Sastanci koji potiču na “ljubav i dobra djela”

JEHOVINI sluge kroz čitavu su se povijest sastajali i organizirali zajedničke skupove. U starom Izraelu svi su muškarci putovali u Jeruzalem na tri velika blagdana (Pnz. 16:16). U 1. stoljeću kršćani su se redovito sastajali, i to često u nečijem domu (Filem. 1, 2). Mi se danas okupljamo na skupštinskim i pokrajinskim sastancima te kongresima. Zašto se Božji sluge sastaju? Prvenstveno zato što je to neizostavan dio naše svete službe (Psal. 95:6; Kol. 3:16).

² Usto, sastanci uvelike koriste onima koji im prisustvuju. Jehova je Izraelcima zapovjedio što trebaju činiti svakog sedmog Blagdana sjenica. Rekao je: “Skupite narod – muškarce, žene, djecu i došljake koji žive u vašim gradovima – da (...) čuju [Zakon], da uče o Jehovi, vašem Bogu, da ga se boje i da se savjesno drže svih riječi ovog Zakona” (Pnz. 31:12). Te riječi jasno pokazuju iz kojeg se važnog razloga Božji sluge okupljaju – da bi ih Jehova poučavao (Iza. 54:13). Na sastancima imamo i priliku bolje upoznati jedni druge te se međusobno hrabriti i jačati.

SKUPŠTINSKI SASTANCI

³ Isusovi učenici koji su nakon Pedesetnice 33. godine bili okupljeni u Jeruzalemu “predano su nastavili učiti od apostola” i “svaki su dan zajedno provodili mnogo vremena u hramu” (Djela 2:42, 46). Kasnije su kršćani na svojim vjerskim sastancima čitali nadahnute spise, uključujući i pisma koja su pisali apostoli i drugi učenici (1. Kor. 1:1, 2; Kol. 4:16; 1. Sol. 1:1; Jak. 1:1). Također su se molili zajedno kao skupština (Djela 4:24–29; 20:36). Ponekad su na tim sastancima pričali iskustva iz službe propovijedanja u drugim krajevima (Djela 11:5–18; 14:27, 28). Razmatrali su biblijska učenja i ispunjenje nadahnutih proročanstava. Učili su kako se kršćani trebaju vladati i pokazivati odanost Bogu. Sve prisutne poticalo se da revno objavljuju dobru vijest (Rim. 10:9, 10; 1. Kor. 11:23–26; 15:58; Efež. 5:1–33).

⁴ Današnji kršćanski sastanci u mnogočemu su slični onima u vrijeme apostola. Mi se držimo nadahnutih riječi zapisanih u Hebrejima 10:24, 25: “Razmišljajmo jedni o drugima (...) i ne propuštajmo svoje sastanke, kao što neki imaju običaj, nego hrabrimo jedni druge, tim više što vidite da se približava dan.” Kako bismo sačuvali duhovnu snagu i ostali vjerni Bogu tijekom ovih teških posljednjih dana, potrebno nam je ohrabrenje koje dobivamo kad redovito prisustvujemo sastancima (Rim. 1:11, 12). Iako živimo u pokvarenom i izopačenom svijetu, mi smo se odrekli “bezbožnosti i svjetovnih želja” (Titu 2:12–14; Filip. 2:15, 16). Doista, ima li išta bolje nego biti u društvu Jehovinog naroda? (Psal. 84:10). Što bi moglo biti korisnije od proučavanja i razmatranja Božje Riječi? Osvrnimo se na različite sastanke koji su važni za našu duhovnu dobrobit.

SASTANAK KOJI SE ODRŽAVA VIKENDOM

⁵ Prvi dio sastanka koji se održava vikendom je biblijsko predavanje. Ono je posebno namijenjeno javnosti, odnosno osobama koje nisu Jehovini svjedoci i možda su prvi put došle na neki naš sastanak. Javno predavanje važno je kako za zainteresirane osobe tako i za skupštinske objavitelje jer im pomaže da zadovolje svoje duhovne potrebe (Djela 18:4; 19:9, 10).

⁶ Isus Krist, njegovi apostoli i njihovi suradnici držali su biblijske govore poput onih koji se iznose u današnjim skupštinama Jehovinih svjedoka. Isus je bez sumnje bio najbolji govornik svih vremena. Za njega su rekli: “Nitko nikada nije tako govorio” (Ivan 7:46). Isus je govorio kao “onaj iza čijih riječi stoji Bog”, a ljudi koji su ga slušali bili su zadivljeni (Mat. 7:28, 29). Oni koji su poslušali i primijenili njegove pouke, doživjeli su mnoge blagoslove (Mat. 13:16, 17). Apostoli su se ugledali na njega. U Djelima apostolskim 2:14–36 zapisan je upečatljiv govor koji je Petar održao na Pedesetnicu 33. godine. Njegove su riječi potaknule tisuće ljudi da postupe u skladu s onim što su čuli. Kasnije je Pavao održao vrlo poučan govor u Ateni, nakon čega su neki postali vjernici (Djela 17:22–34).

⁷ Slično tome predavanja koja se svakog tjedna održavaju u današnjim skupštinama koriste milijunima, a isto je i s javnim predavanjima koja se održavaju na pokrajinskim sastancima i kongresima. Ona nam pomažu da uvijek imamo na umu kršćanska učenja i budemo ustrajni u službi propovijedanja. Ako se trudimo na javno predavanje pozivati zainteresirane osobe, a i druge ljude, moći ćemo im pomoći da se upoznaju s osnovnim biblijskim učenjima.

⁸ U javnim predavanjima razmatraju se razne teme, primjerice temeljna biblijska učenja i proročanstva, biblijska načela i savjeti o obiteljskom i bračnom životu, problemi mladih te kršćanski moral. Neka predavanja govore o Jehovinim čudesnim djelima stvaranja, a neka se usredotočuju na vjeru, hrabrost i odanost Božjih slugu iz prošlosti te ističu kako se mi danas možemo ugledati na njih.

⁹ Da bismo od javnog predavanja uistinu imali koristi, moramo pažljivo slušati predavača, tražiti biblijske retke koje spominje i pratiti ga dok ih čita i objašnjava (Luka 8:18). Tako ćemo se uvjeriti u istinitost onoga što se iznosi te ćemo se držati naučenog i po tome postupati (1. Sol. 5:21).

¹⁰ Ako skupština ima na raspolaganju dovoljno govornika, predavanja se održavaju svaki tjedan. Zato se obično pozivaju predavači iz obližnjih skupština. Međutim, ako nema dovoljno predavača, predavanja se iznose kad god je to moguće.

¹¹ Drugi dio sastanka koji se održava vikendom je Razmatranje Stražarske kule, odnosno određenih članaka iz izdanja za proučavanje, na kojem svi prisutni mogu sudjelovati svojim komentarima. Putem tih članaka Jehova nam pruža pravovremenu duhovnu hranu.

¹² Članci koji su namijenjeni razmatranju na sastanku često govore o tome kako biblijska načela primijeniti u svakodnevnom životu. Oni pomažu kršćanima da se odupru duhu svijeta i klone se nečistih postupaka (1. Kor. 2:12). Putem Stražarske kule do nas dopire sve snažnije duhovno svjetlo, koje nam rasvjetljuje biblijska učenja i proročanstva te nam tako omogućava da bolje razumijemo istinu i ostanemo na putu pravednosti (Psal. 97:11; Izr. 4:18). Prisustvovanje Razmatranju Stražarske kule i sudjelovanje na njemu jača našu nadu u Jehovin pravedni novi svijet, što nas čini radosnima (Rim. 12:12; 2. Petr. 3:13). Razmatranje Stražarske kule ujedno nam pomaže da u životu pokazujemo plodove duha i potiče u nama snažnu želju da revno služimo Jehovi (Gal. 5:22, 23). Osim toga, tako dobivamo duhovnu snagu koja nam je potrebna da bismo izdržali kušnje i izgradili “dobar temelj za budućnost” te na koncu osvojili “pravi život” (1. Tim. 6:19; 1. Petr. 1:6, 7).

¹³ Što trebamo činiti da bismo imali najviše koristi od te duhovne hrane? Trebali bismo unaprijed proučiti članak, bilo sami bilo s obitelji, pročitati navedene biblijske retke i na sastanku komentirati svojim riječima. Sve to pomoći će nam da istinu usadimo u svoje srce te da komentarima izrazimo svoju vjeru i tako ojačamo one koji nas slušaju. Važno je i pažljivo slušati komentare suvjernika kako bi nam gradivo koje se razmatra svaki tjedan uistinu koristilo.

SASTANAK “NAŠ KRŠĆANSKI ŽIVOT I SLUŽBA”

¹⁴ Osim sastanka koji se održava vikendom skupštine imaju i sastanak koji se održava radnim danom. Taj se sastanak naziva Naš kršćanski život i služba, a sastoji se od tri dijela. Njegov je cilj osposobiti nas da što bolje služimo Bogu (2. Kor. 3:5, 6). Program sastanka kao i gradivo koje se na njemu razmatra izlazi u mjesečniku Naš kršćanski život i služba – radni listovi. Ta publikacija sadrži i ideje za razgovor s ljudima u službi propovijedanja.

¹⁵ Prvi dio tog sastanka nosi naziv Blago iz Božje Riječi. On nam pomaže da se upoznamo s pozadinom i kontekstom biblijskih izvještaja te da naučimo primjenjivati njihove pouke. Program tog dijela temelji se na biblijskim poglavljima koja su taj tjedan na rasporedu za čitanje, a sastoji se od govora, čitanja Biblije te točke s pitanjima i odgovorima. U Radnim listovima nalaze se vizualna pomagala te različiti zadaci, što nam pomaže da bolje razumijemo biblijske izvještaje. Takvo temeljito proučavanje Božje Riječi koristi nam i u privatnom životu i u poučavanju drugih, da bi svatko od nas bio “posve sposoban i potpuno opremljen za svako dobro djelo” (2. Tim. 3:16, 17).

¹⁶ Drugi dio sastanka nosi naziv Naučimo kvalitetnije propovijedati, a cilj mu je pomoći svim objaviteljima da nauče još bolje izvršavati svoju službu, odnosno da još vještije propovijedaju i poučavaju ljude. U tom dijelu sastanka iznose se učenički zadaci te se analiziraju snimljene prezentacije. Taj dio sastanka pomaže nam da naučimo “vješto koristiti svoj jezik” kako bismo umornome znali “reći prave riječi” (Iza. 50:4).

¹⁷ U trećoj cjelini sastanka, koja se naziva Živimo kao kršćani, iznose se praktični savjeti o tome kako primjenjivati biblijska načela u svakodnevnom životu (Psal. 119:105). Središnje mjesto u tom dijelu ima Skupštinsko razmatranje Biblije. Gradivo se razmatra uz pitanja i odgovore, na isti način kao i na Razmatranju Stražarske kule.

¹⁸ Svakog mjeseca kad izađu novi Radni listovi koordinator starješinstva ili neki starješina koji mu pomaže treba pažljivo proučiti njihov sadržaj te napraviti raspored sastanaka. Svakog tjedna neki starješina kojeg je starješinstvo odabralo i koji zna kvalitetno poučavati služit će kao predsjedavajući sastanka. On treba voditi računa o tome da sastanak počne i završi na vrijeme. On pruža savjete objaviteljima koji iznose učeničke zadatke, a daje im i pohvale za ono što je bilo dobro.

¹⁹ Budemo li se redovito pripremali za sastanak Naš život i služba, prisustvovali mu i sudjelovali u programu, bolje ćemo upoznati Božju Riječ, razumjet ćemo njena načela, s više ćemo pouzdanja objavljivati dobru vijest i naučiti ćemo vještije činiti učenike. Sastanak je koristan i za osobe koje još nisu kršteni Jehovini svjedoci, jer im pruža priliku da uživaju u ugodnom druženju i čuju važne duhovne pouke. Da bismo se pripremili za taj i ostale sastanke, od velike nam pomoći može biti program Watchtower Library, aplikacija JW Library^®, Internetska biblioteka Watchtower^™ te biblioteka u dvorani. Biblioteka u dvorani sadrži sva dostupna izdanja Jehovinih svjedoka, uključujući i Indeks publikacija, nekoliko različitih prijevoda Biblije, biblijsku konkordanciju, rječnike i druge korisne priručnike. Tu literaturu svi možemo bez ustručavanja koristiti prije i nakon sastanaka.

SASTANCI ZA SLUŽBU PROPOVIJEDANJA

²⁰ Grupe objavitelja okupljaju se na sastancima za službu propovijedanja koji se održavaju u različito vrijeme radnim danima i vikendom. Ti kratki sastanci obično se održavaju u privatnim kućama ili na drugim prikladnim mjestima, naprimjer u dvorani. Ako se sastanci održavaju u manjim grupama na više lokacija, objaviteljima je obično lakše doći na sastanak i na područje. Tako se u kratkom roku mogu rasporediti i odmah krenuti na područje. Osim toga, nadglednik može posvetiti veću pažnju objaviteljima iz svoje grupe. Iako je korisno da se svaka grupa sastaje zasebno, ponekad se zbog određenih okolnosti može zajedno sastajati i nekoliko grupa. Naprimjer, ako radnim danima manje objavitelja ide u službu propovijedanja, nekoliko grupa ili čak cijela skupština mogla bi imati zajednički sastanak u dvorani ili na nekom drugom prikladnom mjestu. To će objaviteljima omogućiti da imaju suradnika. Također, cijela se skupština može sastati u dvorani i na državne praznike. Sastanak za službu propovijedanja na nivou skupštine može se održati i nakon Razmatranja Stražarske kule.

²¹ Ako se grupe sastaju zasebno, sastanak će obično voditi nadglednik grupe. On s vremena na vrijeme može vođenje sastanka prepustiti svom pomoćniku ili nekom drugom bratu koji će to moći kvalitetno učiniti. Voditelj bi trebao pripremiti gradivo koje će biti praktično i korisno za službu. Nakon što se objavitelji organiziraju za službu, sastanak treba završiti molitvom. Grupa će tada bez odlaganja krenuti na područje. Sastanci za službu trebaju trajati od pet do sedam minuta, a ako se održavaju nakon skupštinskog sastanka, trebaju biti čak i kraći. Oni bi trebali djelovati poticajno na objavitelje te im pružiti praktične savjete i smjernice za službu propovijedanja. Dobro je da se novim objaviteljima ili onima kojima je potrebna pomoć dodijeli iskusan suradnik, koji će im pomoći da nauče kvalitetno propovijedati.

ODRŽAVANJE SASTANAKA U NOVIM ILI MALIM SKUPŠTINAMA

²² Budući da je sve više onih koji postaju Kristovi učenici, povećava se i broj skupština. Molbu za osnivanje nove skupštine obično podnosi pokrajinski nadglednik. Međutim, u nekim je slučajevima bolje da male grupe djeluju u sklopu najbliže skupštine.

²³ U nekim malim skupštinama nema nijednog brata. U skladu s biblijskim uputama, sestra koja se u takvoj skupštini moli ili vodi sastanke treba pokriti glavu (1. Kor. 11:3–16). U tim će situacijama u većini slučajeva sjediti okrenuta prema ostalim prisutnima. Sestre ne drže govore na sastancima. One mogu čitati i komentirati predviđeno gradivo iz naših publikacija. Mogu ga obraditi i tako da dvije sestre razgovaraju o gradivu, a ostali ih slušaju, ili gradivo mogu iznijeti u obliku prikaza, kako sastanak ne bi bio jednoličan. Podružnica će zamoliti jednu sestru da vodi brigu o sastancima i korespondenciji s podružnicom. Kad s vremenom u skupštini bude braće koja će moći voditi brigu o tim odgovornostima, ona će ih i preuzeti.

POKRAJINSKI SASTANCI

²⁴ Svake godine organiziraju se dva jednodnevna pokrajinska sastanka, kojima prisustvuju skupštine iz iste pokrajine. Te radosne prigode svima pružaju mogućnost da uživaju u društvu svojih suvjernika, u skladu sa savjetom apostola Pavla, koji nas je potaknuo: “Širom otvorite svoje srce” (2. Kor. 6:11–13). Imajući na umu konkretna područja na kojima bismo trebali napredovati, Jehovina organizacija priprema biblijske teme i razne točke za program tih sastanaka. Način izlaganja misli je raznolik, naprimjer na programu su govori, prikazi stvarnih događaja ili izmišljenih situacija, monolozi i intervjui. Takva pravovremena pouka izgrađuje sve prisutne. Na pokrajinskim sastancima novi se učenici mogu krstiti u znak svog predanja Jehovi.

REGIONALNI KONGRESI

²⁵ Jednom godišnje održavaju se još veći skupovi. To su obično trodnevni regionalni kongresi na koje dolaze skupštine iz nekoliko pokrajina. Manjim podružnicama ponekad je praktičnije organizirati jedan kongres za sve skupštine koje su u njihovoj nadležnosti. Kongresi u različitim zemljama mogu biti organizirani na različite načine, ovisno o okolnostima i uputama naše organizacije. S vremena na vrijeme u nekim se zemljama održavaju međunarodni ili posebni regionalni kongresi, kojima prisustvuju deseci tisuća Jehovinih svjedoka iz raznih zemalja. Tijekom godina mnogi su ljudi čuli dobru vijest o Kraljevstvu zahvaljujući tome što se o takvim velikim skupovima Jehovinih svjedoka izvještavalo u javnosti.

²⁶ Ti veliki skupovi radosne su prigode na kojima se Jehovin predani narod okuplja kako bi ga ujedinjeno slavio. Kongresi su izvrsne prilike da se iznesu nova objašnjenja biblijskih istina. Na nekim kongresima objave se nove publikacije koje možemo koristiti za osobno proučavanje Biblije i razmatranje u skupštini ili za službu propovijedanja. Na njima se organizira i krštenje. Kongresi su izuzetno važni za nas jer nam pomažu da rastemo u duhovnom pogledu. Oni su dokaz da je Jehovin narod uistinu međunarodno bratstvo predanih kršćana koje se može prepoznati kao prave učenike Isusa Krista (Ivan 13:35).

²⁷ Prisustvovanje skupštinskim i pokrajinskim sastancima te kongresima Jehovinog naroda daje nam snagu da vršimo Jehovinu volju i štiti nas od svjetovnih utjecaja koji mogu potkopati našu vjeru. Svi ti skupovi donose slavu i čast Jehovi (Psal. 35:18; Izr. 14:28). Možemo mu biti zahvalni što je svom predanom narodu u ovo vrijeme kraja omogućio da se na takav način duhovno jača.

GOSPODINOVA VEČERA

²⁸ Svake godine, na godišnjicu smrti Isusa Krista, skupštine Jehovinih svjedoka diljem svijeta obilježavaju Kristovu smrt, odnosno održavaju Gospodinovu večeru (1. Kor. 11:20, 23, 24). To je najvažniji sastanak Jehovinog naroda. Sam Krist izričito je zapovjedio da obilježavamo njegovu smrt (Luka 22:19).

²⁹ Datum obilježavanja Kristove smrti odgovara datumu Pashe u drevno doba, a on je u Bibliji jasno naznačen (Izl. 12:2, 6; Mat. 26:17, 20, 26). Pasha je bila godišnja proslava kojom su Izraelci obilježavali izlazak iz Egipta 1513. pr. n. e. Te je godine Jehova odredio da 14. dana prvog mjeseca, prema njihovom lunarnom kalendaru, jedu pashalno janje i izađu iz zemlje u kojoj su bili robovi (Izl. 12:1–51). Datum obilježavanja Kristove smrti određuje se tako da se broji 13 dana od dana kad se, gledano iz Jeruzalema, pojavi mladi Mjesec najbliži proljetnoj ravnodnevnici. Općenito uzevši, Kristova se smrt obilježava na dan prvog punog Mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice.

³⁰ U Mateju 26:26–28 zapisane su upute koje je sam Isus dao u vezi s obilježavanjem svoje smrti. To nije nekakav mističan obred, već simboličan obrok u kojem sudjeluju oni koji su odabrani da budu sunasljednici s Isusom Kristom u njegovom nebeskom kraljevstvu (Luka 22:28–30). Svi drugi predani kršćani i zainteresirane osobe prisustvuju Gospodinovoj večeri kao promatrači. Svojim prisustvom pokazuju da cijene sve što je Jehova Bog učinio za čovječanstvo preko svog Sina. Prije obilježavanja Kristove smrti održi se i posebno javno predavanje, čija je svrha pobuditi cijenjenje i zanimanje za taj događaj i potaknuti zainteresirane osobe da počnu proučavati Bibliju.

³¹ Jehovini svjedoci raduju se što se mogu okupljati na sastancima. To su prilike da razmišljamo jedni o drugima i potičemo se “na ljubav i dobra djela” (Hebr. 10:24). Vjerni i razboriti rob organizira te sastanke imajući na umu naše duhovne potrebe. Stoga je itekako važno da svi Jehovini sluge i osobe koje se zanimaju za biblijsku istinu redovito dolaze na sastanke. Budemo li pokazivali duboko cijenjenje za sve darove koje nam Jehova daje preko svoje organizacije, bit ćemo istinski ujedinjeni i, što je još važnije, slavit ćemo i hvaliti svog Boga (Psal. 111:1).