Božji sluge — organiziran i sretan narod
“Sretan je narod čiji je Bog Jehova!” (PSALAM 144:15 NW).
1, 2. (a) Zašto Jehova ima pravo postavljati mjerila za svoje sluge? (b) Koje bismo dvije Jehovine osobine trebali posebno željeti oponašati?
JEHOVA je Univerzalni Suveren, svemoćni Bog, Stvoritelj (1. Mojsijeva 1:1; Psalam 100:3). Kao takav, on s pravom postavlja mjerila ponašanja za svoje sluge, znajući što je za njih najbolje (Psalam 143:8). On je i njihov Glavni Uzor čija svojstva trebaju oponašati. “Ugledajte se (...) na [“postanite oponašatelji”, NW] Boga, kao ljubazna djeca”, napisao je jedan apostol (Efežanima 5:1).
2 Jedna od Božjih osobina koju trebamo oponašati ima veze s organizacijom. On “nije Bog nereda” (1. Korinćanima 14:33, St). Kad pažljivo promatramo sve što je Bog stvorio, moramo doći do zaključka da je on najorganiziranija Osoba u univerzumu. Međutim, Bog želi da njegovi sluge oponašaju još jednu od njegovih osobina, a to je sreća, jer on je ‘sretan Bog’ (1. Timoteju 1:11, St). Prema tome, njegova je sposobnost organiziranja uravnotežena srećom. Jedna osobina nije prenaglašena na štetu druge.
3. Kako zvjezdano nebo dokazuje Božju sposobnost organiziranja?
3 Sve što je Jehova stvorio, od najvećega do najmanjega, dokazuje da je on Bog organizacije. Razmotri, naprimjer, vidljivi svemir. On obuhvaća tisuće milijardi zvijezda. No one nisu neplanski razbacane. Astrofizičar George Greenstein zapaža da postoji “obrazac organiziranosti zvijezda”. One su organizirane u grupe zvane galaksije, od kojih neke obuhvaćaju stotine milijardi zvijezda. A procjenjuje se da postoje milijarde galaksija! Galaksije su također organizirane, nekoliko njih (od malog broja do nekoliko tisuća) grupirane su u skupinu galaksija. Smatra se da su skupine galaksija organizirane u još veće jedinice zvane superskupine (Psalam 19:1; Izaija 40:25, 26).
4, 5. Navedi primjere organiziranosti među živim oblicima na Zemlji.
4 Veličanstvena organiziranost Božjih djela stvaranja očita je posvuda, ne samo na vidljivim nebesima već i na Zemlji, s njenim mirijadama živih oblika. S obzirom na sve to, Paul Davies, profesor fizike, napisao je da su promatrači “zapanjeni (...) veličanstvenošću i složenom organiziranošću fizičkog svijeta” (Psalam 104:24).
5 Razmotri nekoliko primjera ‘složene organiziranosti’ kakvu se može uočiti kod živih oblika. Neurokirurg Joseph Evans rekao je s obzirom na ljudski mozak i kralješničnu moždinu: “Realnost veličanstvenog reda gotovo je neshvatljiva.” S obzirom na sićušnu živu stanicu, bakteriolog Howard. J. Shaughnessy izjavio je: “Mikrobiološki svijet sa svojom kompleksnošću i sjajnim redom tako je čudesno konstruiran da, izgleda, sačinjava dio božanski određenog sustava.” A molekularni biolog Michael Denton rekao je s obzirom na genetski kôd (DNK) u stanici: “Toliko je efikasan da [bi] svi podaci (...) potrebni za specificiranje konstrukcije svih vrsta organizama koji su ikada postojali na planetu (...) mogli stati u žličicu i još bi ostalo mjesta za sve informacije sadržane u svim ikada napisanim knjigama.” (Vidi Psalam 139:16.)
6, 7. Kakva je organizacija prikazana među duhovnim stvorenjima, i kako izražavaju zahvalnost svome Tvorcu?
6 Jehova ne organizira samo svoja materijalna stvorenja već i svoja duhovna stvorenja na nebu. Iz Danijela 7:10 saznajemo da ‘deset tisuća po deset tisuća anđela stoje pred Jehovom’. Sto milijuna tamo prisutnih moćnih duhovnih stvorenja, svako zaduženo za svoj osobiti zadatak! Zapanjujuće je razmišljati o sposobnosti koju zahtijeva organiziranje tako ogromnog mnoštva. Biblija odgovarajuće navodi: “Blagosiljajte Gospodina, angjeli njegovi, koji ste silni krjepošću, izvršujete riječ njegovu slušajući glas riječi njegove. Blagosiljajte Gospodina sve [anđeoske] vojske njegove, sluge njegove, koje tvorite volju njegovu” (Psalam 103:20, 21; Otkrivenje 5:11).
7 Kako su samo veličanstveno organizirana i djelotvorna Stvoriteljeva djela! Nije nikakvo čudo što moćna duhovna stvorenja na nebeskom području na podložan način pun strahopoštovanja izjavljuju: “Dostojan si, Gospodine, da primiš slavu i čast i silu; jer si ti sazdao sve, i po volji tvojoj jest i stvoreno je” (Otkrivenje 4:11).
8. Koji primjeri pokazuju da Jehova organizira svoje sluge na Zemlji?
8 Jehova organizira i svoje sluge na Zemlji. Kad je u Noino vrijeme, godine 2370. pr. n. e., nanio potop, Noa i još sedmero drugih preživjeli su opći potop kao obiteljska organizacija. Prilikom Izlaska godine 1513. pr. n. e., Jehova je izveo nekoliko milijuna pripadnika svog naroda iz egipatskog zarobljeništva te im je dao detaljnu zbirku zakona kako bi organizirao njihov svakodnevni život i obožavanje. A kasnije, u Obećanoj zemlji, deseci tisuća njih organizirani su za posebnu službu u hramu (1. Dnevnika 23:4, 5). U prvom su stoljeću kršćanske skupštine bile organizirane pod božanskim vodstvom: “Dao [je] jedne apostole, a jedne proroke, a jedne evangjeliste, a jedne pastire i učitelje, da se sveti priprave za djelo službe” (Efežanima 4:11, 12).
I današnji su sluge organizirani
9, 10. Kako je Jehova organizirao svoj narod u naše vrijeme?
9 Slično tome, Jehova je organizirao i svoje današnje sluge tako da mogu djelotvorno vršiti njegovo djelo predviđeno za naše vrijeme — propovijedati dobru vijest o njegovom Kraljevstvu prije nego on učini kraj sadašnjem bezbožnom sustavu stvari (Matej 24:14). Razmotri što sve obuhvaća ovo globalno djelo i koliko je važna dobra organizacija. Milijuni muškaraca, žena i djece obučavaju se kako bi druge ljude poučavali o biblijskim istinama. Da bi se to školovanje poduprlo, tiskaju se ogromne količine Biblija i publikacija koje se temelje na Bibliji. Od svakog se broja Kule stražare sada tiska čak preko 16 milijuna primjeraka na 118 jezika i od svakog broja Probudite se! oko 13 milijuna na 73 jezika. Skoro svi brojevi tiskaju se simultano tako da gotovo svi Jehovini sluge dobivaju iste informacije u isto vrijeme.
10 Osim toga, više od 73 000 skupština Jehovinih svjedoka organizirano je diljem svijeta u svrhu redovitog sastajanja radi biblijskog podučavanja (Jevrejima 10:24, 25). Svake se godine održavaju i tisuće većih skupova — pokrajinski sastanci i oblasni kongresi. U velikom se razmjeru širom svijeta grade ili adaptiraju Dvorane Kraljevstva, Kongresne dvorane, Betelski domovi i objekti za tiskanje biblijske literature. Postoje i škole za napredno obučavanje učitelja Biblije, kao naprimjer Biblijska škola Gilead Društva Watchtower za misionare i Škola pionirske službe, koje se održavaju u zemljama diljem svijeta.
11. Koje će nam koristi u budućnosti donijeti to što sada učimo kako da budemo dobro organizirani?
11 Kako je samo Jehova dobro organizirao svoj narod na Zemlji da bi, pomoću službe anđela, ‘svršio svoju službu’! (2. Timoteju 4:5; Jevrejima 1:13, 14; Otkrivenje 14:6). Time što svoje sluge sada podučava kako da budu dobro organizirani, Bog postiže još nešto. Njegovi se sluge dobro pripremaju kako bi, kad prežive kraj ovog sustava stvari, već bili organizirani za početak života u novom svijetu. Tada će, na organiziran način pod Jehovinim vodstvom, početi izgrađivati globalni Raj. Također će biti dobro pripremljeni kako bi milijarde ljudi koji će uskrsnuti iz mrtvih poučavali o Božjim detaljnim zahtjevima za život (Izaija 11:9; 54:13; Djela apostolska 24:15; Otkrivenje 20:12, 13).
Organizirani a ipak sretni
12, 13. Zašto možemo reći da Jehova želi da njegov narod bude sretan?
12 Iako je Jehova izvanredan radnik i veličanstveni organizator, on nije bezosjećajan, krut ili mehaničan. Umjesto toga, on je Osoba vrlo srdačna i sretna, zainteresirana za našu sreću. “On brine za vas”, stoji u 1. Petrovoj 5:7. Sve što je učinio za ljude pokazuje da se on za njih brine i da želi da njegovi sluge budu sretni. Naprimjer, kad je Bog stvorio savršenog čovjeka i ženu, smjestio ih je u raj miline (1. Mojsijeva 1:26-31; 2:8, 9). Dao im je sve što im je bilo potrebno da bi bili savršeno sretni. Ali oni su sve to izgubili uslijed pobune. Zbog njihovog smo grijeha naslijedili nesavršenost i smrt (Rimljanima 3:23; 5:12).
13 Mada smo sada nesavršeni, mi se još uvijek možemo radovati onome što je Bog napravio. Postoje mnoge stvari koje nam donose radost — veličanstvena brda; prekrasna jezera, rijeke, oceani i obale; raznobojno, miomirisno cvijeće i beskrajna raznolikost drugog raslinja; obilje ukusne hrane; spektakularni zalasci sunca kojih se ne možemo nagledati; zvjezdano nebo koje volimo promatrati noću; životinjska stvorenja u svojoj neizmjernoj raznolikosti i privlačna mladunčad sa svojom smiješnom igrom; pobuđujuća muzika; zanimljiv i koristan posao; dobri prijatelji. Očito je da je Onaj tko se pobrinuo za takve stvari sretan i da mu je radost činiti i druge sretnima.
14. Kakvu uravnoteženost, kojom ga oponašamo, traži Jehova od nas?
14 Dakle, puka organizirana djelotvornost nije ono što Jehova želi. On želi i to da njegovi sluge budu sretni, kao što je on sretan. On ne želi da fanatično organiziraju stvari nauštrb svoje sreće. Božji sluge moraju, kao što to čini on, organizacijske sposobnosti uravnotežiti srećom, jer gdje je njegov moćni sveti duh, tamo je i radost. Štoviše, u Galaćanima 5:22 pokazuje se da je drugi plod Božjeg svetog duha koji djeluje na njegov narod “radost”.
Ljubav rađa sreću
15. Zašto je ljubav toliko važna za našu sreću?
15 Vrlo je zanimljivo zapaziti da Biblija kaže: “Bog je ljubav” (1. Ivanova 4:8, 16, naglašeno od nas). Ona nigdje ne kaže: “Bog je organizacija.” Ljubav je Božje glavno svojstvo i njegovi je sluge moraju oponašati. Zato je prvi plod Božjeg duha koji se navodi u Galaćanima 5:22 “ljubav” a drugi “radost”. Ljubav rađa radost. Kad u svojem ophođenju s drugima oponašamo Jehovinu ljubav, postajemo sretni, jer ljudi puni ljubavi sretni su ljudi.
16. Kako je Isus primjerom pokazao važnost ljubavi?
16 U Isusovom je poučavanju istaknuta važnost oponašanja božanske ljubavi. On je rekao: “Kako me nauči otac moj onako govorim” (Ivan 8:28). Što je Isus, prije svega, naučio a što je onda učio i druge? To da su dvije najveće zapovijedi ljubiti Boga i ljubiti bližnjega (Matej 22:36-39). Isus je takvu ljubav pokazao primjerom. Rekao je: “Imam ljubav k ocu”, što je dokazao vršeći Božju volju do u smrt. I svoju ljubav prema ljudima pokazao je tako što je za njih umro. Apostol Pavao rekao je kršćanima u Efezu: ‘Krist nas je ljubio, i predao sebe za nas’ (Ivan 14:31; Efežanima 5:2). Zato je Isus svojim sljedbenicima rekao: “Ovo je zapovijest moja da imate ljubav medju sobom, kao što ja imadoh ljubav k vama” (Ivan 15:12, 13).
17. Kako je Pavao istaknuo da je pokazivanje ljubavi prema drugima neophodno?
17 Pavao je pokazao kako je takva božanska ljubav neophodna, rekavši: “Ako jezike čovječije i angjelske govorim a ljubavi nemam, onda sam kao zvono koje zvoni, ili praporac koji zveči. I ako imam proroštvo i znam sve tajne i sva znanja, i ako imam svu vjeru da i gore premještam, a ljubavi nemam, ništa sam. I ako razdam sve imanje svoje, i ako predam tijelo svoje da se sažeže, a ljubavi nemam, ništa mi ne pomaže. (...) Ostaje vjera, nad[a], ljubav, ovo troje; ali je ljubav najveća medju njima” (1. Korinćanima 13:1-3, 13).
18. Što možemo očekivati od Jehove a što ujedno pridonosi našoj sreći?
18 Kad oponašamo Jehovinu ljubav, možemo računati i s njegovom ljubavi prema nama, čak i kad pravimo greške, jer je on “Bog milostiv, žalostiv, spor na gnjev i obilan milosrdjem i istinom” (2. Mojsijeva 34:6). Ako se iskreno kajemo kad napravimo greške, Bog ih ne uračunava već nam iz ljubavi oprašta (Psalam 103:1-3). Da, “Gospodin [je] milostiv i smiluje se” (Jakov 5:11). Ta spoznaja pridonosi našoj sreći.
Relativna sreća sada
19, 20. (a) Zašto danas ne možemo biti u potpunosti sretni? (b) Kako Biblija pokazuje da u ovo vrijeme možemo biti relativno sretni?
19 Međutim, možemo li danas uopće biti sretni, s obzirom na to da živimo u posljednjim danima ovog svijeta koji je pun zločina, nasilja i nemorala pod vlašću Sotone, u kojem se suočavamo s bolešću i smrću? Naravno, sada ne možemo očekivati onu mjeru sreće kakva će postojati u Božjem novom svijetu, kao što njegova Riječ pretkazuje: “Gle, ja ću stvoriti nova nebesa i novu zemlju, i što je prije bilo ne će se pominjati niti će na um dolaziti. Nego se radujte i veselite se do vijeka radi onoga što ću ja stvoriti” (Izaija 65:17, 18, naglašeno od nas).
20 Ono što Božji sluge sada mogu imati jest relativna sreća jer poznaju njegovu volju i imaju točnu spoznaju o divnim blagoslovima koji će uskoro uslijediti u njegovom rajskom novom svijetu (Ivan 17:3; Otkrivenje 21:4). Zato Biblija može reći: “Gospodine nad silama! blago čovjeku, koji se u te uzda”, “blago svakome, koji se boji Gospodina, koji hodi putovima njegovijem”, “blago krotkima, jer će naslijediti zemlju” (Psalam 84:12; 128:1; Matej 5:5). Dakle, unatoč sadašnjim teškim okolnostima s kojima se moramo boriti, možemo imati znatnu mjeru sreće. Čak i kad, doživljavamo neugodne stvari, mi ne postajemo tako žalosni kao oni koji ne poznaju Jehovu i koji nemaju nadu u vječni život (1. Solunjanima 4:13).
21. Kako davanje sebe pridonosi sreći Jehovinih slugu?
21 Jehovini su sluge sretni i zbog toga što troše vrijeme, energiju i sredstva poučavajući druge o biblijskim istinama, a naročito one “koji uzdišu i koji ridaju radi svijeh gadova” počinjenih u Sotoninom svijetu (Ezehijel 9:4). Biblija kaže: “Blago onome koji razumije ništemu! Gospodin će ga izbaviti u zli dan. Gospodin će ga sačuvati i poživiće ga; biće blažen na zemlji” (Psalam 41:1, 2). Kao što je Isus rekao: “Blaženije [je] davati nego li uzimati” (Djela apostolska 20:35).
22. (a) S obzirom na sreću, usporedi Božje sluge s onima koji mu ne služe. (b) Iz kojeg posebnog razloga trebamo očekivati da budemo sretni?
22 Iako Božji sluge u sadašnje vrijeme ne mogu očekivati najviši stupanj sreće, oni mogu postići sreću koju nemaju oni koji ne služe Bogu. Jehova izjavljuje: “Gle, sluge će moje pjevati od radosti u srcu, a vi ćete vikati od žalosti u srcu i ridaćete od tuge u duhu” (Izaija 65:14). Osim toga, oni koji služe Bogu imaju danas sasvim poseban razlog za sreću — imaju njegov sveti duh koji “Bog dade onima koji se njemu pokoravaju” (Djela apostolska 5:32). A sjeti se, gdje je Božji duh, tamo je i sreća (Galaćanima 5:22).
23. Što ćemo razmotriti u sljedećem studiju?
23 U organizaciji Božjih slugu danas, važnu ulogu igraju ‘stariji muževi’, starješine, koji preuzimaju vodstvo u skupštinama, pridonoseći sreći Jehovinog naroda (Titu 1:5, NW). Kako oni trebaju gledati na svoje odgovornosti i na svoj odnos prema svojoj duhovnoj braći i sestrama? To će se razmotriti u sljedećem članku.
Kako bi odgovorio?
◻ Kako djela stvaranja dokazuju Jehovinu organiziranost?
◻ Kako je Jehova organizirao svoje sluge u prošlosti a kako to čini danas?
◻ Kakvu uravnoteženost Jehova želi od nas?
◻ Koliko je za našu sreću važna ljubav?
◻ Kakvu sreću možemo očekivati u naše vrijeme?
[Zahvala na stranici 10]
Gore: Ljubaznošću ROE/Anglo-Australian Observatory, fotografirao David Malin