Naše srce — začuđujući organ!

“TEBE ću slaviti jer sam zadivljujuće stvoren. Tvoja su djela čudesna, a to moja duša jako dobro zna” (Psalam 139:14, NS). Ove riječi psalmiste Davida pune zahvalnosti moraju nam doprijeti do srca, jer je Stvoritelj stvorio naše tijelo tako, da izaziva divljenje i strahopoštovanje.

Nobelovac Alexis Carrel rekao je u svojoj knjizi Man the Unknown (Čovjek nepoznanica), o krvi, da je “životna rijeka”, koja teče našim arterijama i venama: “Svakoj stanici donosi odgovarajuću hranu. Istodobno služi kao glavni odvodni kanal, koji odstranjuje otpadne tvari iz tkiva. U krvi su također kemijske supstance tvari i stanice sposobne za obnavljanje nekog organa, ako je potrebno. Te mogućnosti su zaista zadivljujuće. Kod obavljanja takvih zadataka, rijeka krvi se ‘ponaša’ kao nabujali potok koji želi pomoću mulja i drveća koje nosi sa sobom popraviti kuće smještene na njegovim obalama” (stranica 77, 78). Zamisli: ista rijeka donosi hranu i odnosi otpadne materije a da se pritom obje funkcije međusobno ne ometaju! I što pokreće tu rijeku našim tijelom? Srce!

Srce je doista dokaz Stvoriteljeve mudrosti. Ono je šuplji mišićni organ, veličine jedne šake. Kod muškarca teži oko 310 grama, kod žena oko 260 grama. U njemu se nalaze četiri komore, dvije desne i dvije lijeve. Desna pretklijetka dobiva krv iz tjelesnog velikog krvotoka. Dok se ona puni, krv se pumpa u donju klijetku koja se nalazi ispod nje a zatim u pluća. Nekoliko zalistaka sprečava vraćanje krvi dok se ono ispumpava. Krv se u plućima oslobađa ugljičnog dioksida a istodobno prima potreban kisik. Iz pluća krv odlazi u lijevu gornju pretkomoru a odande se pumpa u lijevu komoru (donja) i zatim u veliki krvotok donoseći svim stanicama tijela hranjive tvari i odnoseći razne otpadne tvari.

Tako u stvari postoje dvije pumpe i dva krvotoka. Nešto manje dvije desne komore brinu za krvotok pluća (mali ili plućni krvotok), a po konstrukciji veće i jače dvije komore pumpaju krv u cijelo tijelo (veliki krvotok). Sve u svemu, čovjek ima oko 97 000 kilometara krvnih sudova — arterija, vena i kapilara.

Srčani mišić je sastavljen iz najkompliciranijih međusobno isprepletenih mišićnih vlakana u tijelu. Kad čovjek trči najvećom brzinom, taj jedinstveni mišić omogućuje njegovom srcu da radi dvostruko više od njegovih drugih mišića. Drugi se mišići zamaraju nakon kraćeg vremena, ali srčani mišić radi neprestano — od kolijevke do groba. Međutim, treba spomenuti da se srce nakon svakog otkucaja kratko odmara. Kod novorođenčeta srce otkucava 150 puta u minuti, sazrijevanjem usporava se rad srca do prosječno 72 otkucaja u minuti.a Za 70 godina življenja srce će napraviti 4 milijarde otkucaja. Za to vrijeme će propumpati 174 milijuna litara krvi. Srce će kucati dvostruko brže kad obavljamo neki naporan posao, a također kuca mnogo brže kada se uzbudimo, ljutimo ili plašimo — da bi nas pripremilo za “napad ili bjekstvo”.

Još je jedna činjenica vrijedna pažnje, da srce samo sebe opskrbljuje energijom. Neovisan živčani sustav regulira i nadgleda mehanički rad želuca dok ‘pripravlja’ hranu za probavljanje, pa još nadgleda jednakomjerno djelovanje crijeva, da se tjelesni otpaci pokreću napred sve dok se ne odstrane. Srce međutim ima svoj vlastiti izvor energije, srčani predvodnik (sinusni čvor). Ta spoznaja nije bila ranije poznata. Zato srce fetusa počinje kucati prije negoli ima živce. Utvrđeno je da srce dalje kuca kada je izvađeno iz tijela, a posebno onda kada je snabdjeveno krvlju.

Tako važan organ i koji još teško radi sigurno zavređuje da se s njim dobro postupa. To znači: da ga se opskrbljuje ispravnom hranom, da mu se daje potreban odmor kao i fizičke vježbe da bi ostalo jako. Naročito duhan treba sasvim izbjegavati. Nadalje treba biti uravnotežen i umjeren i u radostima života.

Budući da je srce tako važan organ, često se spominje u Bibliji. No, kao što ćemo dalje vidjeti, u Bibliji se više ističe simbolično negoli doslovno srce.

[Bilješka]