Koliko se razlikuješ od svijeta
“Oblik obožavanja, koji je sa stanovišta našeg Boga i Oca čist i neokaljan, je ovo: ... sačuvati se bez ljage od svijeta” (JAKOV 1:27, NS).
1, 2. Tko je rekao da se kršćani moraju razlikovati od svijeta? Zašto moraju Jehovini svjedoci biti drugačiji od svijeta?
ISUS je prvi rekao da kršćani ne smiju biti dio svijeta (Ivan 15:19). U noći prije svoje smrti moglo se čuti kako u molitvi kaže svom Ocu: “Ja sam im predao riječ tvoju, i svijet ih mrzi, jer oni nisu dio svijeta, kao što ni ja nisam dio ovoga svijeta” (Ivan 17:14, 16, NS).
2 Većina religioznih organizacija kršćanstva se ne trudi odgovarati tim riječima. Međutim, Jehovini svjedoci su razumjeli da kršćani danas nemaju drugog izbora nego se držati odvojeno od svijeta. Oni znaju da je sotona vladar ovog svijeta (Ivan 14:30; 1. Ivanova 5:19). Biti dio svijeta znači biti pod sotoninim utjecajem. Jakov je upozorio: “Dakle, tko god hoće da bude prijatelj svijetu, postaje neprijatelj Bogu” (Jakov 4:4, ST). Stoga mi moramo biti drugačiji.
3. Po kojim se temeljnim stvarima Jehovini svjedoci razlikuju od drugih ljudi?
3 No, u čemu se Jehovini svjedoci razlikuju od drugih? Isus je rekao da kršćani neće doslovno napustiti svijet (Ivan 17:15). I doista, Jehovini svjedoci žive u gradovima i selima, mnogi od njih stupaju u brak i osnuju obitelj kao i ostali građani. Osim toga, oni moraju raditi, boriti se s inflacijom i plaćati poreze. Ipak, oni su drugačiji. U jednom članku o njima objasnio je stručni urednik za religijska pitanja nekih američkih novina zašto misli da su drugačiji. Rekao je: “Ono što dijeli Svjedoke od većine njihovih kritičara vjerojatno je njihov cjelokupni život — kako i s kim provode vrijeme — sve je potpuno obuzeto njihovim vjerovanjem.” Doista! Jehovini svjedoci su potpuno predani Jehovi Bogu. Oni uistinu vjeruju njegovim obećanjima danim u Bibliji i sasvim ozbiljno uzimaju sve Božje zapovijedi određene za njih (1. Ivanova 5:3). To ih čini drugačijima.
4. Koji nam činioci otežavaju našu odvojenost od svijeta? Što moramo činiti svi mi s vremena na vrijeme?
4 Međutim, takva odvojenost od svijeta nije ni popularna ni laka. U našem svakodnevnom životu snažan je pritisak da se prilagodimo okolini. Mnogi od nas imaju nagonsku želju da se ne razlikuju mnogo od drugih. Kada nastanu sporna pitanja o neutralnosti, potrebno je duboko uvjerenje da bi se bilo drugačiji i poslušalo Jehovine zapovijedi (Djela apostolska 5:29; 15:28, 29). Dakle, mudro je za svakog pojedinca da se s vremena na vrijeme ispita da bi utvrdio koliko se razlikuje od svijeta (2. Korinćanima 13:5).
Revni u službi propovijedanja
5. a) Što kažu neki koji nisu Jehovini svjedoci o revnosti Jehovinih svjedoka u djelu propovijedanja? b) Koja su neka biblijska načela koja potiču Jehovine svjedoke na revnost u tom djelu?
5 Na primjer, Jehovini svjedoci su dobro poznati po svojoj revnosti u propovijedanju. To ih doista čini drugačijima. Neki im se dive zbog toga, a drugima to smeta. Misionari jedne evanđelističke organizacije izvještavaju da svuda u svijetu naiđu na mještane koji su aktivni, revni svjedoci za Jehovu. “Skoro je nemoguće bilo gdje u svijetu malo duže razgovarati o mjesnim prilikama s nekim misionarom, a da se ne spomene Jehovine svjedoke”, piše u jednoj njihovoj publikaciji. Zašto su Jehovini svjedoci tako revni u tom djelu? Zato jer je propovijedanje dobre vijesti Božja volja i znak prepoznavanja pravih kršćana (Matej 28:19, 20; Efežanima 6:14, 15; Otkrivenje 22:17). Danas je propovijedanje Jehovinih svjedoka javni dokaz njihove vjernosti Božjem kraljevstvu i njihove želje pomoći drugima da obožavaju Jehovu (Izaija 2:2-4; Matej 24:14).
6. Koja si pitanja moramo postaviti da bi ispitali svoj stav prema propovijedanju dobre vijesti o Kraljevstvu?
6 Koliko je tebi važno djelo propovijedanja? U svijetu mnogi smatraju da je važnije zarađivanje za život ili čak rekreacija nego religiozne djelatnosti (2. Timoteju 3:4; 1. Ivanova 2:16). Međutim, Pavao je pisao Timoteju: “Neprestano pazi na sebe i na svoje učenje. Ustraj u tome, jer radeći ovo spasit ćeš i sebe i one koji te slušaju” (1. Timoteju 4:16, NS). Imaš li i ti takav stav? Sjećaš li se također i opomene apostola Petra da trebaš “ozbiljno misliti na skori dolazak Jehovinog dana”? (2. Petrova 3:12, NS). Ako da, tada znaš da je propovijedanje dobre vijesti o Kraljevstvu veoma hitan zadatak. To te može potaknuti da postupaš na način koji se čini čudnim onima koji nisu Jehovini svjedoci.
7. Koji su korak mnogi poduzeli u vezi sa djelom propovijedanja i zašto?
7 Džon, učitelj iz Gane je na primjer ozbiljno shvatio Bibliju. Napustio je svoj posao kako bi imao više vremena da drugima priča o Božjem kraljevstvu. Mladi Brajan iz Engleske žrtvovao je svoj odlazak na sveučilište da bi mogao biti punovremeni propovjednik; iz istog je razloga mlada Amerikanka Eva napustila višu školu nakon nekoliko semestara. Jesu li ti mladi ljudi bili nerealni ili ludi? Tko god ozbiljno uzima Bibliju smatra da su razumno i logično postupili. Oni nisu doveli u opasnost svoju budućnost, nego su si je osigurali. Djelo za koje su se odlučili, kako je Pavao rekao, znači spasenje — “kako za njih, tako i za one koji ih slušaju” (1. Timoteju 4:16, NS).
Drugačije ponašanje
8. Koje biblijsko načelo iz Jevrejima 1:9 pomaže Jehovinim svjedocima da budu drugačiji?
8 Postoji još jedno načelo po kome se kršćani razlikuju od svijeta: “Ljubio si pravednost, a mrzio bezakonje” (Jevrejima 1:9, ST). Te su riječi, uzimajući u obzir povezanost, bile upućene Isusu Kristu, ali Jehovini svjedoci su razumjeli da one vrijede kao mjerilo i za kršćane (1. Petrova 2:21). Mi moramo ljubiti ono što Bog smatra ispravnim, a mrziti ono što Bog smatra bezakonjem.
9. a) Koji su neki oblici bezakonja? b) Kako se razlikuje stav kršćanske skupštine prema bezakonju od stava svijeta?
9 Apostol Pavao pokazuje neke vrste bezakonja ovim riječima: “Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni oni sa neprirodnim nakanama, ni homoseksualci, ni kradljivci, ni pohlepni, ni pijanice, ni rugači, ni iznuđivači neće naslijediti Božjeg kraljevstva” (1. Korinćanima 6:9, 10, NS). Svijet je danas veoma popustljiv, osobito u pogledu morala. No, biblijska mjerila se ne mogu tek tako zanemariti. Biblija pokazuje da se u ljubavi mora pomoći kršćaninu koji čini nećudoredne postupke da se promijeni (Galaćanima 6:1; Jakov 5:19, 20). Ako bi on odbio promijeniti se, tada ga kršćani moraju izbjegavati (1. Korinćanima 5:9-13).
10. Zašto se Jehovini svjedoci moraju zaštititi od bezakonih postupaka?
10 Neki prigovaraju da je takav postupak bez ljubavi ili fanatičan. Njima se više dopada svjetsko slobodno shvaćanje. Misliš li i ti tako? Ili si razumio, da takve mjere ne pokazuju nedostatak ljubavi prema griješniku, nego više mržnju prema njegovim bezakonim djelima? Razumiješ li da kršćanska skupština mora tako postupiti da bi ostala kršćanska? Jakov je rekao: “Oblik obožavanja, koji je sa stanovišta našeg Boga i Oca čist i neokaljan, jeste ovo: ... sačuvati sebe bez mrlja od svijeta” (Jakov 1:27, NS). Kako bi mogla neka skupina tvrditi da je njena religija prava ako bi dopustila da se uprlja teškim grijehom?
11. Kako kršćanska mjerila utječu na govor kršćanina?
11 Kršćanska “mržnja onoga što je zlo” ide i dalje. U Bibliji piše: “Blud i svaka nečistoća ili požuda neka se i ne spominje među vama, kao što dolikuje svetima, ni sramotno ponašanje, ni ludi razgovori, ni nepristojne šale” (Efežanima 5:3, 4, NS). Dakle, pravi kršćani su poznati u krugu poznanika kao oni koji ne koriste nepristojne riječi, ne pričaju nepristojne viceve i ne govore izazovno s uživanjem o nečistim stvarima. Čiste misli i čisti govor je danas sve rjeđi.
12. Kako se Jehovini svjedoci razlikuju od svijeta kada se radi o različitim oblicima zabave?
12 Jehovini svjedoci imaju drugačiji stav čak i prema razonodi. Budući da “sav svijet leži u vlasti onoga koji je zao”, oni su naučili biti oprezni (izbirljivi) što se tiče zabave koju nudi svijet (1. Ivanova 5:19, NS). Oni potpuno izbjegavaju mnoge društvene igre, časopise, video-filmove i video-igre, filmove, muziku i televizijske emisije, sve što je demonskog ili pornografskog sadržaja ili što ističe bolesno, sadističko nasilje. Oni su također oprezni u vezi takozvanih obiteljskih zabava gdje se unapređuje izmjena bračnih partnera, ili ističu preslobodne misli koje kršćanin ne može odobriti (1. Korinćanima 15:33). Tko god Bibliju uzima ozbiljno, neće tražiti zabavu u stvarima koje se ne bi smjele čak ni spomenuti među kršćanima.
13. Da li je uskogrudno toliko ograničenje u izboru zabave? Objasni odgovor.
13 Je li to i tvoje mišljenje? Ili smatraš da su takva gledišta Jehovinih svjedoka uskogrudna i prestroga? Ako je ovo drugo, razmotri sljedeće: kad se utvrdi da je neki prehrambeni proizvod zagađen pa se odmah odstrani sa polica u trgovini, potrošači se ne žale da im se time uskratila ili ograničila sloboda jer više ne mogu kupiti taj proizvod. Umjesto toga, oni su zahvalni što su bili tako zaštićeni od trovanja hranom. Tako se ni Jehovini svjedoci ne žale da im je bilo kako ograničena sloboda, ako im se skrene pažnja na prljavost većine svjetskih zabava. Umjesto toga, oni su radosni što su bili zaštićeni od opasnosti takvog prljavog postupanja.
Međusobno se ljube
14. Po kom će se svojstvu, prema Isusovim riječima, razlikovati kršćanska zajednica od ostalog svijeta?
14 Evo još jednog mjerila po kome se kršćanin razlikuje od svijeta. U noći prije svoje smrti Isus je rekao svojim učenicima: “Po tome će svi znati da ste moji učenici, ako budete imali međusobno ljubavi” (Ivan 13:35, NS). Zašto bi ljubav bila znak ljudima izvana? Jer je u današnjem svijetu, općenito, stanje takvo kakvo je prorekao Pavao rekavši: “Ljudi će postati samoljubivi, ljubitelji novca, ... bez prirodnih naginjanja” (2. Timoteju 3:2, 3, NS). U takvim će prilikama zajednica ljudi diljem svijeta, koji se međusobno ljube, biti čudo. Takvo bratstvo postoji među Jehovinim svjedocima (1. Petrova 2:17).
15. Koje su neke od okolnosti u kojima se pruža prilika Jehovinim svjedocima da pokažu ljubav jedan drugome?
15 Ta je ljubav veoma uočljiva i često izaziva komentare svjetskih ljudi. Rado se komentiraju kongresi Jehovinih svjedoka. Kada se dogodi neka velika prirodna katastrofa, Jehovini svjedoci odmah stupaju u akciju kako bi pružili pomoć svojoj braći. I u skupštini pravi kršćani pokazuju ljubav i obazrivost jedan prema drugome. Čak i kada nastanu problemi osobne prirode, oni se jako trude “snositi jedan drugoga i opraštati jedan drugome” (Kološanima 3:12-14, NS).
Ne spotiču jedan drugoga
16. a) Koje je stanje, o kome je Pavao raspravljao, pružilo kršćanima prvog stoljeća divnu priliku da pokažu dubinu svoje ljubavi jedan prema drugome? b) Koje je načelo Pavao objasnio, a koje ima mnogostruku suvremenu primjenu?
16 Takva ljubav čini svjedoke različitima na još jedan način. Danas su mnogi zainteresirani samo za svoja prava i ljubomorno ih čuvaju. Apostol Pavao je, međutim, postavio drugačije mjerilo: “Prema tome, težimo za onim što promiče mir i uzajamnu izgradnju” (Rimljanima 14:19, ST). Prema povezanosti, Pavao je govorio o problemu u vezi sa hranom. Protivno Židovima pod Mojsijevim zakonom, kršćani su mogli slobodno jesti što su god željeli, pazeći da se ne pretvore u proždrljivce. Ipak, neki koji su od djetinjstva smatrali neku hranu odvratnom, bili su uznemireni videći da njihova kršćanska braća jedu takvu hranu. Jesu li ovi kršćani (koji su jeli), ustrajali na svom pravu da jedu što god žele? Ne, ako su poslušali Pavlov savjet. On je rekao: “Dobro je ne jesti mesa, i ne piti vina, i ništa ne činiti na što se spotiče brat tvoj” (Rimljanima 14:21, NS). Kakav ljubazan savjet! Uviđaš li kako bi nas on mogao usmjeravati i na nekim drugim područjima?
17, 18. a) Kako se načelo iz Rimljanima 14:21 može primijeniti na upotrebu jakih alkoholnih pića? b) Kako se ono može primijeniti na način odijevanja? c) Na kojim još područjima prema tvom mišljenju, može nam pomoći primjena tog načela da pokažemo ljubav jedan prema drugome?
17 Na primjer, Biblija dopušta kršćanima da umjereno piju alkoholna pića (1. Timoteju 3:8; 5:23). No, neki su preosjetljivi na jaka alkoholna pića. Drugi nisu naviknuti na alkohol ili ga ne podnose. Da li bi ti za vrijeme nekog društvenog skupa vršio pritisak na takvog gosta ili ga zadirkivao kako bi ti se pridružio u piću? Ili bi se prije i ti sam uzdržao, kako ga ne bi doveo u poteškoće?
18 Razmotri još jedan primjer — to je odjeća. Biblija ne opisuje kakvu odjeću trebaju nositi kršćani, ali ona kaže da naša odjeća treba biti skromna i uredna (1. Timoteju 2:9). U većini zemalja danas postoje određena pravila oblačenja što se smatra prihvatljivim u službenim krugovima. Obično ta pravila dopuštaju određene raznolikosti, ali veća odstupanja od toga smatraju se egocentričnim (sebičnim), zavodničkim ili izazivačkim ili ekscentričnim (neuravnoteženim). Kršćani, kako muškarci tako i žene, moraju na to misliti. Jesi li spreman ograničiti svoju slobodu u odijevanju u korist unapređivanja dobre vijesti i da ne bi spoticao svoju braću?
19-21. a) Zašto se Jehovini svjedoci trude zadržati svoje stanje odvojenosti od svijeta? b) Na kojem još području trebamo nastojati biti odijeljeni od svijeta?
19 Da, Isus je bio u pravu kada je rekao da kršćani neće biti “dio svijeta” (Ivan 17:16, NS). Jehovini svjedoci se zaista razlikuju od drugih time što propovijedaju dobru vijest, izbjegavaju ono što je zlo i pokazuju ljubav i obazrivost jedan prema drugome. Ta odvojenost od svijeta donosi Jehovinim svjedocima blagoslove jer ih već sada u najmanju ruku štiti od mnogih problema koji muče ovaj današnji svijet.
20 Cijeniš li i unapređuješ li u svom životu to stanje odvojenosti od svijeta? Upamti, koliko bi Jehovini svjedoci bili manje odvojeni (ili se manje razlikovali) od svijeta, toliko bi više bili slični svijetu čiji je bog sotona, đavao (2. Korinćanima 4:4). Tako bi izgubili svoje jasno obilježje “svetog naroda” i ne bi “sačuvali samoga sebe čistim od svijeta”. Njihovo obožavanje ne bi bilo “čisto i neokaljano bogoslužje pred Bogom” (Jakov 1:27, ST; 1. Petrova 1:14-16). Osjetiš li želju da se više izjednačiš sa svijetom, sjeti se upozorenja iz Jakova 4:4.
21 Apostol Pavao je prorekao da će u današnjem svijetu prevladavati jedno drugo obilježje. Rekao je da će ljudi biti “ljubitelji novca” (2. Timoteju 3:1, 2, NS). Te su se riječi pokazale istinitima jer težnja za novcem je danas tako snažna pokretačka snaga, da u njihovom životu ima najveći utjecaj. Jesu li kršćani i u tom pogledu drugačiji? Da li je moguće opstati u današnjem svijetu, a ne biti “ljubitelj novca”? O tome ćemo raspravljati u članku na 14. stranici.
Možeš li se sjetiti?
◻ Zašto mora kršćanin nastojati biti drugačiji od svijeta?
◻ Koji biblijski citati pomažu Jehovinim svjedocima imati ispravno gledište o službi propovijedanja?
◻ U čemu se sve razlikuju Jehovini svjedoci od svijeta a da je na to primjenjivo načelo iz Jevrejima 1:9?
◻ Kako utječe na njihovo ponašanje primjena načela objašnjenog u Rimljanima 14:21?
[Slika na stranici 10]
Jehovini svjedoci su naučili biti opreznima i s obzirom na zabavu koju nudi svijet