i istoku zemlje te 3,9 milijuna hektara pašnjaka u udaljenim područjima zapadnog Xinjianga. Patke i kokoši uvježbane su da na zvuk zvižduka počnu tražiti i jesti te kukce. Zhao Xinchun, zamjenik ravnatelja Ureda za suzbijanje skakavaca i štakora u Xinjiangu, gdje se perad uvježbava i koristi u spomenutu svrhu, objašnjava: “Seljani su znali da kokoši vole jesti skakavce, pa smo zato proveli istraživanja [i] ustanovili da patke [koje pojedu i do 400 skakavaca na dan] mogu jesti više nego kokoši, da lakše podnose loše vremenske prilike i ne služe za hranu orlovima i lasicama. (...) Kad ih pustimo na travnjake, samo zazviždimo i one počnu jesti skakavce.” Perad je dio programa u koji spada i zaprašivanje usjeva iz aviona te korištenje mikroorganizama koji uništavaju skakavce.

Spavanje nije luksuz

“Najmanje četvrtina Južnoafrikanaca obavlja svakodnevne poslove s pola snage, a to je posljedica neispavanosti ili problema sa spavanjem”, piše list The Natal Witness, koji izlazi u Južnoafričkoj Republici. Dr. James Maas, stručnjak koji se bavi poremećajima spavanja, kaže kako spavanje omogućava mozgu da se opskrbi izuzetno važnim neurotransmiterima i da je zato ispavanost neophodan preduvjet za dobro pamćenje, kreativnost te sposobnost rješavanja problema i učenja. Posljedice neispavanosti mogu biti depresija, razdražljivost, tjeskoba, slab smisao za humor, poteškoće u međuljudskim odnosima, smanjena sposobnost koncentracije, pamćenja, komuniciranja i donošenja odluka, češće riskantno ponašanje te pad produktivnosti rada i kvalitete života. Kod ljudi koji spavaju pet ili manje sati dnevno smanjuje se i otpornost na viruse. “Da bismo bili u punoj formi”, kaže Maas, “moramo trećinu svog života odvojiti za spavanje, što znači da svake noći trebamo spavati u prosjeku osam sati.”

Koralji u morskim dubinama

“U dubokim, tamnim i hladnim vodama sjeverne Evrope pronađeni su koraljni grebeni koji po brojnosti i raznolikosti morskih organizama nimalo ne zaostaju za onima u tropskim morima”, izvještava kanadski National Post. Na tim koraljnim grebenima žive stotine vrsta živih organizama, kao što su spužve, morske lepeze i “mnogobrojne vrste morskih crva, od kojih mnoge znanstvenici nikad nisu ni opisali”. U uzorcima taloga koji su uzeti s morskog dna nađeno je mnoštvo sitnih organizama, a “otprilike polovica njih znanstvenicima je bila nepoznata”, kaže Alex Rogers s Oceanografskog instituta Sveučilišta u Southamptonu (Velika Britanija). “Trebamo zaštititi te koraljne grebene, i to ne toliko zbog njih samih — jer takve kolonije postoje i na drugim mjestima — koliko zbog očuvanja staništa ostalih organizama koji na njima žive.” Rogers procjenjuje da na tim koraljima živi oko 900 vrsta živih organizama. Također se pretpostavlja da u blizini koralja žive “mlada jata nekih riba koje imaju veliku tržišnu vrijednost”, pišu novine.

Raspad britanskih obitelji

Velika Britanija ima najveću stopu razvoda braka u Evropi, no ima još veću stopu prekida veza između parova koji žive nevjenčano. U izvještaju pod naslovom “Cijena raspada obitelji”, koji govori o jednom istraživanju provedenom pod pokroviteljstvom države, upozorava se: “Glavni razlog zbog kojeg djeca sve lošije žive leži u raspadu obitelji — i to naročito uže obitelji, koju čine majka, otac i djeca.” Izravne posljedice raspada obitelji koštaju britanskog poreznog obveznika prosječno 11 funti tjedno, no neizravne posljedice uključuju i cijenu gradnje stambenih objekata za članove razdvojenih obitelji te štetu koja se zbog toga nanosi okolišu. Iako se u izvještaju ne želi raspravljati o moralu, ipak je rečeno: “Vjerujemo da se kroz povijest pokazalo kako je brak ipak najpouzdaniji temelj za sigurno društvo i odgajanje djece.”

Raspušteno ponašanje mladih slonova

U izvještaju časopisa African Wildlife pod naslovom “Štedi surlu i razmazit ćeš mladunca” piše da su mladi mužjaci slonova koji žive u Parku Hluhluwe-Umfolozi u Južnoafričkoj Republici od 1991. do danas ubili 36 nosoroga. Neuobičajeno agresivni mladi slonovi zapravo su kao mladunci dopremljeni iz Nacionalnog parka Kruger nakon što su im roditelji ubijeni u tamošnjoj akciji prorjeđivanja slonova. Te su životinje dostigle spolnu zrelost nekoliko godina ranije nego što je uobičajeno. Istraživači smatraju da uzrok njihovog devijantnog ponašanja leži u nepostojanju hijerarhije koja inače vlada u krdima slonova. Zbog toga je iz Nacionalnog parka Kruger dopremljeno deset starijih mužjaka koji bi trebali dovesti u red ove ratoborne mlade slonove. U jednom drugom rezervatu, u kojem je taj disciplinski program uveden 1998, dosad više nije evidentirana nijedna nasilna smrt nosoroga.

Napad na kineske vojnike od pečene gline

“Jedna od najpoznatijih kineskih turističkih atrakcija, zbirka vojnika od pečene gline stara 2 200 godina, suočava se s jednim novim neprijateljem”, izvještava londonski The Guardian. Četrdeset vrsta gljivica napalo je više od 1 400 od ukupno preko 8 000 vojnika, strijelaca i konja izrađenih u prirodnoj veličini koji su iskopani nedaleko od carske grobnice kineskog cara Shih Huang Tia u predgrađu drevne kineske prijestolnice Xi’ana. Ova spektakularna zbirka, čiji su prvi primjerci otkriveni 1974. i sada se čuvaju u jednom podzemnom muzeju, ujedno je ugrožena zbog toga što “svakog dana gotovo 4 300 posjetilaca svojim disanjem i tjelesnom temperaturom još više uništava ono što je ostalo od nekad jarke boje tih kipova”, piše londonski The Times. Da bi se spriječilo širenje plijesni na ostale kipove, uprava grada Xi’ana obratila se za pomoć belgijskom poduzeću koje proizvodi preparate za uklanjanje plijesni.

Zima — prijatelj ili neprijatelj?

Hladno i kišovito vrijeme ne mora bezuvjetno štetiti zdravlju, izvještava njemački medicinski bilten Apotheken Umschau. Naprotiv, prema riječima dr. Angele Schuh, koja se bavi medicinskom klimatologijom, redovite šetnje po zimskom vremenu mogu poboljšati rad srca i cirkulaciju te ojačati čitavo tijelo. Stalno boravljenje u zagrijanim prostorijama moglo bi dovesti do toga da tijelo izgubi sposobnost prilagođavanja promjenama temperature. Smatra se da bi to moglo povećati sklonost infekcijama, umoru i glavoboljama. No kad tijelo očvrsne zahvaljujući redovitom izlaganju “lošem” vremenu, moglo bi postati izdržljivije i otpornije na hladnoću.