Različita lica Rima

POPUT drugih gradova čija povijest seže nekoliko tisuća godina unatrag, Rim je mnogo puta promijenio izgled. Stoljeća su prolazila, a promjene su ostavile neizbrisiv trag. Želite li vidjeti te tragove raznih epoha? Sad vam se pruža odlična prilika i naročito biste je trebali iskoristiti ako ste pozvani da prisustvujete nekom od kongresa Jehovinih svjedoka koji će se održati od 10. do 12. kolovoza 2001. u Rimu, Bariju, Torinu i Milanu.

Koje vas razdoblje povijesti Rima najviše zanima? Mogli biste razgledati ostatke starog Rima koji datiraju iz vremena prije republike, iz doba republike te iz carskog doba. Kako se približavamo našem vremenu, nailazimo na ostatke srednjovjekovnog, renesansnog i baroknog Rima te konačno na današnji Rim. Da bismo dobili potpuniju sliku, spomenimo još i papinski Rim te pučki i aristokratski Rim. U ovom vas velegradu na svakom koraku čekaju iznenađenja.

Grad starog doba

Izgleda da su se najstarija naselja, koja su se sastojala od zemunica tipičnih za željezno doba, pojavila davno prije osmog stoljeća pr. n. e. Sagrađena su na brežuljcima koji okružuju nizinu u kojoj je nekad postojao plićak na rijeci Tiber. U prošlosti su se na tom području isticali okolni brežuljci i zato se kaže da je grad sagrađen na sedam brežuljaka — Kvirinalu, Viminalu, Eskvilinu, Celiju, Aventinu, Palatinu i Kapitolu. Neki se dijelovi grada još dan-danas nazivaju tim imenima.

Ako odlučite posjetiti Rim, svakako ponesite sa sobom dobar turistički vodič i plan grada. To će vam pomoći da dobijete predodžbu o tome što je neki stanovnik starog Rima mogao ovdje vidjeti prije otprilike 2 000 godina.

Krenimo u razgledavanje Foruma

“Forum je bio središte političkog, trgovačkog i pravosudnog života starog Rima”, kaže se u jednom vodiču. Via dei Fori Imperiali glavni je put koji vodi do Foruma. Tamo možete doći podzemnom željeznicom i autobusom.

Među najpoznatije spomenike kulture koje nalazimo na tom području spada Koloseum, simbol carskog doba koji se nazivao i Amphitheatrum Flavium. Visok je 48 metara, otprilike kao današnje zgrade od 15 katova. Njegov duži promjer iznosi oko 190 metara, a kraći oko 155 metara. Imao je 80 ulaza i mogao je primiti 55 000 gledalaca! Car Vespazijan dao ga je sagraditi 72. n. e. Razmišljajte o svemu tome kad stojite u blizini te građevine. Kad bi zidovi mogli govoriti...

Novija otkrića pokazuju da je amfiteatar dovršen zahvaljujući ratnom plijenu s kojim su se rimske legije vratile u grad nakon pobjedonosnog pohoda na Judeju, koji je kulminirao razorenjem Jeruzalema 70. n. e. (Matej 24:1, 2; Luka 21:5, 6). U tom su se amfiteatru stoljećima održavale okrutne gladijatorske igre. Međutim, izgleda da, suprotno uvriježenom mišljenju, ovdje nije bio pogubljen nijedan kršćanski mučenik.a

Nedaleko od Koloseuma nalazi se Titov slavoluk, podignut u čast tom pohodu. S unutrašnje strane luka vide se prizori trijumfalne povorke u kojoj se prikazuju židovski zarobljenici i sveto posuđe iz hrama. Vjerojatno su Židovi baš ovuda prolazili!

U znamenitosti iz starog doba također spada impresivni i dobro očuvani Panteon. Nekad je to bio poganski hram posvećen svim bogovima, a danas je katolička crkva. Car Hadrijan (76-138. n. e.), poznat po izgradnji zaštitnog zida na sjeveru Engleske, preuredio je to remek-djelo rimske arhitekture u razdoblju od 118. do 128. n. e. Dio te građevine čini rotunda čija je visina jednaka njenom promjeru — iznosi 43,4 metra.

Circus Maximus, brežuljak Palatin i razne druge arheološke lokacije i spomenici kulture pozivaju nas da u mislima otputujemo u prošlost. Na raznim mjestima u gradu još uvijek se mogu vidjeti drevni obelisci i stupovi ukrašeni reljefima, primjerice Trajanov stup i stup Marka Aurelija, koji podsjećaju na sjaj i raskoš šeste svjetske sile biblijske povijesti.

Rim u apostolsko doba

Iako je kršćanstvo koje su širili apostoli ubrzo bilo zamijenjeno otpadničkim kršćanstvom, u Rimu se još uvijek mogu vidjeti neki detalji iz života ranih kršćana. Naprimjer, kad dođemo do Apijeve ceste, sigurno ćemo se prisjetiti izvještaja o tome kako su apostolu Pavlu kršćanska braća došla u susret i pratila ga do grada (Djela apostolska 28:14-16). No ipak nije mudro slijepo prihvaćati sve što kaže tradicija. Naprimjer, nedaleko od Foruma nalazi se takozvana Mamertinska tamnica, u kojoj je navodno bio zatvoren apostol Petar. No ne postoje biblijski dokazi o tome da je Petar ikada nogom kročio u Rim.

Kad već prolazite Apijevom cestom, mogli biste posjetiti i čuvene katakombe — podzemno groblje koje se sastojalo od mnogih hodnika, čija ukupna dužina iznosi nekoliko stotina kilometara. Arheološke iskopine koje ukazuju na štovanje mrtvih i onih koji su umrli mučeničkom smrću te na ideje o besmrtnosti duše upućuju na zaključak da ljudi koji su pokapali svoje mrtve na ovim drevnim grobljima više nisu bili pravi sljedbenici izvornih Isusovih učenja.b

Kako se Rim promijenio u doba renesanse

U doba renesanse (14. do 16. stoljeće) Rim je doživio velike promjene, a jedan od razloga bio je rast papinske moći i ugleda. Na papinski dvor pozivani su umjetnici, arhitekti i majstori mnogih zanata. Jedan od najčuvenijih bio je Michelangelo. Neka od njegovih remek-djela čuvaju se u Vatikanu. U Sikstinskoj kapeli nalaze se čuveni “Posljednji sud” i freske na svodu, koje možete vidjeti kad uđete u Vatikanski muzej. Zanimljivo je da na “Posljednjem sudu” nije prikazano čistilište.

Među Michelangelovim djelima ističe se i kip Mojsija, koji se nalazi u Rimu u crkvi San Pietro in Vincoli. Michelangelov utjecaj očit je i u nekim detaljima u Crkvi Sv. Petra. U njoj se nalazi nekoliko vrhunskih umjetničkih djela, među kojima je i Michelangelova skulptura “Pietà” (Oplakivanje). Ona prikazuje mrtvog Krista u naručju svoje majke.

Jehovinim svjedocima zanimljivo je da se u toj crkvi na nekoliko mjesta može vidjeti hebrejski Tetragramaton, koji predstavlja Božje ime, Jehova. Potražite ga na nadgrobnom spomeniku pape Klementa XIII i u Cappelli delle Presentazione.

Pompoznost Rima u vrijeme baroka

Znamenitosti iz vremena baroka prikazuju Rim u vjerojatno najraskošnijem izdanju. U jednoj enciklopediji piše da je barokni stil “monumentalan i pun upečatljivih detalja”. Pojavio se krajem 16. stoljeća, a do 18. stoljeća pretvorio se u intimniji stil rokoko. Među čuvena barokna djela spada Berninijev spomenik na grobu pape Aleksandra VII u Crkvi Sv. Petra. Bernini je papama bio najdraži umjetnik. Radio je na preuređenju rimskih crkava, palača, kipova i fontana. Pogledajte trg ispred Crkve Sv. Petra, koji je okružen veličanstvenom Berninijevom kolonadom, ili Piazzu del Popolo, “veliko simetrično predvorje koje vodi u samo središte Rima”. Barokni stil i plodovi Berninijeva stvaralaštva mogu se vidjeti na svakom koraku! No svakako pogledajte živopisni ugođaj koji stvaraju Fontana di Trevi ili pak fontane na Piazzi Navoni, primjerice Berninijeva Fontana dei Fiumi i Fontana del Moro.

Današnji grad

U današnje vrijeme rijetko dolazi do značajnih promjena u urbanističkom planu grada. Posljednji veliki projekt bio je pokrenut u 1930-ima, kad je izgrađen veliki arhitektonski kompleks Esposizione Universale di Roma (EUR). Sagrađen je za vrijeme Mussolinijeve vladavine u svrhu veličanja fašizma.

Gradska uprava sada nastoji zaštititi neprocjenjivu kulturno-umjetničku baštinu Rima i istaknuti važnost njegovog blaga, u kojem se može uživati ne samo na gradskim ulicama i trgovima već i u preko 100 gradskih muzeja. No prije nego što krenete u razgledavanje muzeja, spomenika kulture i arheoloških lokacija, bilo bi dobro da na stranicama Interneta ili u nekom dobrom turističkom vodiču pronađete informacije o radnom vremenu ustanova koje želite posjetiti.

Rim je poznat po Vatikanu, no među njegovim stanovnicima ima pripadnika mnogih religija. Jehovini svjedoci imaju ovdje svoju podružnicu i Kongresnu dvoranu. Na širem gradskom području živi gotovo 10 000 Svjedoka, koji sačinjavaju oko 130 skupština i manjih grupa. Sastanci se osim na talijanskom održavaju i na 12 drugih jezika. Svjedoci će vas srdačno dočekati kad dođete u bilo koju Salu del Regno (Dvoranu Kraljevstva).

Dakle, bez obzira na to koje vas razdoblje povijesti Rima najviše zanima, pozivamo vas da dođete, jer, kao što je napisao njemački pisac Johann Wolfgang von Goethe, “samo se u Rimu može učiti o Rimu”.