Naoružani za borbu protiv zlih duhova
“Naša teška borba ... (je) protiv zlih duhovnih sila u nebeskim prostorima” (EFEŽANIMA 6:12, NS).
1. Koju borbu vode kršćani i koliko će ona još trajati?
SVE DOK postoje zle duhovne sile i svijet kojim one vladaju, moramo se boriti da ne padnemo pod njihov utjecaj. Apostol Pavao je pisao: “Navucite potpunu bojnu opremu Božju, kako biste mogli odoljeti podmuklim napadima Đavla; jer naša teška borba nije protiv krvi i mesa, nego protiv vladavina, protiv vlasti, protiv svjetskih vladara ove tame, protiv zlih duhovnih sila u nebeskim prostorima” (Efežanima 6:11, 12, NS).
2. a) Koju još dodatnu borbu moramo voditi zbog prvobitnih đavolskih nastojanja, kojima je podlegao prvi ljudski par? b) Kako Biblija pokazuje da je stanje vrlo ozbiljno i da se uistinu trebamo naoružati za borbu?
2 Ipak nisu samo ti vanjski napadi zlih duhova protiv kojih se moramo boriti; nesavršenost, koju smo naslijedili jer Adam i Eva nisu odbili prvobitna Đavolja nastojanja, naročito otežava našu borbu. Tako u Bibliji piše: “Sklonost srca čovječjeg zla je od mladosti njegove” (1. Mojsijeva 8:21, NS; Rimljanima 5:12). Čak se i apostol Pavao morao boriti da bi činio ono što je pravo. “Kad želim činiti ono što je dobro”, objasnio je, “pokazuje se da je zlo sa mnom” (Rimljanima 7:21-23, NS). “Srce je podmuklije od svega i gotovo beznadno”, piše u Bibliji (Jeremija 17:9, NS). Kako je samo jasno, da trebamo biti naoružani za borbu protiv nastojanja zlih duhova da nas navede činiti zlo!
Borba protiv materijalističkih želja
3. a) Što možemo saznati iz Sotoninog prilaženja Evi u početku? b) Kako se može opravdati osoba, koja teži za materijalnim sredstvima?
3 Možemo biti sigurni, da će zli duhovi pokušati razvijati u nama materijalistička naginjanja. Nastojat će nas kušati stvarima, koje su ‘poželjne za oči’ (1. Ivanova 2:16). Sjeti se, kako je Sotona u početku pristupio Evi, kako je privukao pažnju na stablo sa zabranjenim plodom, koje je tako bezazleno izgledalo. Pošto je u njoj bilo probuđeno zanimanje za stablo i njegov plod, Eva je počela primjećivati ‘da je rod na drvetu dobar za jelo i da ga je milina gledati’. I što se dogodilo? “Ubere ploda njegova i pojede” (1. Mojsijeva 3:6, ST). Zli će duhovi upotrijebiti slične metode i iskoristiti našu prirodnu želju za stvarima koje lijepo izgledaju. Nesumnjivo su oni odgovorni što se ponekad čuje opravdanje: ‘Ako moram raditi za osnovne životne potrebe, onda mogu zaraditi i mnogo više novaca i priuštiti si mnoge stvari i tada ih podijeliti i sa drugima.’
4. a) Kakvo davanje je hvale vrijedno, a koja vrsta poklanjanja bi bila pogrešna? b) U koju su zamku upali Božji sluge u prošlosti, a čega se mi moramo čuvati?
4 Sigurno je hvale vrijedno, ako današnji Jehovini svjedoci, koji imaju više materijalnih dobara, podijele s onima koji imaju manje, kao što su to činili i prvi kršćani na svojim zajedničkim obrocima (Juda 12). A što ako netko ima negativne misli, možda daje poklon nekome zato jer zna, da mu ovaj za uzvrat može dati neku prednost u kršćanskoj skupštini? To bi uistinu bilo neispravno! A isto tako bi bilo neispravno od onoga koji je primio poklon da uzvrati takvom vrstom usluge. Ako bi to netko učinio, to bi se moglo usporediti sa primanjem mita. Mudro je, da kršćanin pazi da ne upadne u takvu zamku, u zamku u koju su u prošlosti upali neki sluge Božji, kojima su bili povjereni odgovorni položaji (1. Samuelova 8:1-3; 2. Dnevnika 19:6, 7).
5. Koja opasnost postoji, kada nekome materijalne stvari postanu prekomjerno važne u životu?
5 Ako materijalne stvari postanu naročito važne ili zauzimaju istaknuto mjesto u nečijem životu, takva se osoba nalazi u vrlo opasnoj situaciji, bez obzira na razloge koje bi mogla navesti. Što bi se moglo dogoditi? Duhovnost može biti, a često i jest, polako ugušena. Isus je u svojoj usporedbi opisao neke, koji su saznali za Božju istinu govoreći: “Ali budući zauzeti brigama, bogatstvom i zadovoljstvima ovoga života, oni su potpuno spriječeni i ništa ne pridonose savršenstvu” (Luka 8:14, NS). Znači li to da podmukli pokušaji zlih duhova nisu uspjeli, ako nije ugušena duhovnost kršćanina, koji stavlja prekomjeran naglasak na materijalne stvari?
6. Kako može djelovati na ostalu braću u vjeri materijalistički stav nekog kršćanina?
6 Ne, jer razmotri kako materijalistički stav takve osobe može utjecati na ostale u skupštini. Kada, na primjer, mlađi pripadnici skupštine, koji lakše padaju pod utjecaj drugih, vide nekog kršćanina kako se napreže da bi zaradio mnogo novaca i stekao si lijepe stvari, hoće li time biti ohrabren, da traži najprije Božje Kraljevstvo? Što si ti primijetio? Nije li istina, da oni koji su tek stupili na put istine, naginju slijediti materijalističke ciljeve, pogotovo onda kada primijete prednosti posjedovanja materijalnih dobara — ali možda na svoju vlastitu duhovnu propast?
7. a) Zašto nam daje dobar primjer kršćanski starješina iz Njemačke? b) Čime se mjeri uspjeh u svijetu i kako trebaju kršćani gledati na takva gledišta? c) Trebamo li kritizirati one koji imaju dobre materijalne posjede?
7 Pažnje je vrijedno iskustvo kršćanskog starješine iz Njemačke, koji je dosta imućan. Neki kršćanski brat, koji je znao njegove materijalne prilike, upitao ga je zašto vozi folksvagen (jeftiniji automobil) i živi u skromno opremljenom stanu. Uozbiljivši se, starješina je odgovorio: “Jer, kad bi vozio Mercedesa i živio raskošno, moglo bi to štetno djelovati na duhovno stanje moje kršćanske braće i sestara.” Koliko li se takvo stajalište razlikuje od svjetskoga! U svijetu je običaj da se ‘upadljivo izlažu nečija materijalna sredstva’ (1. Ivanova 2:16). Prema svjetskom načinu uspjeh se mjeri svotom novca i materijalnim posjedima. No, neka to nikada ne bude u kršćanskoj organizaciji! Mi trebamo biti tako naoružani, da se nikakva takva sotonska misao ne ušulja u naše misli i u kršćansku skupštinu. Istovremeno naša pobožnost sa zadovoljstvom pomoći će nam, da ne kritiziramo one koji, čini se, žive preraskošno (1. Timoteju 6:6-8).
8. a) Kakav primjer nam je ostavio Isus Krist? b) Koja si pitanja možemo svojstveno tome postaviti?
8 Trebamo uvijek misliti na stanovište i primjer našeg učitelja, Isusa Krista. Iako je Krist mogao posjedovati veliku slavu i bogatstvo i mogao živjeti raskošno, nikada nije težio za tim. Ponekad čak nije imao ni ono, što mnogi smatraju osnovnim životnim potrebama (Matej 4:8, 9; 8:20). Zašto je bio tako samopožrtvovan? Zato, jer je ispravno razlučio stvari po vrijednosti. Shvatio je da vršenje Božje volje treba doći ispred svega ostaloga (Ivan 4:34). Slijedimo li njegov primjer trudeći se oponašati ga u svom životu? Za što zapravo živimo — da imamo sada lak i udoban život ili da postignemo vječni život u Božjem novom sustavu? (Jevrejima 12:2, 3; 1. Petrova 2:21-24; 3:14).
9. Koje nam duhovno oružje treba da bi se mogli boriti protiv materijalističkih naginjanja i kako nas može štititi to oružje?
9 U našoj borbi potrebna nam je ratna oprema — duhovna ratna oprema, kako bi spriječili zle duhove da razviju u nama materijalistička naginjanja. Trebamo imati “oklop PRAVDE”, to jest, moramo činiti ono što je pravo u Božjim očima (Efežanima 6:13, 14). I za nas je sada jedino ispravno, da se ‘odreknemo sebe i slijedimo Kristov primjer’, jer je Isus dalje rekao: “Što će koristiti čovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi pravo na svoju dušu?” (Matej 16:24-27, NS; usporedi Matej 6:33). Drugi vrlo važan dio ratne opreme je ‘veliki štit VJERE’ (Efežanima 6:16). Mi moramo iskreno vjerovati u dolazeći Božji novi sustav i ne smijemo tražiti u ovom starom sustavu zadovoljavanje svojih želja. Nemojmo nikada zaboraviti, da će on uskoro nestati zajedno sa svim svojim bogatstvima (1. Ivanova 2:17; Ezehijel 7:19).
10. Koji je dio ratne opreme naročito važan u borbi protiv materijalističkih naginjanja i zašto?
10 No, da bi se uspješno borili protiv podmuklih oblika materijalizma, naročito nam je potreban slijedeći dio ratne opreme, naime, ‘kaciga SPASENJA’. Jedno drugo apostolsko pismo kaže da moramo imati ‘NADU SPASENJA kao kacigu’ (Efežanima 6:17; 1. Solunjanima 5:8). Imati ‘nadu spasenja’ znači, očekivati od Boga da nam da nagradu, a ne da tražimo nagradu lakog života u ovom sustavu stvari.
11. Kako je Mojsije pokazao, da je imao ‘nadu spasenja kao kacigu’?
11 Mojsije je imao tu kacigu, ‘nadu spasenja’. Iako je odrastao kao sin faraonove kćeri, nije izabrao ‘kratkotrajni užitak grijeha’ na kraljevskom dvoru ili težio za ‘blagom egipatskim’. Zašto? ‘Jer je upravio pogled na nagradu’. Mojsije je duboko razmišljao o Jehovinim obećanjima. On nije jednostavno čuo ili čitao o Jehovi. Biblija kaže da ‘je ostao postojan kao da vidi nevidljivoga’ (Jevrejima 11:24-27). Za Mojsija je Jehova bio stvaran, a tako i njegova obećanja u vezi vječnog života. Želimo li se uspješno oduprijeti Sotoninim napadima, naša nada u vječni život mora nam biti jednako stvarna.
Borba protiv spolnog nemorala
12. Što su zli duhovi stvorili za organizirani uspješan napad na mnoge kršćane?
12 Kao što je već bilo spomenuto u prethodnom članku, jedan od najvažnijih načina kojima zli duhovi zadaju smrtonosne udarce je navođenje kršćana da se upuste u spolni nemoral. Ti zli duhovi nastoje iskvariti od Boga nam danu spolnu želju, koja treba biti zadovoljena samo u braku. Zli duhovi uspjeli su praktično svuda stvoriti okolinu, kao i prilike, u kojima kršćani dolaze u iskušenje da stupe u spolne odnose izvan bračne zajednice. Koje oružje nam može pomoći odbiti taj napad zlih duhova?
13. Kako je Josip pokazao da je imao na sebi ‘prsni oklop pravde’?
13 Vrlo je važno imati na sebi ‘prsni oklop pravednosti’. Trebamo biti odlučni uvijek činiti samo ono, što Jehova kaže da je pravo (1. Korinćanima 6:18). Josip je imao to oružje. Kad ga je spolno neuravnotežena Putifarova žena molila iz dana u dan: “Lezi sa mnom”, Josip je rekao: “Kako bih učinio tako grdno zlo i Bogu zgriješio?” (1. Mojsijeva 39:7-12). Poput Josipa i mi trebamo misliti na posljedice nemoralnog postupanja, koje možda želi naše ‘podmuklo srce’ (Jeremija 17:9).
14. O čemu bi trebali razmisliti, što će nam pomoći izbjeći nemoralno postupanje?
14 Kao prvo, trebamo razmisliti kako će na Boga djelovati ako prestupimo njegov zakon. Sotona se rugao Jehovi tvrdeći da mu ljudi neće ostati vjerni kad budu kušani. Zato Jehova potiče: “Budi mudar, sine moj i obraduj mi srce, da mogu odgovoriti onome koji mi se ruga” (Priče Salamunove 27:11, NS). Razmisli: hoćeš li prekršiti Božji zakon i obradovati Sotonu, a ožalostiti Boga? (Psalam 78:38-41). Kako bi mogao tako nešto učiniti ako zaista ljubiš Jehovu? Razmisli također, što je mudro učiniti. Jedino ti Jehova može dati vječni život. Nije li onda mudro vršiti njegovu volju? (1. Ivanova 5:3; Rimljanima 6:23).
15. Na koje stanovište zaboravljaju oni, koji se upuste u spolni nemoral?
15 Kršćani koji podlegnu Sotoninom napadu očito gube svoju duhovnu viziju. Njihov nedostatak duhovnog gledanja može se usporediti sa stanjem u kome se nalazio Elizejev sluga. Sjeti se kako se Elizej molio za njega: “Jehova, otvori mu oči da vidi.” I sluga je vidio, “a to gora puna konja i kola ognjenijeh oko Elizeja” (2. Carevima 6:15-17). Vidiš li tko nas gleda? Gledaju nas Jehova, Krist i anđeli (Psalam 11:4; 34:7; Jevrejima 1:14; Matej 18:10). Mi smo, tako reći, na kazališnoj pozornici (Usporedi 1. Korinćanima 4:9). Kako bi se mogao netko, tko ima biblijsko gledište i zna da je svaki njegov postupak promatran odozgo, upustiti u spolni nemoral?
16. Koje će nam daljnje stvari, ako ih uzmemo u obzir, pomoći izbjeći nemoralno postupanje?
16 Dakle, ako bi bio na putu da počiniš nemoral, razmotri kako će se to odraziti na kršćansku skupštinu. Osobe iz svijeta mogu zaključiti, da se Jehovini svjedoci ne razlikuju od svijeta, a kao posljedica, ti promatrači mogu odbiti odazvati se na životodajnu poruku (2. Petrova 2:2). Pomisli također, koliku žalost možeš nanijeti članovima obitelji svojim nemoralnim postupanjem! (Priče Salamunove 10:1). Ako si u braku, pitaj se: “Kako bi mogao biti tako okrutan prema svom bračnom drugu? Kakva sam ja osoba?” Kad sve to uzmemo u obzir, nije li nemoralno postupanje potpuno sebično, kratkovidno i ludo postupanje?
17, 18. a) Koju borbu je vodio apostol Pavao cijelog života i kako je mogao pobijediti? b) Što nam je još jako važno da bi bili potpuno naoružani i kako to moramo tada primjenjivati?
17 Istina, nije uvijek lako izbjeći neispravno postupanje. Pavao je cijelog života vodio borbu protiv neispravnih želja, kojima je nekada robovao. Pisao je: “Neprestano bijem svoje tijelo i pravim ga robom, da ne bi bilo kako i sam bio osuđen nakon što sam drugima propovijedao” (1. Korinćanima 9:27, NS; Titu 3:3). Pavao je bio “strog”prema sebi. Prisiljavao bi sebe činiti ono što je pravo čak i kada je njegovo tijelo željelo raditi ono što je neispravno. To isto moraš činiti i ti, želiš li voditi uspješnu borbu.
18 Da bi bio potpuno naoružan, trebaš se također redovito moliti Bogu za pomoć (Efežanima 6:18). Ipak, ne možeš moliti za pomoć, a zatim čitati nemoralnu literaturu, gledati nemoralne filmove ili zamišljati kako se ljubiš sa osobom drugog spola ili to čak činiti. Postupati moraš prema onome što tražiš u molitvi.
Borba protiv nezavisnog mišljenja
19. a) Kako je Jehova uvijek vodio svoj narod? b) Koje nezavisno mišljenje dolazi do izražaja kod nekih?
19 Proučavajući Bibliju saznajemo, da je Jehova uvijek organizirano vodio svoje sluge. I kao što je u prvom stoljeću bila samo jedna prava kršćanska organizacija, tako i danas Jehova upotrebljava samo jednu organizaciju (Efežanima 4:4, 5; Matej 24:45-47). Ipak, neki ukazuju na to, da je organizacija ranije morala izvršiti neke promjene i zato tvrde: “To pokazuje da trebamo sami odlučiti što ćemo vjerovati.” To je nezavisno (samostalno) mišljenje. Zašto je toliko opasno?
20. a) Što očito pokazuje nezavisno mišljenje? b) Što će nam pomoći da ne stavljamo svoja osobna gledišta ispred organizacije? c) Koji primjer iz prvog stoljeća trebamo slijediti?
20 Takvo mišljenje očito otkriva ponos. A Biblija kaže: “Pred slomom ide ponos a pred spoticanjem oholi duh” (Priče Salamunove 16:18, NS). Ako počnemo misliti da mi znamo bolje od organizacije, tada bi se trebali pitati: “Gdje smo prije svega saznali biblijske istine? Da li bismo saznali za put istine da nije bilo vodstvo od organizacije? Možemo li uistinu izići na kraj bez vodstva Božje organizacije?”Ne, ne možemo! (Usporedi Djela apostolska 15:2, 28, 29; 16:4, 5.)
21. a) Kako jedino možemo pobijediti u svojoj borbi? b) Što ne smijemo nikada zaboraviti i kakav život trebamo sada voditi?
21 Kad uzmemo u obzir moćne duhovne sile, koje se bore protiv nas, moramo priznati, da ne bi mogli pobijediti svojim vlastitim snagama. Ipak ne možemo izgubiti u toj borbi, ako nas Bog podržava i ako nam pomaže i podupire nas svojom organizacijom — našom bratskom zajednicom diljem svijeta (Psalam 118:6-12; 1. Petrova 5:9). Međutim, ne smijemo nikada zaboraviti, da smo u duhovnom ratu i da u tom vremenu rata nije vrijeme za opuštanje, samo za uživanje u odmoru i životnim užicima. Baš suprotno, sada je vrijeme za snažno vježbanje, budnost i samopožrtvovnost. Neprijatelj je mogao navesti neke između nas da popuste u opreznosti i takvi su postali žrtve borbe. Neka nam se to nikada ne dogodi! To nam se neće dogoditi, ako stalno koristimo ‘potpunu bojnu opremu Božju’ i ‘čvrsto odolijevamo Đavoljim podmuklim postupcima’ (Efežanima 6:11, 12,).
Možeš li odgovoriti na ova pitanja?
◻ Koji problemi mogu nastati za pojedinca i druge u skupštini ako materijalne stvari zauzmu posebno važno mjesto u njegovom kršćanskom životu?
◻ Što će nam pomoći boriti se protiv materijalističkih naginjanja?
◻ Što će nam pomoći da ne podlegnemo spolnom nemoralu?
◻ Što očito pokazuje nezavisno mišljenje i što nam može pomoći izbjeći ga?
[Slika na stranici 25]
Kako može utjecati na druge pripadnike skupštine kršćanin, koji se hvali i upadljivo izlaže svoja materijalna sredstva?