“Trčite tako da osvojite nagradu”

“Ne znate li da na trkalištu svi trkači trče, ali samo jedan dobiva nagradu? Trčite tako da je osvojite” (1. KORINĆANIMA 9:24, NS).

1, 2. a) Što bi danas bila velika tragedija za kršćanina? b) Koji je savjet dao Pavao u 1. Korinćanima 9:24, i kako je bio primjenjiv na kršćane u Korintu?

TO JE trebao biti slavan vrhunac nakon dvanaestogodišnje iscrpljujuće pripreme. Međutim, baš na polovici trkaće staze mlada atletičarka pala je u mnoštvu i tako su naglo nestali njeni snovi o olimpijskoj zlatnoj medalji. Sredstva javnog informiranja označila su njen pad “tragedijom”.

² Još tragičnije bi međutim bilo za Jehovinog svjedoka kad ne bi uspio završiti trku za život, posebno kad je tako blizu obećano novo uređenje! (2. Petrova 3:13). Zato je sasvim prikladno ono što je rekao apostol Pavao: “Ne znate li da na trkalištu svi trkači trče, ali samo jedan dobiva nagradu? Trčite tako da je osvojite” (1. Korinćanima 9:24, NS). Neki su u drevnom Korintu bili u opasnosti da odustanu od trke, jer su sebično i svojeglavo postupali vrijeđajući čak ‘savjest drugih’ (1. Korinćanima 8:1-4, 10-12). Da bi se pobijedilo u trci, potrebne su žrtve, zato je Pavao rekao: “Svaki se takmičar svladava u svemu ... bijem svoje tijelo i pravim ga robom, da ne bi bilo kako i sam bio osuđen nakon što sam drugima propovijedao” (1. Korinćanima 9:25-27, NS).

3. a) Kakvo je stanje bilo u Koloseji i kako je moglo spriječiti kršćane da završe svoju trku? b) Je li bilo preporučljivo za kršćane u Koloseji da izučavaju filozofiju i misticizam?

³ Kasnije, kada je pisao Kološanima, Pavao ih je upozorio na još jednu moguću opasnost — na ljude koji bi ih mogli lišiti “nagrade” — vječnog života (Kološanima 2:18). Dakle, kako su kršćani mogli ‘trčati tako da bi osvojili nagradu’? Je li im apostol preporučio da izučavaju filozofiju i misticizam kako bi mogli uspješno raspravljati s lažnim učiteljima? Ne, jer su za kršćane ‘umrle elementarne stvari svijeta’ i nisu smjeli željeti imati ništa zajedničkog sa svjetskim filozofijama i tradicijama (Kološanima 2:20).

4. Kako je moglo stjecanje ‘točne spoznaje’ pomoći kršćanima u Koloseji?

⁴ Zato je Pavao hrabrio svoju braću u vjeri da usredotoče svoje napore ‘da budu ispunjeni točnom spoznajom njegove (Božje) volje u svoj mudrosti i duhovnom razumijevanju’. Da, ‘točna spoznaja’ — a ne zaludna mudrovanja — pomoći će im ‘da do kraja žive dostojno pred Jehovom i da mu se potpuno dopadnu’ (Kološanima 1:9, 10, NS; vidi također Kološanima 3:10). Istina, većina je kršćana u Koloseji poznavala temeljne nauke Pisma. No, proučavajući i razmišljajući, oni su morali ići iznad temeljnih nauka i postati čvrsto “utemeljeni” na pravoj osnovi — na Kristu (Kološanima 1:23; 1. Korinćanima 3:11). Nakon stjecanja takve oštroumnosti, ‘nitko ih ne bi mogao prevariti nadgovorljivim dokazima’ (Kološanima 2:4, NS). Spretnim rukovanjem Božjom riječju oni bi mogli djelotvorno pobiti tvrdnje nekih obožavatelja anđela ili judaista (5. Mojsijeva 6:13; Jeremija 31:31-34).

5. a) Navedi neke od ‘dubina’ koje treba znati i razumjeti zreo kršćanin, b) Kako ukazuje iskustvo jedne sestre na opasnost ako se ne stekne ‘točna spoznaja’?

⁵ Jesi li ti već došao iznad “temeljne nauke” i zavirio u ‘dubine Božje’? (Jevrejima 6:1; 1. Korinćanima 2:10). Možeš li na primjer objasniti značenje životinja iz Otkrivenja, ili obrazložiti što je duhovni hram? (Otkrivenje 13. poglavlje; Jevrejima 9:11). Možeš li objasniti biblijski temelj za današnju organizaciju Jehovinih svjedoka? Jesi li dobro utemeljen u biblijskoj nauci? Jednoj je kršćanskoj sestri palo teško braniti svoju vjeru kad je raspravljala s nekom ženom o Trojstvu. Kasnije je ta žena dala našoj sestri literaturu u kojoj se klevetala Jehovina organizacija. “Nakon toga sam bila potpuno duhovno utučena”, sjeća se sestra. Srećom, jedan je starješina mogao razotkriti (oboriti) lažne tvrdnje protivnika i oživjeti vjeru naše sestre (Juda 22, 23). “Sada razumijem”, kaže ona, “zašto nam Udruženje uvijek savjetuje da se molimo, proučavamo i razmišljamo.”

‘Drhtanje pred ljudima’

6. a) Što se pokazalo kao kamen spoticaja nekim kršćanima? Navedi nekoliko biblijskih primjera, b) Što je često uzrok strahu pred ljudima?

⁶ “Drhtanje pred ljudima je ono što postavlja zamku”, upozorava Mudri (Priče Salamunove 29:25, NS). Ponekad može nekoga dovesti u tu zamku bolestan “strah pred smrću” ili pretjerana želja da bude priznat od drugih (Jevrejima 2:14, 15). Ilija se jednom podigao neustrašivo protiv obožavatelja Baala. Međutim, kad je kraljica Jezabela naredila da se pogubi, “on se uplaši, ustade i ode da bi spasio život. Došao je u Beer Šebu” (1. Carevima 19:1-3, ST). One noći kad je Isus bio uhapšen, apostol Petar je također popustio u strahu pred ljudima. Prije toga hvalisao se: “Gospodine, spreman sam otići s tobom i u tamnicu i u smrt.” No, kada je bio optužen da je pripadao Kristovim učenicima, “poče (se) kleti i preklinjali: ‘Ne znam toga čovjeka’” (Luka 22:33, NS; Matej 26:74, ST).

7. a) Što je vjerojatno bio pravi razlog zašto su neki u Koloseji pokušali spojiti kršćanstvo s judaizmom? b) Tko je, izgleda, imao danas sličan poticaj?

⁷ Strahovanje da ne bi bio prihvaćen od drugih bio je možda pravi razlog zašto su neki pokušali spojiti kršćanstvo s judaizmom. Kad su se judaisti pojavili u Galatiji, Pavao je razotkrio njihovo licemjerstvo, rekavši: “Svi oni koji žele biti dopadljivog izgleda u tijelu, prisiljavaju vas da se obrežete, samo da ne budu proganjani” (Galaćanima 6:12, NS). Je li moglo biti da je slična želja za omiljenošću i priznanjem također bila poticajna snaga nekima, koji su nedavno napustili Jehovinu organizaciju?

8, 9. a) Kako može kršćanin danas pokazati strah pred čovjekom? b) Kako se taj strah može savladati?

⁸ Kršćani se moraju truditi nadvladati takav strah. Ako nerado propovijedaš na područjima u blizini svoga stana ili se ustežeš svjedočiti rođacima, suradnicima na poslu ili školskim drugovima, tada se sjeti pitanja koje je Jehova postavio prema Izaiji 51:12: “Tko si ti da se moraš bojati smrtna čovjeka koji će umrijeti i sina čovječjega koji će biti otrgnut kao zelena trava?” (NS). (Usporedi Matej 10:28.) Nemoj zaboraviti da ‘će biti zaštićen svatko tko se uzda u Jehovu’ (Priče Salamunove 29:25, NS). Petar je svladao svoj strah pred čovjekom i na kraju umro mučeničkom smrću (Ivan 21:18, 19). I danas mnoga braća pokazuju sličnu hrabrost.

⁹ Neki misionar koji služi u zemlji gdje je djelo bilo zabranjeno rekao je: “Potrebna je vjera da bi išao na sastanke ili u službu kada znaš da postoji mogućnost da će te uhvatiti policija.” No, poput psalmiste tako su i tamo rekla braća: “Jehova je na mojoj strani; neću se bojati. Što mi može učiniti zemaljski čovjek?” (Psalam 118:6, NS). Djelo je u toj zemlji cvjetalo, a nedavno je bilo zakonski priznato. Redovito sudjelovanje u službi propovijedanja je sigurna pomoć i tebi da razviješ jednako pouzdanje u Jehovu.

Obiteljske veze

10. a) Koja je osjećajna potreba općenita i kako se obično zadovoljava? b) Navedi biblijske primjere muškaraca čija je sklonost prema svojim ženama bila jača od njihovog odnosa prema Jehovi.

¹⁰ U knjizi The Individual, Marriage, and the Family (Pojedinac, brak i obitelj) piše: “U svim društvima i u svim slojevima društva općenito pojedinac osjeća potrebu da ‘pripada’ nekome i da ima nekoga tko njemu nešto znači i ‘pripada’.” Ovoj potrebi se obično udovoljava kroz obiteljsko uređenje koje je Jehova utemeljio (Efežanima 3:14, 15). Sotona međutim veoma često koristi baš osjećaj privrženosti kojega osjećamo prema članovima obitelji. Adama su očito potaknuli jaki osjećaji prema ženi da zanemari posljedice i priključi joj se u pobuni (1. Timoteju 2:14). A kako je bilo sa Salamunom? I pored mudrosti po kojoj je bio čuven, “kada je Salamun ostario, njegove su mu žene okrenule srce prema drugim bogovima, i srce njegovo nije više potpuno pripadalo Jehovi kao što je pripadalo srce njegova oca Davida. ... Činio je ono što ne bijaše pravo u očima Jahvinim” (1. Carevima 11:4-6, ST).

11. Kako je Helije ‘poštovao svoje’ sinove više nego Jehovu‘?

¹¹ Sjećaš li se ostarjelog izraelskog prvosvećenika Helija? Njegovi su sinovi Ofnije i Fines bili ‘nevaljali ljudi’ koji ‘nisu priznali Jehovu’. Oni su pokazivali besramno nepoštovanje prinošenih žrtava Jehovi i činili spolni nemoral ‘sa ženama koje su služile na ulazu šatora od sastanka’. Helije je izrekao samo blagi prigovor (“Zašto to radite?”), a nije uložio nikakav napor da im oduzme službenu prednost. U stvari, ‘poštovao je svoje sinove više nego Jehovu’, što je dovelo do njegove — i njihove — smrti (1. Samuelova 2:12-17, 22, 23, 29-34; 4:18).

12. a) Kakvo je upozorenje dao Isus s obzirom na obiteljske veze? b) Koji svjetski pravac razmišljanja mogu neki slijediti kad se radi o rođacima, ali da li je to biblijski ispravno?

¹² Pogrešno usmjerena vjernost mogla bi te dakle spriječiti u trci za život. Isus je rekao svojim učenicima: “Tko više ljubi oca ili majku nego mene, nije me dostojan. Tko više ljubi sina ili kćer nego mene, nije me dostojan” (Matej 10:37, ST; Luka 14:26). A što bi bilo ako bi netko od tvojih dragih napustio istinu ili bio isključen? Bi li ti tada postupio po svjetskom stanovištu “krv nije voda” i pošao za tim rođakom u uništenje? Ili bi se pun vjere pouzdao u riječi iz Psalma 27:10: “Ako me otac i mati ostave, Jahve će me primiti” (ST).

13. Kako su sinovi Korejevi dokazali svoju vjernost prema Jehovi i kako su za to bili blagoslovljeni?

¹³ Korejevi su sinovi imali takvu vjeru. Njihov otac je predvodio u pobuni protiv Mojsijevog i Aronovog autoriteta. Jehova je međutim na vrlo ozbiljan način dokazao da je podupirao Mojsija i Arona time što je pogubio Koreja i pridružene mu buntovnike. “A sinovi Korejevi ne pogiboše” (4. Mojsijeva 16:1-3, 28-32; 26:9-11). Oni su očito odbili pridružiti se ocu u pobuni i Jehova je blagoslovio njihovu vjernost sačuvavši im život. Njihovi su potomci kasnije imali prednost napisati dijelove Biblije. (Vidi natpise 42, 44-49, 84, 85, 87. i 88. psalma.)

14. Koje iskustvo pokazuje da slijedi blagoslov ako se vjernost prema Jehovi stavi ispred vrijednosti prema rođacima?

¹⁴ I danas se također vjernost pretvara u blagoslov. Jedan mladi brat se sjeća kakav su stav zauzeli on i njegova braća kad im je majka, koja je bila dugo vremena nedjelotvorna kao kršćanka, stupila u preljubnički brak. “O tome smo obavijestili starješine”, rekao je on, “i budući da nije živjela s nama u istoj kući, odlučili smo ograničiti druženje s njom dok starješine ne riješe stvar. To je bila najteža stvar koju smo ikada morali učiniti”. Majka se bunila: “Znači li vam vaš vječni život više nego ja?” Na to smo odgovorili: “Naš odnos prema Jehovi znači nam više od svega”. Time je žena bila potresena, iskreno se pokajala, bila duhovno obnovljena i sada ponovno služi kao djelotvoran objavitelj dobre vijesti.

15. a) Kako su neki roditelji dopustili da im njihova djeca postanu kamen spoticaja? b) Kako mogu roditelji pomoći i sebi i svojoj djeci dobiti život?

¹⁵ Neki su dopustili svojoj djeci da im postanu kamen spoticanja. Budući da su propustili uvidjeti da je ‘bezumlje privezano djetetu za srce’, neki su roditelji dozvolili svojoj djeci da se tijesno združe sa svjetskim ljudima, da prisustvuju nedoličnim društvenim skupovima i čak da ugovaraju sastanke (s osobama drugog spola), iako su premladi za brak (Priče Salamunove 22:15). Koje su često tragične posljedice takve popustljivosti? Duhovni brodolom (1. Timoteju 1:19). Neki čak pogoršavaju tu neispravnost svojim lukavim (prijevarnim) pokrivanjem prijestupa svoje djece (Priče Salamunove 3:32; 28:13). Međutim, ako se roditelji vjerno drže biblijskih načela, oni pomažu i sebi i svojoj djeci dobiti nagradu vječnog života (1. Timoteju 4:16).

Tvoji prijatelji — “mudri” ili “nerazumni”?

16. a) Zašto mogu prijatelji vrlo snažno utjecati na nas? b) Tko je naročito osjetljiv na utjecaj prijatelja i zašto?

¹⁶ U knjizi Sociology: Human Society (Sociologija: ljudsko društvo) zapaža se: “Želja biti cijenjen od svojih bliskih prijatelja vrši snažan pritisak za prilagođavanjem njihovim mjerilima”. U knjizi Adolescence (Mladost) pokazuje se da su mladi posebno osjetljivi na taj pritisak. Tamo piše: “(To je uslijed) promjena koje osjećaju u svom tijelu, shvaćanja samoga sebe i odnosa sa obitelji. Zbog toga mladi počinju provoditi više vremena sa svojim prijateljima, a manje sa svojim obiteljima”.

17. a) Prikaži istinitost riječi iz Priča Salamunovih 13:20? b) Kakve bismo prijatelje mogli smatrati mudrima? c) Kako mogu današnji omladinci slijediti primjer mladog Samuela?

¹⁷ Ne treba zanemariti riječi iz Priča Salamunovih 13:20: “Tko hoda s mudrima, postat će mudar, ali tko se upušta s nerazumnima, loše će proći” (NS). Kršćanska djevojka je priznala: “Loše društvo u mojoj školi djeluje već sada na mene. Zatekla sam se danas u školi kako sam htjela opsovati ... Malo je nedostajalo da opsujem, ali ipak nisam”. Na žalost, takozvani prijatelji naveli su neke kršćanske omladince na veoma teške prijestupe. Ako si omladinac koji želi osvojiti nagradu, onda traži mudre prijatelje — one koji su duhovno prožeti, čestiti u ponašanju i izgrađujući u razgovorima. Sjeti se, mladi Samuel se nije družio s nevaljalim Helijevim sinovima. ‘Služio je Jehovi sve vrijeme’ i tako nije bio uprljan njihovom pokvarenošću (1. Samuelova 3:1).

Osvoji nagradu

18. a) Kako bi nas mogla neka braća, možda nenamjerno, sprečavati u našoj trci za životom? b) Što nas može zaštiti od takvih štetnih utjecaja?

¹⁸ Čuvaj se dakle svakoga tko bi te mogao lišiti nagrade života. To svakako ne znači da bi trebao sa sumnjom gledati na svoju braću. Ponekad ipak mogu braća, možda nenamjerno, reći nešto što te može obeshrabriti. (“Zašto se stalno toliko naprežeš? Misliš li da si ti jedini(a) koji će dobiti vječni život?”) Oni mogu čak grubo osuditi tvoja nastojanja. (“Nije mi jasno kako možeš biti pionir kad imaš obitelj. To nije pošteno prema tvojoj djeci.”) Međutim, sjeti se da je Isus odbio Petrovo nagovaranje da se ne “žrtvuje toliko” (Matej 16:22, 23). Upotrijebi svoje biblijski školovane uši da ‘bi provjerio riječi’ i ne daj se utjecati od riječi koje nemaju zvuk istine (Job 12:11). Sjeti se Pavlovih riječi: “Isto tako, ako se tko natječe ne dobiva vijenca, ako se propisno ne natječe” (2. Timoteju 2:5, ST). Da, Božji propisi — a ne nebiblijska mišljenja — moraju upravljati tvojim mišljenjem. (Usporedi 1. Korinćanima 4:3, 4.)

19, 20. a) Kako su Josipova braća nastojala naškoditi mu i kako je odgovorio Josip na njihovu neljubaznost? b) Kako mi možemo izbjeći sablažnjavati se na nesavršene ljude? c) Kakva bi trebala biti naša odluka s obzirom na nagradu i zašto?

¹⁹ Istina, može se dogoditi da te neki kršćanski brat povrijedi nekom nepromišljenom riječi (Priče Salamunove 12:18). Nemoj dopustiti da te to zaustavi u trci za život! Sjeti se Josipa. Njegova su braća razmišljala da ga ubiju, ipak to nisu učinili, ali su ga zato prodali u okrutno ropstvo. Josip ipak nije dopustio da postane zbog toga ogorčen ili da se ‘razgnjevi na Jehovu’ (Priče Salamunove 19:3). Umjesto da se osvetio svojoj braći, on im je kasnije dao priliku da dokažu da su promijenili stanovište. Videći da su se pokajali, “izljubi zatim svu svoju braću, u naručju im se rasplaka”. Jakov je kasnije rekao: “Strijelci (Josipova ljubomorna braća) njega saletjeli, strijeljali ga, opljačkali.” Međutim, Josip je odgovorio na njihovu mržnju dobrotom. Taj doživljaj ga nije oslabio, nego su mu “mišice ojačale”. (1. Mojsijeva 37:18-28; 44:15–45:15; 49:23, 24, ST).

²⁰ Dakle umjesto da se sablažnjavaš na nesavršene ljude, ‘trči i dalje tako da bi osvojio nagradu’. Nastoj i ti poput Josipa izaći ojačan, a ne oslabljen iz situacija punih kušnji. (Usporedi Jakov 1:2, 3.) Neka tvoja ljubav prema Bogu bude toliko jaka, da ti ni jedan čovjek ne postane kamen spoticanja (Psalam 119:165). Misli uvijek na to da Jehova daje nagradu vječnog života — nagradu koja nadilazi svaku ljudsku zamisao i shvatljivost. Neka te ni jedan čovjek ne liši te nagrade!

Sjećaš li se?

◻ Zašto je za kršćane toliko vrijedna točna spoznaja?

◻ Kako može netko nadvladati strah od čovjeka, koji je već neke spriječio da dobiju život?

◻ Kako mogu nekome članovi njegove obitelji postati kamen spoticanja?

◻ Kako bi trebao odgovoriti kršćanin na obeshrabrujuće, ili čak uvredne riječi svoje kršćanske braće?

[Slika na stranici 29]

Puneći svoje misli i srce ‘točnom spoznajom’, opremamo se da pobijemo zabludna gledišta

[Slika na stranici 30]

Petar se odrekao Isusa iz straha pred ljudima. Kasnije je apostol nadvladao taj strah. To moraju učiniti svi pravi kršćani.