Jehovini svjedoci širom svijeta — Portoriko

IZMEĐU Karipskog mora i Atlantskog oceana leži bujni, tropski otok Portoriko. Godine 1493. Kristof Kolumbo je otok osvojio za Španjolsku i nazvao ga San Juan Bautista po Ivanu Krstitelju. Njegov najveći grad dugo se zvao Puerto Rico, ili “bogata luka”. S vremenom se to ime počelo odnositi na cijeli otok dok je grad dobio ime San Juan.

Portoriko se u mnogo čemu pokazao kao bogata luka. U ranim godinama španjolske vladavine odavde je otpremljeno mnogo zlata. Otok sada izvozi šećernu trsku, kavu, brašnate banane i agrume, iako tvornička proizvodnja i uslužne djelatnosti danas čine velik dio ekonomije. Međutim, Portoriko se dokazao kao bogata luka u daleko važnijem smislu.

Dobra vijest o Božjem Kraljevstvu počela se ovdje propovijedati 1930-ih. Danas u Portoriku ima preko 25 000 objavitelja dobre vijesti. Godine 1993. osoblje podružnice Društva Watch Tower povećalo se sa 23 na preko 100 članova. Ovo je povećanje bilo neophodno kako bi podružnica mogla nadgledavati prevođenje biblijske literature na španjolski i te publikacije učiniti dostupnima za nekih 350 000 000 ljudi širom svijeta koji govore španjolski.

Novo područje

Podružnica također izvještava: “U Portoriku se otvara novo područje zato što ulažemo napore da vijest o Kraljevstvu prenesemo gluhima. Jedna sestra priča sljedeće iskustvo: ‘Radila sam među gluhima i posjetila jednu gospođu s dvoje male djece. Odbila me čim je shvatila da sam Svjedok zbog toga što njen suprug, koji je također gluh, ne voli Jehovine svjedoke.

Nekoliko mjeseci kasnije ta je ista gospođa posjetila jednog prijatelja koji je proučavao Bibliju sa Svjedocima. Pridružila se studiju i to joj se jako sviđalo. Ponovno sam posjetila gospođu, no ona je ponovila da njen suprug ne voli Svjedoke. Međutim, željela je razumjeti Bibliju i bilo joj je dosta njene crkve zbog toga što ništa ne uči o tome. Počele smo proučavati koristeći traktat. Jednog mi je dana rekla da ponovno dođem u subotu jer će tada njen suprug biti tamo. “Ali on nas ne voli, zar ne?”, pitala sam. Odgovorila je: “Želi saznati o čemu se zapravo radi.”

Sljedećeg su dana oboje pokucali na moja vrata! Budući da je suprug imao mnogo pitanja, pozvala sam ih na naše sastanke za gluhe. Došao je tamo prije mene i otada nije propustio niti jedan sastanak. Propovijeda drugim gluhim osobama, prisustvovao je kongresu i željno očekuje krštenje.’”

U izvještaju podružnice se nastavlja: “Cijeli program našeg ovogodišnjeg oblasnog kongresa bio je preveden na znakovni jezik, tako da su prisustvovale mnoge gluhe osobe sa svojim obiteljima. Vrlo dirljiv trenutak nastupio je za vrijeme završnog govora kad je govornik spomenuo djelo koje se obavlja među gluhima i kad je rekao da je prisutno oko 70 osoba. Prolomio se veliki pljesak, no, kao što je govornik primijetio, gluhi ga nisu mogli čuti. Stoga je govornik, moleći gluhe da pogledaju prisutne, ponovio pitanje: ‘Jeste li sretni što se među vama nalaze vaša gluha braća?’, i zamolio je prisutne da pljeskaju mašući objema rukama. Bilo je prekrasno vidjeti 11 000 braće i sestara kako pljeskaju mašući rukama. Naša gluha braća i sestre bili su presretni i osjećali su se kao dio velikog bratstva. Mnogima su potekle suze radosnice.”

Dok Jehovini svjedoci nastavljaju svoje djelo žetve u Portoriku, on će nesumnjivo i dalje biti bogata luka. Božje “ovce”, koje on naziva ‘izabranima iz svih naroda’, i dalje će dolaziti tako da je Jehovin dom napunjen slavom (Ivan 10:16; Agej 2:7).

[Okvir na stranici 9]

PROFIL ZEMLJE

Službena godina 1994.

NAJVEĆI BROJ SVJEDOKA: 25 428

OMJER: 1 Svjedok prema 139

PRISUTNIH NA SPOMEN-SVEČANOSTI: 60 252

PROSJEČNI BROJ PIONIRA: 2 329

PROSJEČNI BROJ BIBLIJSKIH STUDIJA: 19 012

BROJ KRŠTENIH: 919

BROJ SKUPŠTINA: 312

PODRUŽNICA: GUAYNABO