Ne budite pod istim jarmom s nevjernicima

“Ne budite s nevjernicima pod jednim te istim jarmom. Jer ... kakva postoji zajednica između vjernika i nevjernika?” (2. KORINĆANIMA 6:14, 15, St).

1. Kako je jedna sestra došla tako daleko da se udala za nevjernika?

JEDNA Svjedokinja Jehove sa srednjeg Zapada SAD izgubila je pred nekoliko godina supruga u automobilskoj nesreći. “U početku sam bila potpuno slomljena”, prisjeća se ona, “ali odlučna da zbog toga ne prekinem sa služenjem Jehovi. Međutim, nakon nekoliko godina ja sam se u društvu bračnih parova u skupštini osjećala poput petog kotača na kolima. Kćerka i ja nismo bile uvijek pozivane na obiteljske izlete. Kad sam vidjela kršćanske supružnike kako si međusobno iskazuju naklonost, osjećala sam se još više odbačenom. Izgleda da nitko nije uočio kako postajem duhovno sve slabijom. Kad me jedan čovjek iz svijeta s kojim sam radila pozvao na ručak, odazvala sam se. I prije nego sam se snašla, zaljubila sam se u njega. Konačno sam postala tako slabom, a samoća me toliko svladala da sam pristala na udaju.”

2. Zašto je želja za udajom ili ženidbom nešto sasvim prirodno, i što bi brak trebao biti?

² Da, želja za životnim partnerom može biti vrlo jaka, a to je i sasvim prirodna stvar. Jehova je rekao: “Nije dobro da čovjek bude sam, načinit ću mu pomoć kao što je on [njegovu dopunu, njemu odgovarajuću, Novi svijet prijevod Biblije s objašnjenjima, fusnota]” (1. Mojsijeva 2:18, St). Brak je trebao biti bliska, trajna veza jedinstva između čovjeka i njegove žene. Jehova je, a ne Adam rekao: “Čovjek [će] ostaviti svog oca i svoju majku, i on mora prionuti uz svoju ženu, i oni moraju postati jedno tijelo” (1. Mojsijeva 2:22-24, NS; usporedi Matej 19:4-6). Možda i tvoje srce čezne za takvom nadopunom.

3, 4. (a) Kako Biblija opominje da se ne ulazi u blisku vezu s nevjernikom? (b) Kako se Pavlov savjet u vezi nejednakog jarma može primijeniti na brak? (c) Što su kršćani Korinta razumjeli pod oznakom “nevjernik”? (Vidi fusnotu.)

³ Međutim, Biblija nas opominje da ne stupamo u blisku vezu s nevjernikom. Apostol Pavao je to izrazio slijedećim riječima: “Ne budite s nevjernicimaa pod jednim te istim jarmom (“Ne budite istog mišljenja s nevjernicima”, Bruns). Jer ... kakva postoji zajednica između vjernika i nevjernika?”b (2. Korinćanima 6:14, 15, St). Pavao je možda imao u mislima odredbu iz Mojsijevog zakona, koja je zabranjivala da se u isti jaram za oranje upregnu vol i magarac zajedno (5. Mojsijeva 22:10). Magarac je manjeg rasta, a nije ni jak poput vola, pa bi u tom nejednakom jarmu morao trpjeti. I brak je nalik jarmu u kojem su muž i žena takoreći vezani jedan za drugog. Ako bi kršćanin stupio u brak s nevjernikom, bio bi to nejedanki jaram (Matej 19:6). Takav jaram često predstavlja za brak dodatni pritisak i povećano opterećenje. (Usporedi 1. Korinćanima 7:28.)

⁴ No, kao što je vidljivo iz iskustva spomenutog u uvodu, neki su kršćani odlučili vjenčati se za nevjernika. Zašto neki nalaze teškim ‘vjenčati se samo u Gospodinu’? (1. Korinćanima 7:39, NS).

Zašto se neki okreću drugamo

5. Prikaži kako se razvijaju osjećaji nježnosti prema nevjerniku?

⁵ Ne događa se uvijek i bezuvjetno da dotični odmah zanemaruje Božji savjet. Uzmimo za primjer neku sestru, kršćanku koja bi se rado udala. Možda si ona želi kršćanskog supruga, ali u krugu njenih prijatelja vjernika izgleda da ih je malo koji bi za nju došli u obzir. Ona već razmišlja o svojim godinama, možda bi željela imati djecu. Strah od toga da ne ostari sama, kao i potreba da bude voljena mogu oslabiti njenu otpornost. I ako tada neki čovjek iz svijeta pokaže zanimanje za nju, možda će joj biti teško da mu se suprotstavi. On je možda prijazan i ugodan, možda ne puši niti se služi lošim rječnikom. I sada se kod nje javljaju pokušaji opravdavanja: “On je pristaliji od mnoge braće koju poznajem!” “Pokazuje zanimanje za proučavanje.” “Poznajem sestre koje su se udale za nevjernika, koji je na kraju postao brat.” “Čak u kršćanskim brakovima nije sve u redu!” (Vidi Jeremija 17:9.)

6, 7. (a)Kako neudata sestra opisuje svoju očajnu situaciju? (b) Koje pitanje zaslužuje razmatranje?

⁶ Da, kršćanin samac koji želi stupiti u brak može u određenim okolnostima biti jako utučen, neki postaju gotovo očajnima. “Vrlo je malo prikladne braće”, rekla je neudata sestra opisujući situaciju u svom području. “Zato je broj neudatih sestara izvanredno visok. Sestri čije je mladenaštvo na izmaku, preostaje samo izbor da se uopće ne uda ili da to učini prvom prilikom koja joj se za to pruži.”

⁷ Ipak, jasan biblijski savjet glasi: ‘Ne budite s nevjernicima pod jednim te istim jarmom’ (2. Korinćanima 6:14, St). Zvuči li taj Božji savjet strogim ili nerazumnim?

Izraz Božje skrbi pune ljubavi

8. Kako je Jehova pokazao da mu leži na srcu naše dobro?

⁸ Jehova je jako zainteresiran za naše vječno dobro. Nije li on za vrlo visoku cijenu svog Sina dao u “otkup u zamjenu za mnoge”? (Matej 20:28, NS). Nije li on taj koji ‘nas uči za našu korist’? (Izaija 48:17; NS). Zar nije obećao da ‘neće dopustiti da budemo iskušani iznad naših snaga’? (1. Korinćanima 10:13, NS). Dakle, ako nam kaže da ne ulazimo u jaram s nevjernikom, logično je da mu leži na srcu naše dobro. Razmotrimo sada kako je taj opominjući ukaz izraz njegove skrbi pune ljubavi prema nama.

9. (a) Kako je Pavao opomenuo kršćane da ne ulaze u blisku vezu s nevjernikom? (b) Što znači grčka riječ prevedena sa “sklad”, i kako ona predočava teškoću koja se javlja kad kršćanin uđe u jaram s nevjernikom?

⁹ Stvoritelj je želio da brak bude najtjesnija veza među ljudima, u kojoj bi muž i žena bili “jedno tijelo” (1. Mojsijeva 2:24). Postupa li kršćanin mudro ako u tako blisku vezu ulazi s nevjernikom? Pavao je na to odgovorio s više snažnih pitanja, na koja slijedi odgovor u negativnom smislu: “Što ima pravednost s bezakonjem? Ili, što je zajedničko svjetlosti i tami? Nadalje, kakav sklad [grčki: symphṓnesis] postoji između Krista i Belijala [Sotone]? Kakav dio ima vjerna osoba s nevjernikom?” (2. Korinćanima 6:14, 15, NS) Grčka riječ symphṓnesis znači doslovno “složno zvučati” (od syn [“sa”, “zajedno”] i phoné [“zvuk”]). Odnosi se na sklad koji se postiže muzičkim instrumentima. Između Krista i Sotone ne postoji, naravno, nikakav sklad. I u nejednakom jarmu jako je teško mužu i ženi ‘udarati u iste žice’. Oni su poput dva muzička instrumenta, koji nisu jedan s drugim u skladu, nego daju od sebe disonantne tonove umjesto melodičnosti.

10. Koji su bitni elementi sretnog braka i koje prednosti postoje u istom jarmu?

¹⁰ Kako bi se onda duhovna osoba mogla radovati potpunom skladu sa tjelesnom osobom? (1. Korinćanima 2:14). Zajednička vjerska gledišta, temeljna načela i ciljevi bitni su elementi sretnog braka. Ništa ne posreduje braku veću snagu do obostrane predanosti Stvoritelju. Ako se radi o istom jarmu, tada se muž i žena mogu međusobno hrabriti u obožavanju. Oboje se mogu obratiti Svetom pismu da bi uskladili različitosti. Dakle, nije li potpuno jasno da nas Jehova upućuje da ne ulazimo u jaram s nevjernikom jer želi da gajimo najbližu moguću vezu s našim bračnim partnerom?

11. Zašto je u Izraelu bila zabranjena bračna veza s nekim tko nije obožavao Jehovu, i koja pitanja potiču na razmišljanje?

¹¹ Ako slušamo biblijsku zapovijed, prištedjet ćemo si bolne posljedice koje se često javljaju kad kršćanin uđe u jaram s nevjernikom. Primjerice, postoji mogućnost da nevjernik odvrati kršćanskog partnera od služenja Jehovi. Zapazimo da je s tim u vezi Jehova upozoravao i izraelski narod. Bračna veza s nekim tko nije obožavao Jehovu bila je zabranjena. Zašto? “Jer bi ona odvratila od mene sina tvoga”, rekao je Jehova opominjući, “drugim bi bogovima on služio” (5. Mojsijeva 7:3, 4, St). Obzirom na protivljenje od strane partnera nevjernika, može se pojaviti sklonost da se ide putem najmanjeg otpora. Suviše olako se misli: “Meni se to neće dogoditi.” Ipak, dogodilo se to i mudrom čovjeku kakav je bio Salamun. Zar se jednako ne bi moglo i nama dogoditi? (1. Carevima 11:1-6; usporedi 1. Carevima 4:29, 30).

12. Kako je Božji zakon, koji je branio brak sa strancem, služio Izraelcima kao zaštita? Prikaži to.

¹² Čak ako vjernik ne bude odveden od pravog obožavanja, još uvijek ostaju problemi i opterećenja koja često donosi sa sobom religiozno razdijeljeni dom. Vratimo se još jednom zakonu kojeg je Bog dao izraelskom narodu. Pretpostavimo da je neka Izraelka pristala na brak s Kanaancem. Kakvo bi poštovanje prema zakonima njenog Boga imao taj čovjek obzirom na spolno ponašanje kakvo je prevladavalo u zemlji Kanaan? Da li bi se primjerice tokom njene menstruacije voljno odrekao spolnog odnosa, kako se to tražilo u Mojsijevom zakonu?c (3. Mojsijeva 18:19; 20:18; usporedi 3. Mojsijeva 18:27). Pretpostavimo da se Izraelac oženio Kanaankom. U kojoj bi ga ona mjeri podržala kad bi tri puta godišnje odlazio u Jeruzalem da tamo prisustvuje godišnjim svečanostima? (5. Mojsijeva 16:16). Očito je Božji zakon, koji je zabranjivao takvo sklapanja braka, služio Izraelcima kao zaštita.

13. (a) Zašto svjetovni čovjek ne posjeduje biblijski školovanu, kršćansku savjest? (b) Kojem su pritisku i kakvim problemima izloženi neki u religiozno razdijeljenom domu?

¹³ A kako izgleda danas? Moralna mjerila svjetovnih ljudi znatno se razlikuju od onih u Bibliji. I bez obzira koliko bi nepokvareno mogli izgledati neki ljudi iz svijeta, oni ne posjeduju biblijski školovanu, kršćansku savjest. Oni nisu godinama proučavali Riječ Božju, nisu ‘obnovili svoj um’, niti su ‘svukli staru osobnost’ (Rimljanima 12:2; Kološanima 3:9). Dakle, kršćanin koji ulazi u jaram s nevjernikom izlaže se opasnosti da će morati podnositi patnje i veliku tugu. Neki bivaju uvijek iznova izlagani pritisku da se upuste u perverzne spolne odnose ili da uvažavaju svjetovne blagdane. Neki se čak žale na samoću. Jedna sestra je pisala: “Najteža samoća koju si je moguće predstaviti jest samoća koja se osjeća u braku s nekim tko ne ljubi Jehovu. Tada se naime nema nikoga s kime bi se mogla dijeliti istina, ono što ti je najvažnije u životu.”

14. (a) Zašto je u razdijeljenom domu teško odgajati djecu “stegom i Jehovinim usmjeravanjem mišljenja”? (b) Kako razdijeljeni dom može djelovati na djecu?

¹⁴ U razdijeljenom domu može biti jako teško odgajati djecu “stegom i Jehovinim usmjeravanjem mišljenja” (Efežanima 6:4, NS). Naprimjer, hoće li nevjernik dozvoliti djeci da posjećuju sastanke ili da sudjeluju u službi propovijedanja? Tada su djeca često rastrgana u svojim osjećajima — ona ljube oba roditelja, ali samo jedan od njih ljubi Jehovu. Jedna sestra koja se udala za nevjernika rekla je: “U svom 20-godišnjem braku podnosila sam velike patnje. Moji su sinovi odrasli u vrlo nemirnoj atmosferi, napetih osjećaja i sada su u svijetu. Moja se kćerka često ljuti, jer je zbog očeva prava na posjet puno puta odvojena od mene. A sve te probleme imam samo zato jer sam sa 18 godina zanemarila jedno Jehovino temeljno načelo.” Koje temeljno načelo? Ne ulazi u jaram s nevjernikom!

15. Zašto nam Jehova zapovijeda da ne ulazimo u jaram s nevjernikom?

¹⁵ Jehova očito želi da najbolje iskoristimo svoj život. Ono što traži od nas — uključujući i njegov zahtjev da ne ulazimo u jaram s nevjernikom — za naše je dobro (5. Mojsijeva 10:12, 13). Onaj tko se oženi ili uda za nevjernika omalovažava biblijski savjet, praktičnu mudrost, kao i često bolna iskustva drugih.

Pitanja koja se često postavljaju

16, 17. (a) Kako mogu osjećaji utjecati na naše razumne misli, ako nismo budni? (b) Treba li ignorirati Božji savjet samo zato jer, u iznimnim slučajevima, kad se kršćanin vjenča s nevjernikom, sada oboje služe Jehovi? Objasni to.

¹⁶ Ako nismo budni, naše bi razumne misli mogle biti pomiješane s osjećajima. Mogli bismo početi misliti da u našem slučaju možemo napraviti iznimku. Razmotrimo s tim u vezi neka pitanja koja se često postavljaju.

¹⁷ Kako je u slučaju ako brat ili sestra stupe u brak s nevjernikom i sada oboje služe Jehovi? Oni su ipak prestupili Jehovina temeljna načela. Opravdava li svrha sredstvo? Kako Bog gleda na one koji zanemare njegov savjet jasno je vidljivo u slučaju Židova, koji su se vratili iz babilonskog zarobljeništva. Kad su si neki od njih uzeli poganke za žene, biblijski pisci Ezra i Nehemija nisu se ustručavali da osude njihov način postupanja. Ti su Židovi ‘umnožili krivicu’, učinili su “veliko zlo” i ‘griješili’ (Ezra 10:10-14; Nehemija 13:27). Ima još nešto što treba uzeti u obzir: Ako ne uvažimo Božji savjet, štetimo si u duhovnom smislu, jer smo time povrijedili svoju savjest. Neka sestra čiji je suprug nevjernik na kraju postao bratom u vjeri, rekla je: “Kod mene se još uvijek primjećuju emocionalni ožiljci. Ne mogu vam reći kako se strašno osjećam kad drugi pokazuju na nas i govore: ‘Kod njih je sve dobro prošlo’.”

18. Što je mudro učiniti ako se osjećaš privučenim nekome tko još nije kršten, i što time pokazuješ?

¹⁸ Kako je u slučaju ako se osjećamo privučenima nekome tko, doduše, proučava Bibliju i posjećuje sastanke, ali još nije kršten? Mi se radujemo svakome tko pokazuje zanimanje za biblijske istine. Ipak, postavlja se pitanje trebaš li postupiti odgovarajuće svojoj sklonosti. Otvoreno rečeno, mudro je ugovoriti sastanak tek neko vrijeme nakon što se tvoj znanac krsti i kad pokaže napredak u donošenju plodova Božjega duha (Galaćanima 5:22, 23). Možda nije lako slijediti taj savjet, ali ako tako postupiš pokazuješ predanost biblijskim temeljnim načelima; time polažeš odličan temelj prave sreće u braku. Ako je tvom znancu uistinu stalo do tebe i ako iskreno ljubi Jehovu, on će nesumnjivo biti spreman čekati tako dugo dok oboje ne budete “u Gospodinu”, što znači da se i on preda Bogu i krsti, pa da si onda počnete udvarati. Sjeti se također da pravoj ljubavi ne smeta ako vrijeme prolazi (1. Korinćanima 7:39; 1. Mojsijeva 29:20).

19. Na što moraš misliti ako ti nije lako naći bračnog partnera među braćom u vjeri?

¹⁹ A što ako nije lako naći odgovarajućeg bračnog partnera među braćom u vjeri? “Imam 26 godina, neudata sam i zaista usamljena”, rekla je jedna sestra. Priznajemo, biti samac nije uvijek jednostavno. Ali, problemi koje donosi sa sobom nejednaki bračni jaram mogu biti još teži. Slušati Božji savjet može zahtijevati vjeru, samosvladavanje i strpljivost, ali budi uvjeren da Jehova zna što je za tebe najbolje, te da ti on to može i dati (1. Petrova 5:6, 7). Učini to predmetom svoje molitve i tada čekaj na Jehovu (Psalam 55:22). U sadašnjem sustavu stvari nitko ne živi potpuno zadovoljavajućim životom. Ti možda svim srcem čezneš za partnerom. Drugi imaju opet svojih problema, od kojih neki i ne mogu biti riješeni u današnjem sustavu. Tek u dolazećem novom svijetu bit će potpuno zadovoljene ‘želje svih živih’ (Psalam 145:16).

20. Kako je neudata sestra izrazila svoju odlučnost, i koje ćeš zadovoljstvo osjetiti budeš li i ti tako odlučan ili odlučna?

²⁰ A do tada budi odlučan da ne uđeš u jaram s nevjernikom. Jedna 36–godišnja neudata sestra izrazila je slijedećim riječima svoju odlučnost: “Svakodnevno se molim Jehovi za bračnog partnera. Ne želim se ogledavati izvan Jehovine organizacije, iako se javljaju ta iskušenja. U međuvremenu želim raditi na svojstvima kroz koja bih poboljšala svoju osobnost, da postanem duhovnom ženom, kakvu traži duhovni muškarac.” Jesi li i ti jednako odlučna ili odlučan? Ako jesi, tada ćeš osjetiti zadovoljstvo koje proizlazi iz lojalnosti prema Bogu pravde (Psalam 37:27, 28).

[Bilješke]

Možeš li objasniti?

◻ Kako Biblija opominje da se ne ulazi u blisku vezu s nevjernikom?

◻ Zašto neki kršteni kršćani traže bračnog partnera izvan skupštine?

◻ Kako je Jehovino upozorenje u vezi nejednakog jarma uistinu izraz njegove, pune ljubavi, skrbi za nas?

◻ Koja se pitanja u vezi s traženjem partnera često postavljaju, i kako bi odgovorio na njih?