Što pokazuju klinopisni dokumenti?

BIBLIJA kaže da su Židovi trebali biti u babilonskom sužanjstvu “dok se ne ispuni sedamdeset godina”, što je Jehova Bog prorekao preko proroka Jeremije. Kada su bili oslobođeni iz ropstva? “Prve [vladalačke] godine perzijskoga kralja Kira” (2. Ljetopisa 36:21, 22, Jeruzalemska Biblija). I biblijski izvještaji i povijest potvrđuju da je razdoblje babilonskog sužanjstva došlo kraju kad su se Židovi vratili u svoju domovinu 537. pr. n. e., nakon što je Kir pokorio Babilon te izdao proglas o njihovom oslobađanju. Biblija jasno kaže da je izgnanstvo trajalo 70 godina, stoga je moralo početi 607. pr. n. e.

Međutim većina povjesničara smatra da je Jeruzalem razoren 587. pr. n. e., što bi značilo da su Židovi u zarobljeništvu u Babilonu bili svega 50 godina. Svoju tvrdnju temelje na drevnim klinopisnim dokumentima na kojima su zapisane pojedinosti o Nebukadnezaru II. i njegovim nasljednicima.¹ Mnogi od tih dokumenata napisani su u razdoblju razorenja Jeruzalema ili neko vrijeme nakon toga. No koliko su pouzdani izračuni do kojih se došlo na temelju tih pisanih dokumenata? Što klinopisni zapisi zapravo pokazuju?

Da bismo dobili odgovore na ta pitanja, razmotrit ćemo na što ukazuju klinopisni dokumenti na koje se oslanjaju mnogi stručnjaci. Spomenut ćemo (1) Babilonske kronike, (2) potvrde poslovnih transakcija i (3) pločice s astronomskim podacima.

● Babilonske kronike

Babilonske kronike zbirka su glinenih pločica koje sadrže značajne događaje iz babilonske povijesti.²

Što kažu stručnjaci? Ronald Sack, jedan od vodećih stručnjaka u istraživanju klinopisnih dokumenata, rekao je da Babilonske kronike ne pružaju potpun povijesni izvještaj o važnim događajima.c Napisao je da povjesničari moraju temeljito proučiti i druge izvore ako žele “rasvijetliti događaje iz tog dijela prošlosti”.

Što pokazuju Babilonske kronike? One ne mogu pružiti potpunu sliku povijesnih događaja iz razdoblja koje je na njima opisano zato što su znatno oštećene, a neki dijelovi nedostaju.³ (Vidi donji okvir.) Imajući to na umu, logično je pitati se mogu li se zaključci izvedeni na temelju tih pločica smatrati točnima i pouzdanima.

● Potvrde poslovnih transakcija

Većina potvrda poslovnih transakcija koje potječu iz novobabilonskog razdoblja jesu potvrde o primitku robe, novca ili robova, razni računi, priznanice i slično. Na njima su obično bili upisani dan i mjesec te godina vladanja kralja koji je tada bio na vlasti. Primjerice na jednoj pločici stoji da je određena transakcija bila provedena “27. dana mjeseca nisana, 11. godine Nebukadrezara [poznatijeg pod imenom Nebukadnezar II], kralja babilonskog”.⁴

Da bi se moglo utvrditi kad se odigrao događaj koji se spominje na nekoj pločici, važno je znati kako su Babilonci računali godine vladanja svojih kraljeva. Kad bi neki kralj umro ili bio svrgnut s vlasti, na prijestolje bi došao novi kralj. Smjena kraljeva obično se odvijala u istoj kalendarskoj godini po babilonskom računanju vremena, a mjeseci koji su preostali do kraja te godine smatrali su se godinom ustoličenja novog kralja.d⁵ Logičan je zaključak da na potvrdama koje su bile načinjene tijekom godine ustoličenja novog kralja trebaju stajati mjeseci koji su slijedili nakon posljednjeg mjeseca vladanja prethodnog kralja.

Što kažu stručnjaci? Profesor Sack detaljno je proučio brojne potvrde poslovnih transakcija koje potječu iz razdoblja Novobabilonskog Carstva. Godine 1972. napisao je da je pomnim ispitivanjem dotad još neobjavljenih pločica što se čuvaju u Britanskom muzeju otkrio neke pojedinosti koje su potpuno uzdrmale prijašnje zaključke o tome kada je Avil-Marduk (poznat i kao Evil-Merodak) naslijedio prijestolje svog oca Nebukadnezara II.⁶ Prema ranije otkrivenim klinopisnim zapisima, u šestom mjesecu posljednje, odnosno 43, godine svog vladanja Nebukadnezar II. još je bio na vlasti. No pločice koje je proučavao profesor Sack potječu iz četvrtog i petog mjeseca godine ustoličenja Avil-Marduka, to jest godine za koju stručnjaci smatraju da se odnosi na posljednju godinu vladanja Nebukadnezara II.⁷ Iz toga se vidi da i među arheološkim nalazima postoje proturječni podaci.

Što pokazuju potvrde poslovnih transakcija? To nije jedino nesuglasje kad je riječ o razdobljima u kojima jedan kralj nasljeđuje drugoga. Naprimjer jedan zapis pokazuje da je Nebukadnezar II. još uvijek vladao u desetom mjesecu svoje posljednje godine vladanja — šest mjeseci nakon što je, kako se smatra, njegov nasljednik došao na prijestolje.⁸ Slično proturječje postoji i u podacima iz razdoblja smjene vlasti između Avil-Marduka i njegovog nasljednika Neriglisara.⁹

Što nam to govori? Kao što smo ranije rekli, Babilonske kronike ne pružaju potpuni uvid u povijesna događanja zato što velik dio podataka nedostaje. Ta činjenica pokazuje kako postoji mogućnost da nemamo cjelovit slijed novobabilonskih kraljeva.¹⁰ Stoga je sasvim logično pitati se je li moguće da su Novobabilonskim Carstvom vladali i drugi kraljevi. Ako je ta pretpostavka valjana, novobabilonsko razdoblje trajalo je duže nego što se to danas smatra. Dakle ni Babilonske kronike niti potvrde poslovnih transakcija nisu dovoljno čvrst temelj za tvrdnju da je Jeruzalem razoren 587. pr. n. e.e

● Pločice s astronomskim podacima

Te pločice sadrže podatke o položaju Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda te neke povijesne podatke, kao što su godina vladanja nekog kralja. Primjerice na astronomskom dnevniku prikazanom na donjoj slici opisana je pomrčina Mjeseca koja se zbila prvog mjeseca prve godine vladanja kralja Mukin-zerija.¹¹

Što kažu stručnjaci? Prema njihovim saznanjima, Babilonci su razvili vrlo napredne metode predviđanja pomoću kojih su s velikom točnošću mogli utvrditi kada će nastupiti pomrčina.¹²

Jesu li mogli izračunati i kada su se u prošlosti događale pomrčine? Profesor John Steele kazao je: “Moguće je da su do podataka o prošlim pomrčinama došli tako što su unatrag računali kada su nastupile” (kurziv dodan).¹³ Profesor David Brown smatra da su drevni narodi s područja Mezopotamije predviđali vrijeme nastupanja pomrčina kratko prije nego što bi do njih došlo te da su svoje procjene potom upisivali na pločice. No ipak priznaje kako postoji vjerojatnost da su do nekih izračuna došli “pisari iz 4. i kasnijih stoljeća pr. n. e. tako što su unatrag izračunavali vrijeme nastupanja tih prošlih pomrčina”.¹⁴ Mogu li se ti izračuni smatrati neospornom činjenicom ako nisu potvrđeni drugim nalazima?

Čak i ako je određena pomrčina nastupila onog datuma koji je zapisan na drevnim astronomskim dnevnicima, znači li to da su i povijesni podaci što ih je pisar povezao s tim datumom uistinu točni? Ne nužno. Povjesničar Robartus van der Spek objašnjava: “Podatke na pločicama zapisali su ljudi koji su se bavili astrologijom, a ne poviješću.” On kaže da dijelovi astronomskih dnevnika koji sadrže i neke povijesne podatke nisu pisani s velikom pažnjom i zato naglašava da ih treba razmatrati s dozom opreza.¹⁵

Što pokazuju pločice s astronomskim podacima? Razmotrimo neke pojedinosti s pločice koja nosi naziv VAT 4956. U prvom redu te pločice stoji datum: “37. godina vladanja Nebukadnezara, kralja babilonskog.”¹⁶ Nakon toga slijedi detaljan opis položaja Mjeseca i nekih planeta u odnosu na različite zvijezde i zviježđa. Na njoj se nalazi i opis jedne Mjesečeve pomrčine. Stručnjaci kažu da su se sva nebeska tijela spomenuta na toj pločici u opisanim položajima nalazila 568/567. pr. n. e. Prema toj pretpostavci, 18. godina vladanja Nebukadnezara II, odnosno godina u kojoj je razorio Jeruzalem, bila bi 587. pr. n. e. No da li podaci zapisani na toj pločici upućuju isključivo na 568/567. pr. n. e.?

Na pločici se spominje pomrčina Mjeseca koja je nastupila 15. dana trećeg babilonskog mjeseca, sivana. Stručnjaci su potvrdili da se tog mjeseca 568. pr. n. e. dogodila pomrčina, i to na dan koji odgovara 4. srpnja po julijanskom kalendaru. Međutim pomrčina Mjeseca zbila se i 20 godina ranije, točnije 15. srpnja 588. pr. n. e.¹⁷

Ako je 588. pr. n. e. bila 37. godina kraljevanja Nebukadnezara II, to bi značilo da je 18. godina njegovog vladanja bila 607. pr. n. e., upravo ona godina kada je, u skladu s biblijskom kronologijom, bio razoren Jeruzalem. (Vidi vremensku crtu na ovoj stranici.) Da li još koji podatak s pločice VAT 4956 ide u prilog tvrdnji da je Jeruzalem razoren 607. pr. n. e.?

Osim spomenute pomrčine na pločici je opisano i 13 opažanja položaja Mjeseca te 15 opažanja položaja različitih planeta u odnosu na neke zvijezde i zviježđa.¹⁸ Na njoj se nalaze i zapisi o osam vremenskih intervala između izlazaka i zalazaka Sunca i Mjeseca.^18a

Budući da se položaj Mjeseca u datom trenutku može odrediti s velikom točnošću, stručnjaci su pažljivo analizirali opise tih 13 opažanja Mjesečevih pozicija. Podatke s pločice analizirali su pomoću kompjuterskog programa koji omogućuje prikaz položaja nebeskih tijela na određeni datum u prošlosti.¹⁹ Do kojih se saznanja došlo tom analizom? Opisani položaji Mjeseca ne odgovaraju u potpunosti godini 568/567. pr. n. e., ali svih 13 opisanih opažanja položaja Mjeseca točno se poklapa s položajima tog nebeskog tijela godine 588/587. pr. n. e.

Na pločici VAT 4956 prikazanoj na 26. stranici zaokružen je vrlo važan podatak koji pokazuje da spomenuta Mjesečeva pomrčina bolje odgovara 588. pr. n. e. nego 568. pr. n. e. U trećem redu teksta na toj pločici piše da se Mjesec nalazio u određenom položaju “u noći 9. [nisana]”. Stručnjaci koji su tu pomrčinu smjestili u 568. pr. n. e. (odnosno u -567. po astronomskom kalendaru) priznali su da se te godine Mjesec u opisanom položaju nalazio 8, a ne 9. nisana. Nastojeći potkrijepiti tvrdnju da pločica potječe iz 568. pr. n. e., ustvrdili su da je pisar greškom upisao broj devet umjesto osam.²⁰ No položaj Mjeseca koji se spominje u trećem redu te pločice posve odgovara položaju Mjeseca 9. nisana 588. pr. n. e.²¹

Očigledno je da dobar dio astronomskih podataka s pločice VAT 4956 govori u prilog tome da je 37. godina vladanja Nebukadnezara II. bila 588. pr. n. e. Iz toga proizlazi da je Jeruzalem razoren 607. pr. n. e., baš kao što to Biblija i pokazuje.

Zašto vjerovati Bibliji?

Većina povjesničara smatra da je Jeruzalem razoren 587. pr. n. e. Međutim biblijski pisci Jeremija i Danijel jasno kažu da su Židovi bili u babilonskom sužanjstvu 70, a ne 50 godina (Jeremija 25:1, 2, 11; 29:10; Danijel 9:2). Ono što su oni zapisali nedvosmisleno upućuje na zaključak da je Jeruzalem bio razoren 607. pr. n. e. Osim toga taj zaključak ima potvrdu i u nekim izvanbiblijskim izvorima.

Razni stručnjaci uvijek iznova dovode u pitanje vjerodostojnost Biblije. Ipak, arheološki nalazi svaki put pokažu da je ono što u njoj piše istinito.f Stoga itekako imamo razloga vjerovati Bibliji. Ona iznosi točne znanstvene i povijesne podatke, a brojna proročanstva koja su u njoj zapisana ispunila su se do najsitnijih detalja. To je jasan pokazatelj da je Biblija nadahnuta Riječ Božja (2. Timoteju 3:16). Zašto ne biste sami istražili što ona kaže?