Što donosi budućnost?
ČOVJEK je samo fragment jedne velike slike. Sva stvorenja na Zemlji imaju svoje mjesto na njoj u skladu s ulogom koju im je Bog dodijelio. Mnogo toga na toj slici zajedničko je nama i životnim oblicima koji nas okružuju — a iznad svega, samo čudo života. Zbog toga se mnogi ljudi ne mogu oduprijeti snažnom osjećaju gubitka kad neki oblik života izumre.
Znanstvenik Anthony C. Janetos, dopisnik časopisa Consequences, izjavio je sljedeće: “Mnogi bi se složili da mi kao društvo imamo moralnu obavezu zaštititi ovu planetu kako bi ona i dalje služila kao prikladno prebivalište te postupati kao savjesni upravitelji njenih bioloških bogatstava na sadašnju i buduću dobrobit ljudske vrste. Da bi se to postiglo, potrebno je da ljudi budu svjesni važne uloge biološke raznolikosti — kako zbog onoga što ona znači prirodnom svijetu tako i zbog koristi koju sami imamo od nje — te da se obavežu na njeno očuvanje.”
Što se poduzima?
Zabrinutost zbog smanjenja raznolikosti živih vrsta koja je zahvatila čitavi svijet navela je predstavnike vlada i drugih organizacija da zajednički sastave Konvenciju o biološkoj raznolikosti. U ovom opširnom sporazumu ukazuje se da očuvanje biološke raznolikosti treba biti zajednička briga svih ljudi.
Kako bi se još bolje razumjelo koliko je biološka raznolikost važna, biolozi, ekolozi i drugi znanstvenici iz svih dijelova svijeta proglasili su 2001-2. Međunarodnom godinom istraživanja biološke raznolikosti (IBOY). Diana Wall, biolog sa Sveučilišta Colorado State i predsjedatelj IBOY-a, kaže: “Istraživanje biološke raznolikosti donijet će nam velike koristi jer ćemo otkriti nove gene i kemijske supstancije koje se može koristiti za proizvodnju lijekova, poboljšanje kvalitete poljoprivrednih kultura ili za obnavljanje zagađenog tla.” Gđa Wall dodaje: “Što je još važnije, spoznaja o tome gdje se nove vrste nalaze, kakva je njihova uloga u očuvanju zdravih ekosistema te kako ih možemo sačuvati na životu presudna je za donošenje informiranih odluka koje se tiču naše zemlje, rijeka i oceana.”
Potrebne su korjenite promjene
Mada je na ovom području postignut određen hvalevrijedan napredak, napori koji se ulažu uglavnom su usmjereni k uklanjanju simptoma, a ne uzroka problema. Prema izjavama znanstvenika, čovjek i nema baš previše vremena na raspolaganju. Govoreći o onome što je sama nazvala “potencijalnim nestankom biološke raznolikosti”, Ruth Patrick s Akademije prirodnih znanosti u Philadelphiji (Pennsylvania, SAD) zaključila je svoja razmišljanja riječima kako je “vremenski faktor od presudne važnosti (...). Krajnji je čas da se poduzme odlučna i hitna akcija.” Ljudi hitno trebaju promijeniti svoj odnos prema planeti i živim bićima na njoj ukoliko žele spriječiti daljnje izumiranje vrsta. Nije dovoljno samo raditi na saniranju štete. “Zbog toga se probleme povezane s očuvanjem biološke raznolikosti ne može promatrati odvojeno od drugih većih problema vezanih za društveni (...) razvoj”, izjavili su predstavnici Instituta za istraživanje svjetskih prirodnih bogatstava.
No da bi se taj cilj postigao, potrebno je ni manje ni više nego da unutar samog ljudskog društva dođe do korjenite promjene. U knjizi Caring for the Earth priznaje se da je savjesno upravljanje planetom nešto što se ne može postići bez “promjene većine sustava vrijednosti, ekonomskih sustava i društava kakvi danas prevladavaju”.
Biblija jasno pokazuje da ljudi naprosto nisu u stanju izvršiti takve promjene. U Jeremiji 10:23 stoji: “Znam, Jehova, da put čovječji nije u njegovoj vlasti niti je čovjeku koji hodi u vlasti da upravlja koracima svojim” (Priče Salamunove 20:24). Točnost ove izjave nesumnjivo je jasno dolazila do izražaja tijekom čitave povijesti, a posljedice čovjekovog zanemarivanja ovog načela današnja su “kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj” o kojima se govori u 2. Timoteju 3:1-5. Ovi nam reci ujedno pokazuju da su ta kritična vremena posljedica pogrešnog načina razmišljanja ljudi. Zbog toga će svako rješenje problema s kojima se suočavamo u najbolju ruku biti samo privremeno dok god se ljudi ne promijene.
Glasovita znanstvenica dr. Jane Goodall rekla je u jednom intervjuu kako je uništavanje staništa “često tijesno povezano s pohlepom za dobitkom i materijalizmom u razvijenom svijetu”. A botaničar Peter Raven, bivši sekretar američke Državne akademije znanosti, upozorio je kako “neznanje, ravnodušnost, siromaštvo i pohlepa rađaju međusobno povezane probleme koji prijete drastičnim pogoršanjem stanja na Zemlji”. Stoga bi ovim promjenama trebale biti obuhvaćene i neke ljudske osobine, kao što su sebičnost, pohlepa, neznanje, uskogrudnost i egoizam.
Jedina prava zaštita za biljni i životinjski svijet
Posve je razumljivo da je Stvoritelj života u svim njegovim zadivljujućim oblicima duboko zainteresiran za budućnost svega što je stvorio. Biblija nam govori da će Bog uskoro poduzeti akciju kako bi ‘uništio one koji uništavaju zemlju’ (Otkrivenje 11:18).
Hoće li Bog vratiti u postojanje životne oblike koji su izumrli zbog upropaštavanja Zemlje koje je izazvao čovjek? Ako Stvoritelj bude želio da se izumrle životinjske vrste ponovno pojave na Zemlji, on će ih nesumnjivo moći ponovno stvoriti. Isto se može reći i za izumrle biljne vrste. No kako nam Biblija ne govori ništa o tome, ne bi bilo mudro nagađati što će Bog učiniti.
Međutim, Bog nam jamči da će pod njegovom upravom blagoslov počivati na svakom živom biću na Zemlji. ‘Nek se zemlja raduje’, kaže psalmist. “Nek pljeska more i što je u njemu; neka skače polje i sve što je na njemu; tada nek se raduju sva drveta šumska” (Psalam 96:11, 12).