Uzdaj se u Jehovu i u to da će ispuniti svoj naum
“Zemlju će posjedovati pravednici i živjet će na njoj dovijeka” (PSALAM 37:29, St).
1. Koji naum ima Jehova s obzirom na ljude i na Zemlju?
KAD je Jehova stvorio naše praroditelje, Adama i Evu, stvorio ih je savršenima. A stvorio ih je tako da mogu zauvijek živjeti na Zemlji — ako slušaju njegove zakone (1. Mojsijeva 1:26, 27; 2:17). Osim toga, Bog ih je smjestio u rajsku sredinu (1. Mojsijeva 2:8, 9). Jehova im je rekao: “Radjajte se i množite se, i napunite zemlju, i vladajte njom” (1. Mojsijeva 1:28). Prema tome, njihovo bi se potomstvo napokon raširilo po cijeloj Zemlji, a ovaj bi planet postao rajem, nastanjen savršenim, sretnim ljudskim rodom. Kakav je samo divan početak imala ljudska obitelj! “Pogleda Bog sve što je stvorio, i gle, dobro bješe veoma” (1. Mojsijeva 1:31).
2. Koja se pitanja nameću s obzirom na stanje u kojem se nalazi čovječanstvo?
2 No, okolnosti koje tisućljećima vladaju među ljudima ne sliče Božjem prvobitnom naumu. Čovječanstvo je jako daleko od savršenstva i od toga da bude sretno. Svjetsko je stanje uznemirujuće, a kao što je prorečeno, dramatično se pogoršalo u naše vrijeme (2. Timoteju 3:1-5, 13). Kako onda možemo biti uvjereni da će se u bliskoj budućnosti ostvariti Božji naum s obzirom na čovječanstvo? Hoće li takvo uznemirujuće stanje potrajati tijekom daljnjih dugih vremenskih razdoblja?
Što je pošlo naopako?
3. Zašto Jehova nije odmah okončao ljudsku pobunu?
3 Oni koji imaju točnu spoznaju Božje nadahnute Riječi znaju zašto je Jehova dopustio da na Zemlji vladaju takve teške okolnosti. Oni također znaju što će on u vezi s tim poduzeti. Iz biblijskog su izvještaja upoznali da su naši praroditelji zloupotrijebili divan dar slobodne volje koji je Bog dao ljudima. (Usporedi 1. Petrova 2:16.) Pogrešno su izabrali put neovisnosti o Bogu (1. Mojsijeva, 1. i 2. poglavlje). Njihova je pobuna dala povoda pitanjima od najveće važnosti, kao naprimjer: Ima li Univerzalni Suveren pravo vladati nad ljudima? Je li njegova vladavina za njih najbolja? Može li ljudska vladavina biti uspješna bez Božjeg nadzora? Pouzdan način pronalaženja odgovora bio je čekati dok ne prođu stoljeća ljudske vladavine. Rezultati bi bez ikakve sumnje dokazali da li ljudi mogu biti uspješni bez svoga Tvorca.
4, 5. (a) Koje je posljedice imalo čovjekovo odbacivanje Božje vladavine? (b) Što je vrijeme bez ikakve sumnje dokazalo?
4 Kad su Adam i Eva napustili Boga, on ih više nije održavao savršenima. Bez njegove su pomoći degenerirali. Posljedica je bila nesavršenost, starost i napokon smrt. Naši su praroditelji putem zakona nasljeđa prenijeli ta negativna obilježja na sve svoje potomke, uključujući i nas (Rimljanima 5:12). A što možemo reći o posljedicama ljudske vladavine koja traje tisućama godina? One su katastrofalne, upravo kako kaže Propovjednik 8:9: “Vlada čovjek nad čovjekom na zlo njegovo.”
5 Vrijeme je bez ikakve sumnje dokazalo da ljudi nisu sposobni uspješno upravljati svojim poslovima neovisno o svom Stvoritelju. Nadahnuti pisac Biblije Jeremija izjavio je: “Znam, Gospodine, da put čovječji nije u njegovoj vlasti niti je čovjeku koji hodi u vlasti da upravlja koracima svojim” (Jeremija 10:23; 5. Mojsijeva 32:4, 5; Propovjednik 7:29).
Božji se naum nije promijenio
6, 7. (a) Jesu li tisućljeća povijesti promijenila Jehovin naum? (b) Što je uključeno u Jehovin naum?
6 Da li se tijekom proteklih nekoliko tisućljeća ljudske povijesti — koja su bila tako prepuna zla i patnji — promijenio Božji naum? Njegova Riječ kaže: “Ovako veli Gospodin, koji je stvorio nebo, Bog, koji je sazdao zemlju i načinio je i utvrdio, i nije je stvorio na prazno, nego je načinio da se na njoj nastava” (Izaija 45:18). Dakle, Bog je oblikovao Zemlju da bude nastanjena ljudima, a to je još uvijek njegov naum.
7 Jehova nije stvorio Zemlju samo zato da bude nastanjena već je i namjeravao da postane rajem u kojem bi uživali savršeni, sretni ljudi. Zbog toga Biblija pretkazuje “novu zemlju”, novo ljudsko društvo, u kojem će ‘pravda živjeti’ (2. Petrova 3:13). A Božja nam Riječ u Otkrivenju 21:4 kaže kako će Bog u svom novom svijetu “otrti svaku suzu od očiju [ljudskih], i smrti ne će biti više, ni plača, ni vike, ni bolesti ne će biti više”. Zbog takvih je razloga Isus o tom dolazećem novom svijetu na Zemlji mogao govoriti kao o “raju” (Luka 23:43).
8. Zašto možemo biti sigurni da će Jehova ostvariti svoj naum?
8 Budući da je Jehova svesilan i svemudar Stvoritelj svemira, nitko ne može osujetiti njegov naum. “Zakle se Gospodin nad vojskama govoreći: doista, biće kako sam smislio, i kako sam naumio izvršiće se” (Izaija 14:24). Dakle, kad Bog kaže da će Zemlju učiniti rajem, nastanjenim savršenim ljudima, to će se i ostvariti. Isus je rekao: “Blago krotkima, jer će naslijediti zemlju” (Matej 5:5; usporedi Psalam 37:29). U ispunjenje tog obećanja možemo biti sasvim uvjereni. Zapravo, možemo sve u to uložiti.
Uzdali su se u Jehovu
9. Što je učinio Abraham, a čime je pokazao svoje pouzdanje u Jehovu?
9 Mnogi su bogobojazni ljudi tijekom povijesti uložili sve u Božji naum s obzirom na Zemlju, jer su bili uvjereni da će ga on ispuniti. Iako je njihova spoznaja možda bila ograničena, uzdali su se u Boga i svoj su život posvetili vršenju njegove volje. Uzmimo, naprimjer, Abrahama, koji je živio oko 2 000 godina prije nego je Isus hodao Zemljom — davno prije nego se počelo pisati Bibliju. On se uzdao u to da će Jehova ispuniti Svoja obećanja. Abrahama je o Stvoritelju vjerojatno poučavao njegov vjerni predak Sem, koji je bio poučen od Noe. Dakle, kad je Bog rekao Abrahamu neka se preseli iz bogatog Ura kaldejskoga u nepoznatu i opasnu zemlju Kanaan, taj je patrijarh znao da se može uzdati u Jehovu i zato je pošao (Jevrejima 11:8). Kasnije mu je Jehova rekao: “Učiniću od tebe velik narod” (1. Mojsijeva 12:2).
10, 11. Zašto je Abraham bio spreman žrtvovati svog jedinorođenog sina Izaka?
10 Što se dogodilo nakon što se Abrahamu rodio Izak? Jehova je naznačio Abrahamu da će se preko Izaka njegovi potomci razviti u veliku naciju (1. Mojsijeva 21:12). Zato je moralo izgledati prilično proturječnim kad je Jehova, kako bi ispitao njegovu vjeru, rekao Abrahamu neka žrtvuje svog sina Izaka (1. Mojsijeva 22:2). Ipak, Abraham je s punim pouzdanjem u Jehovu poduzeo korake da udovolji tom zahtjevu, podigavši čak već svoj nož kako bi ubio Izaka. Bog je u posljednjem trenutku poslao anđela da zaustavi Abrahama (1. Mojsijeva 22:9-14).
11 Zašto je Abraham bio tako poslušan? Jevrejima 11:17-19 pokazuje: “Vjerom privede Abram Izaka kad bi kušan, i jedinorodnoga prinošaše, pošto bješe primio obećanje, u kojemu bješe kazano: u Izaku nazvaće ti se sjeme; pomislivši da je Bog kadar i iz mrtvijeh uskrsnuti; za to ga i uze za priliku [“i otamo ga je i primio na slikovit način”, NW].” U Rimljanima 4:20, 21 isto tako piše: “Za obećanje Božije [Abraham] ne posumnja se nevjerovanjem (...) i znadijaše jamačno da što [Bog] obeća kadar je i učiniti.”
12. Kako je Abraham nagrađen za svoju vjeru?
12 Abraham je nagrađen za svoju vjeru ne samo time što je Izak pošteđen i što je preko njega nastao “velik narod” već i u jednom drugom pogledu. Bog je rekao Abrahamu: “Blagosloviće se u sjemenu tvojem svi narodi na zemlji, kad si poslušao glas moj” (1. Mojsijeva 22:18, naglašeno od nas). Kako? Kralj Božjeg nebeskog Kraljevstva trebao je doći iz linije Abrahamovih potomaka. To će Kraljevstvo izbrisati iz postojanja ovaj zli svijet pod Sotonom (Danijel 2:44; Rimljanima 16:20; Otkrivenje 19:11-21). Tada će se, na očišćenoj Zemlji pod vladavinom Kraljevstva, Raj proširiti diljem Zemlje i ljudi iz ‘svih naroda’ koji će vršiti Božju volju uživat će savršeno zdravlje i živjeti zauvijek (1. Ivanova 2:15-17). A Abraham se, iako je imao samo ograničenu spoznaju o Kraljevstvu, uzdao u Boga i s veseljem iščekivao uspostavu tog Kraljevstva (Jevrejima 11:10).
13, 14. Zašto se Job uzdao u Boga?
13 Nekoliko stotina godina kasnije, tu je bio Job, koji je živio između 17. i 16. stoljeća pr. n. e. na području današnje Arabije. I on je živio prije nego što se počela pisati Biblija. Job je bio ‘dobar i pravedan, bojao se Boga, i uklanjao se od zla’ (Job 1:1). Kad je Sotona Jobu nanio odvratnu, tešku bolest, taj vjerni čovjek tijekom svog iskušenja “ne izgovori jednu grešnu riječ” (Job 2:10, The New English Bible). Job se uzdao u Boga. A iako nije znao pojedinosti o tome zašto toliko pati, uložio je sve u Boga i Njegova obećanja.
14 Job je znao da bi ga Bog, čak i kad bi umro, jednog dana mogao putem uskrsnuća ponovno oživjeti. Na tu je nadu ukazao kad je rekao Jehovi Bogu: “O da me hoćeš u grobu sakriti (...) da mi daš rok kad ćeš me se opomenuti! Kad umre čovjek, hoće li oživjeti? (...) Zazvaćeš, i ja ću ti se odazvati” (Job 14:13-15). Iako je patio, Job je dokazao vjeru u Jehovinu suverenost, rekavši: “Dokle dišem, ne ću odstupiti od svoje dobrote [“besprijekornosti”, NW]” (Job 27:5).
15. Kako je David izrazio svoje pouzdanje u Jehovin naum?
15 Nekih šest stoljeća nakon što je živio Job i oko tisuću godina prije nego što je Isus došao na Zemlju, David je izrazio svoje pouzdanje u novi svijet. U psalmima je rekao: “Koji se u Jahvu uzdaju, baštinit će zemlju. Još malo i nestat će bezbožnika (...). Zemlju će posjedovati krotki, obilje mira oni će uživat. Zemlju će posjedovati pravednici i živjet će na njoj dovijeka.” David je zbog svoje nepokolebljive nade naglasio: “U Jahvu se uzdaj (...). Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!” (Psalam 37:3, 4, 9-11, 29, St).
16. Koju je nadu gajio ‘veliki oblak svjedoka’?
16 Tijekom stoljeća, vjerni su muževi i žene gajili tu istu nadu u vječni život na Zemlji. Zapravo, sačinjavali su ‘veliki oblak svjedoka’ koji su doslovno sve uložili za Jehovina obećanja. Mnogi od tih drevnih svjedoka Jehove bili su mučeni i ubijeni zbog svoje vjere “da postignu bolje uskrsnuće”. Kako to? Bog će ih u novom svijetu nagraditi boljim uskrsnućem i izgledom za vječni život (Ivan 5:28, 29; Hebrejima 11:35; 12:1, St)
Kršćanski Svjedoci uzdaju se u Boga
17. Koliko su se čvrsto kršćani iz prvog stoljeća uzdali u Jehovu?
17 Jehova je u prvom stoljeću n. e. novoosnovanoj kršćanskoj skupštini otkrio daljnje pojedinosti o Kraljevstvu i svojoj vladavini nad Zemljom. Svojim je duhom, naprimjer, nadahnuo apostola Ivana da napiše kako će broj onih koji će biti združeni s Isusom Kristom u nebeskom Kraljevstvu biti 144 000. To će biti Božji vjerni sluge koji su “kupljeni od ljudi” (Otkrivenje 7:4; 14:1-4). Oni će “kao kraljevi” s Kristom na nebu vladati nad Zemljom (Otkrivenje 20:4-6, NW). Ti kršćani iz prvog stoljeća imali su tako čvrsto pouzdanje da će Jehova ispuniti svoj naum s obzirom na nebesko Kraljevstvo i njegovo zemaljsko područje vladanja da su bili spremni odreći se života za svoju vjeru. Mnogi su od njih zaista to i učinili.
18. Kako Jehovini svjedoci oponašaju svoje istovrsnike iz davnine?
18 Danas gotovo pet milijuna Svjedoka Jehove ima isto takvo pouzdanje u Boga kao i njihovi istovrsnici koji su živjeli stoljećima ranije. Ti suvremeni Svjedoci također sve ulažu u Božja obećanja. Svoj su život predali njemu te imaju čitavu Bibliju koja jača njihovu vjeru (2. Timoteju 3:14-17). Ovi suvremeni Svjedoci Jehove oponašaju Isusove sljedbenike iz prvog stoljeća koji su izjavili da će se prije “Bogu pokoravati nego li ljudima” (Djela apostolska 5:29). U ovom su stoljeću mnogi od tih kršćanskih Svjedoka bili okrutno proganjani. Neki su čak bili i ubijeni zbog svoje vjere. Drugi su umrli uslijed bolesti, nesreća ili starosti. Međutim, poput vjernih Svjedoka u prošlosti, uzdali su se u Boga jer su znali da će ih on u svom novom svijetu uskrsnućem ponovno oživjeti (Ivan 5:28, 29; Djela apostolska 24:15; Otkrivenje 20:12, 13).
19, 20. Što uočavamo s obzirom na biblijsko proročanstvo za naše dane?
19 Jehovini svjedoci razumiju da je njihovo sakupljanje iz svih nacija u jedno globalno bratstvo davno unaprijed pretkazano u biblijskom proročanstvu (Izaija 2:2-4; Otkrivenje 7:4, 9-17). A Jehova ih upotrebljava da obavljaju svjetsko djelo propovijedanja kako bi u njegovo okrilje i zaštitu sakupili daljnje iskrene osobe (Priče Salamunove 18:10; Matej 24:14; Rimljanima 10:13). Svi se oni u potpunosti uzdaju u Jehovu, znajući da će on uskoro ostvariti svoj divni novi svijet. (Usporedi 1. Korinćanima 15:58; Jevrejima 6:10.)
20 Biblijska proročanstva pokazuju kako je Sotonin svijet sada već gotovo 80 godina u svojim posljednjim danima, od ključne 1914. godine. Taj se svijet približava svom kraju (Rimljanima 16:20; 2. Korinćanima 4:4; 2. Timoteju 3:1-5). Zato su Jehovini svjedoci hrabri i odlučni jer jasno uviđaju da će Božje Kraljevstvo uskoro preuzeti potpunu kontrolu nad svim zbivanjima na Zemlji. Time što će ovaj sadašnji zli svijet privesti kraju i ostvariti svoj pravedni novi svijet, Bog će u potpunosti izbrisati loše stanje koje je toliko stoljeća postojalo na Zemlji (Priče Salamunove 2:21, 22).
21. Zašto se možemo radovati bez obzira na sadašnje patnje?
21 Tada će Bog, kroz svu vječnost, pokazati svoju veliku brigu za nas time što će izlijevati blagoslove koji će obilno nadoknaditi bilo koju štetu koja nam je nanesena u prošlosti. U novom svijetu doživjet ćemo toliko dobrih stvari da će patnje koje smo pretrpjeli u prošlosti iščeznuti iz sjećanja. Kako je samo utješno znati da će Jehova ‘otvoriti svoju ruku i nasititi sve živo po želji’ (Psalam 145:16; Izaija 65:17, 18).
22. Zašto se trebamo uzdati u Jehovu?
22 Vjerno će čovječanstvo u novom svijetu doživjeti i ispunjenje Rimljanima 8:21: “I sama [će se] tvar oprostiti od ropstva raspadljivosti na slobodu slave djece Božije.” Ljudi će vidjeti kako će se ispuniti molitva koju je Isus učio svoje sljedbenike: “Dođi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji!” (Matej 6:10, St). Uzdaj se stoga u potpunosti u Jehovu jer njegovo nepogrešivo obećanje glasi: “Zemlju će posjedovati pravednici i živjet će na njoj dovijeka” (Psalam 37:29, St).
Kako bi odgovorio?
◻ Koji naum ima Jehova s obzirom na ljude i na Zemlju?
◻ Zašto je Bog dopustio teško stanje na Zemlji?
◻ Kako su vjerni ljudi u drevno doba pokazali svoje pouzdanje u Jehovu?
◻ Zašto se Božji sluge danas uzdaju u Jehovu?
[Slika na stranici 16]
Bog je stvorio ljude da zauvijek žive u sreći na rajskoj Zemlji
[Slika na stranici 18]
Abraham se uzdao u Jehovinu sposobnost uskrsavanja mrtvih