Čuvaj se svoga protivnika, đavola!
“Budite trijezni i bdijte: vaš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav tražeći koga da proždere!” (1. PETROVA 5:8, ST).
1. Kojeg protivnika imaju Jehovini svjedoci i može li on biti pobijeđen?
JESI li Jehovin svjedok, neograničeno predan Bogu? Ako jesi, tada imaš lukavog protivnika, đavolskog neprijatelja. Međutim, i pored svega što on može učiniti, taj lukavi neprijatelj može biti pobijeđen. Ti možeš dokazati svoju vjernost prema Svevišnjem Bogu Jehovi. Tako možeš nedvojbeno doprinijeti opravdanju neusporedivog imena svog nebeskog Oca. Zaista možeš obradovati Jehovino srce i pružiti mu mogućnost da odgovori svom velikom rugaču. Da, i ti možeš dobiti nagradu vječnog života u sretnim uvjetima u raju (Priče Salamunove 27:11; Luka 23:43; Otkrivenje 2:7).
2. Što je rekao apostol Petar o našem glavnom protivniku?
2 Da bi ostao vjeran Bogu, moraš se čuvati svog glavnog protivnika. O njemu je pisao apostol Petar: “Budite trijezni i bdijte: vaš protivnik, đavao, obilazi, kao ričući lav, tražeći koga da proždere.” Ipak, obrana protiv tog neprijatelja je moguća, jer apostol nastavlja: “Oduprite mu se, čvrsti u vjeri, ... Bog, izvor svakovrsne milosti (nezaslužene dobrote), ... sam će vas, kad budete neko kratko vrijeme trpjeli, ... učvrstiti” (1. Petrova 5:8-10, ST). Ove riječi pružaju utjehu osobito pomazanim sljedbenicima Isusa Krista. One su također od velikog značaja za Božje sluge koji se nadaju vječnom životu u zemaljskom raju.
3. a) Tko nam je spreman pomoći? b) Kojim se neprijateljima služi sotona da bi ostvario svoje zle namjere?
3 Da bi se sačuvali od našeg protivnika, potrebna nam je pomoć i poznavanje njegove taktike. Jehova Bog, Isus Krist, sveti anđeli i kršćanska skupština su spremni i voljni pomoći nam svima sačuvati svoju čistoću. S druge strane moramo voditi borbu protiv svog nesavršenog tijela, ovog zlog sustava stvari i sotone, đavola. Sotonu potiče zloba i uvijek je spreman iskoristiti pomoć naših drugih dvaju neprijatelja, kako bi ostvario svoje zle namjere (Ivan 15:19; 1. Korinćanima 9:27).
4. a) Po kojim oznakama je sotona poznat? b) Zašto sotona zaslužuje imena kao što je “đavao”, “zmija” i “zmaj”?
4 Već i same oznake, date u Bibliji za našeg protivnika, pomažu nam bolje razumjeti njegove metode i planove. On je označen kao sotona, đavao, zmija i zmaj (Otkrivenje 12:4, 9, 10). Njegovo ime “sotona” znači “onaj koji pruža otpor” ili “protivnik” (Job 1:6; 2:1). “Đavao” znači “klevetnik”, “tužilac” ili “zlonamjernik”. Sotona je također nazvan “zmijom” jer se poslužio zmijom da prevari Evu u Edenskom vrtu (1. Mojsijeva 3:1-7). Nazvan je još i “zmajem” radi svoje sklonosti da proždire.
Sotonini poticaji i namjere
5. Koje stanovište zastupa sotona prema Jehovi?
5 Sotona, đavao, prvobitno jedan od Božjih nebeskih sinova, počeo se protiviti Jehovi i klevetati ga. Sotonina namjera je bila da ljude odvrati od Boga, kako bi služili njegovim (sotoninim) sebičnim ciljevima. Đavlov način postupanja pokazuje, da je doveo u sumnju Božju istinitost kao i potrebu ljudi da ovise o Jehovi i oslanjaju se na njega da bi živjeli i bili sretni. Iz sotoninih postupaka se može zaključiti da je doveo u pitanje Božje pravo i način vladanja. Jehova je postavio načelo: vladati u pravdi i imati stvorenja koja će mu spremno služiti iz ljubavi prema njemu i prema pravdi. S druge strane, sotona zastupa stanovište da je poželjniji poticaj sebičan dobitak. Drugim riječima: on tvrdi da sva razumom obdarena stvorenja trebaju biti i da jesu sebična kao što je i on (Job, 1. i 2. poglavlje).
6. Što otkriva sotonino postupanje o njegovim poticajima?
6 To što se sotona upustio u takav način postupanja otkriva da je dopustio da mu prekomjerno častoljublje postane strašću i poticajnom snagom koja ga je nagrizala. To je također vidljivo iz upozorenja apostola Pavla, da se novoobraćeni brat ne postavlja za nadglednika, ‘da se ne bi uzoholio te upao pod istu osudu kao i đavao (1. Timoteju 3:6, ST). Da, sotona u stvari pokazuje izvanredno veliku umišljenost jer se drznuo suprotstaviti se Jehovi Bogu, Svemogućem, Svevišnjem, Suverenu svemira, Kralju vječnosti (1. Mojsijeva 17:1; 2. Samuelova 7:28; Psalam 83:18; 1. Timoteju 1:17). Ta sotonina žarka želja da sebe uzvisi, kao i da je zavidio Jehovi Bogu na obožavanju koje su mu odavala razumom obdarena stvorenja, pokazala se kada je ponudio Isusu Kristu “sva carstva svijeta”, ako mu Isus ukaže samo jedan čin obožavanja (Matej 4:8, 9).
7. Zašto Bog nije odmah pogubio buntovnike sotonu, Adama i Evu?
7 Naravno, Jehova Bog je mogao pogubiti sotonu i prvi ljudski par odmah čim su prestupili. No, radi spornog pitanja koje je sotona postavio a i iz milosti prema još nerođenom Adamovom potomstvu, Bog je ostavio đavola na životu i pružio mu priliku da dokaže svoj hvalisavi izazov. Istovremeno, Jehova je pružio priliku ljudima, koji su to željeli, da vladaju sami sobom odijeljeni od Boga i njegovih pravednih načela.
Prijevara u vezi njegovog postojanja
8. Kako je sotona prevario čovječanstvo u vezi svog postojanja?
8 Sotona se služi mnogim i različitim lukavstvima (načinima) da bi kao protivnik Jehove Boga ostvario svoje namjere i, ako je moguće, odvratio sve ljude od pravovaljanog obožavanja svog Stvoritelja. Jedno od tih lukavstava jeste u tome da ljudi povjeruju da on uopće ne postoji. Tako lakše postaju njegove žrtve. Zato je danas moderno u mnogim religioznim krugovima nevjerovanje u postojanje takve osobe kao što je sotona, đavao. Na primjer anketa, koju je proveo institut za istraživanje mišljenja u New Yorku, pokazala je da 1974. godine više od polovice Amerikanaca nije potpuno vjerovalo u postojanje sotone kao osobe. Čak ni mnogi svećenici ne vjeruju u postojanje sotone kao osobe.
9, 10. Kako potvrđuje Sveto pismo činjenicu da je đavao osoba?
9 Ipak, Sveto pismo nas ne ostavlja u nedoumici što se tiče postojanja đavola kao osobe. U njemu čitamo da je jedna osoba govorila preko zmije i prevarila i zavelu prvu ženu, Evu. Knjiga o Jobu potvrđuje postojanje sotone kao osobe, jer se u njoj izvještava o njegovom razgovoru sa Jehovom Bogom kada je pobijao čestitost Joba, sluge Božjeg. Osim toga, evanđelisti Matej, Marko i Luka izvještavaju da je đavao kušao Isusa Krista. Da su takve kušnje došle na Isusa izvana, jasno je ne samo temeljem onoga što znamo o Isusovoj savršenosti i osobnosti nego i temeljem načina sotonine treće kušnje. Kako bi Isus mogao pasti ničice i učiniti čin obožavanja nekakvom zlom principu ili zloj ideji? Značajno je također Isusovo opetovano ukazivanje na sotonu kao osobu i kao ‘vladara ovoga svijeta’ (Ivan 12:31; 14:30; 16:11; 8:44; Matej 4:1-10; 12:26; Luka 10:18).
10 Isusovi apostoli su također označili đavola kao osobu. Pavao je također ukazao da pravim kršćanima nisu nepoznate sotonine “namjere” i apostol ih je upozorio na ‘đavolove prijevarne postupke’ (2. Korinćanima 2:11; Efežanima 6:11). Kao što je već bilo spomenuto, i Petar je poticao braću u vjeri da se čuvaju svog protivnika, đavola. I apostol Ivan je posvjedočio da ‘sav svijet leži u vlasti onoga koji je zao’ i da će ‘đavao neke od vas baciti u tamnicu’ (1. Ivanova 5:19, NS; Otkrivenje 2:10, NS; 1. Petrova 5:8).
Sotonina varka s krivom religijom
11. Što je sotona učinio od čovjekove prirodne potrebe za obožavanjem?
11 Sotonski način za držati ljude slijepima je i njegova upotreba krive religije (2. Korinćanima 4:4). Bog je stvorio čovjeka s potrebom da obožavanjem drži vezu sa svojim Stvoriteljem. Sotona je iskrivio tu prirodnu potrebu potičući na sebičnost i unapređujući neznanje o čistoj religiji. Da postigne taj cilj, “sotona se pretvara u anđela svijetla” (2. Korinćanima 11:14, NS). A kao posljedica te prijevare ljudi su upleteni (razdijeljeni) u tisuće različitih krivih religija.
12. Kako trebamo gledati na krivu religiju i međuvjerstvo?
12 Sve krive religije su doista sotonino djelo, jer je Pavao rekao da ono “što žrtvuju neznabošci, đavolima žrtvuju a ne Bogu.” Isus je rekao: “Koji nije sa mnom, protiv mene je, i koji ne sabira sa mnom, prosipa.” Osim toga, Krist nije ostavio mogućnosti za međuvjerstvo kada je rekao: “Nitko ne dolazi Ocu osim kroz mene” (1. Korinćanima 10:20; Matej 12:30; Ivan 14:6, NS).
13. Na koje je načine sotona iskoristio ljudsku radoznalost za okultnim stvarima?
13 Sotona koristi čovjekovu radoznalost u vezi okultnih običaja i stanja mrtvih. Sa potpuno nebiblijskim postupcima kao što je razgovaranje s mrtvima, ili spiritizam, vračarstvo, astrologija i crna magija, sotona je uhvatio u zamku bezbroj ljudi. Danas vlada sve veće zanimanje za takve stvari. To je već otišlo u toliku krajnost da neki uistinu obožavaju samog đavola (2. Mojsijeva 22:18; 3. Mojsijeva 19:26; 20:6; 5. Mojsijeva 18:10-12).
Sotona poziva na ponos
14, 15. a) Koja sredstva je iskoristio sotona da bi naveo Evu i Kajina da služe njegovoj namjeri? b) Koji se daljnji primjeri, s tim u vezi, spominju u Bibliji?
14 Sotona je podlegao kušnji svoje ponositosti. Zato je probudio i u Evi ponositu, sebičnu želju da bude jednaka Svevišnjem Bogu i tako je uspio odvući naše praroditelje od obožavanja Jehove Boga. Sotona je nesumnjivo upotrijebio sličan način i kod Kajina. Kada je opazio koliko je Kajin bio ozlojeđen time što je njegov brat Abel dobio Božje priznanje, sotona je uspio raspiriti zlovolju u ubilačku zavist (1. Mojsijeva 4:3-8; 1. Ivanova 3:11, 12).
15 Tijekom cijele ljudske povijesti sotona je mogao koristiti kao oruđe osobe koje su bile ponosite — ljude poput Nemroda, egipatskog faraona Mojsijevih dana i asirskog kralja Senaheriba (1. Mojsijeva 10:8-12; 2. Mojsijeva 5:2; Izaija 36:7-10, 16-20). Danas sotona drži u vlasti mnogo ljudi u njihovoj ponositosti; rasni ponos, nacionalni ponos, ponos na obrazovanje, ponos na socijalni položaj i tako dalje. Sve te vrste ponosa služe sotoninoj namjeri da navede ljude da zatvore uši pred Božjom porukom.
Pohlepa za materijalizmom — zamka
16. Kakav je uspjeh imao sotona koristeći, pohlepu za materijalizmom?
16 Daljnje sredstvo kojim sotona hvata ljude u zamku je materijalizam, pohlepa, ljubav prema novcu, ponos na imovinu. Time je uhvatio u zamku svećenike Isusovog vremena, koji su bili pohlepni ljubitelji novca (Luka 16:14). Sotona je upotrijebio zamku pohlepe da bi ohrabrio (Ananiju) da je lagao protiv svetog duha (Djela apostolska 5:1-11). Sotona je nesumnjivo iskoristio ljubav prema materijalnim stvarima i svjetskim zadovoljstvima da bi odvratio Demasa i druge kršćane od službe Jehovi (2. Timoteju 4:10).
17. Tko je očit primjer za to, da se sotona poslužuje zamkom pohlepe?
17 Naročito opće poznat primjer za to, da se sotona poslužuje pohlepom, je Juda Iškariot. On nije postao samo pohlepan kradljivac, nego je pohlepa bila glavni razlog Judine izdaje svog Gospodara. Da je u mislima imao sklonost u tom pravcu pokazalo se to i u njegovom prigovoru kada je Marija namazala Isusove noge skupocjenim uljem (Ivan 12:4-6; Matej 26:14-16). Morali bi zaista biti pažljivi da nas sotona ne bi prevario zamkom pohlepe!
Sotona vreba na ljudske slabosti
18. a) Što je Bog predvidio da bi se čovjek radovao životu? b) Kako je to sotona iskoristio na štetu čovjeka?
18 Među raznim slabostima na koje sotona djeluje nalazi se i požuda za nedopuštenim čulnim uživanjima. Jehova Bog je želio da mi uživamo u mnogim zadovoljstvima, i ako su ta zadovoljstva u granicama njegove volje za nas, to može biti za naše veliko dobro i sreću. No, sotona navodi ljude da te stvari stave na prvo mjesto u svom životu i da im udovolje na nemoralan način, prestupajući tako Božji zakon. Tako je sotona naveo 24 000 Izraelaca da upadnu u zamku obožavanja Bala od Peora (4. Mojsijeva 25:1-9). Danas je svijet poludio u želji za čulnim zadovoljstvima. Časopisi, novine, filmovi i televizijski programi sve više i otvorenije potiču na razbludne želje. Kao kršćani vođeni Božjim duhom mi bismo se morali oduprijeti takvim kušnjama (1. Korinćanima 14:20).
19. a) Koja je sotonina zamka naročito opasna za mlade kršćane? b) Čega moraju biti svjesni mladi kršćani?
19 Jedan daljnji način koga sotona koristi jeste poticanje jakog zahtjeva za uzbudljivom razonodom. Naročito mladi kršćani upadaju lako u tu zamku. Često su naprosto ludi za određenom vrstom sportova — bilo kao gledaoci ili aktivni učesnici. No, to bi ih moglo dovesti do toga da ‘više ljube užitke nego Boga’ (2. Timoteju 3:4, NS). Kod drugih mladih se čežnja za uzbuđenjima pokazuje kroz muziku i pjesme u kojima se veličaju nemoral i nasilje. Tu svakako postoji velika potreba za oprezom, jer bi takve stvari mogle odvući mlade kršćane s puta čestitosti i čistoće (Psalam 16:11; 2. Petrova 2:20-22).
20. Kako se sotona služi strahom?
20 Sotona također upotrebljava kao zamku strah pred ljudima. Prirodno je da ne želimo biti ismjehivani i da pokušavamo izbjeći stradanja. Nije mali broj onih koji su učinili kompromis iz takvog straha u vrijeme pritiska (Priče Salamunove 29:25; Jevrejiina 2:14, 15). Uz Božju pomoć nećemo nikada dopustiti da se to i nama dogodi.
21. Zašto ne trebamo biti svladani obeshrabrenjem?
21 Još jedno daljnje sotonino lukavstvo je njegov pokušaj obeshrabriti Božje sluge tako da bi sami odustali. To je svakako pokušao učiniti kod Joba, prouzročivši kod njega želju da bi radije bio mrtav, ili da se uopće nikada nije ni rodio. To je sotona pokušao i kod Mojsija (Job 3:1-13; 14:13; 4. Mojsijeva 11:10-15). Ni jednoga od tih vjernih ljudi nije svladalo obeshrabrenje. Umjesto toga oni su dalje vršili volju Božju. Poput njih i mi ne trebamo nikada biti svladani bilo kakvim okolnostima, jer Jehova nas može poduprijeti i nikada neće dopustiti da pravednik posrne (Psalam 55:22).
Odupri se!
22, 23. Što moramo činiti da bi se suprotstavili sotoninim “spletkama” i da ne bi podlegli njegovim lukavstvima?
22 Što moramo mi učiniti budući da sotoni uspijeva odvući od Boga većinu ljudi? Kao hrabri Jehovini svjedoci moramo ‘odoljeti podmuklim napadima đavola’, njegovim lukavim (podmuklim) ratnim varkama i taktikama (Efežanima 6:11, NS). Time i mi možemo dati dokaz da je podli i hvalisavi lažac, što on u stvari i jeste.
23 No, mi se ne možemo suprotstaviti sotoni sami svojom snagom jer on ima veću moć, veće znanje i mnogo više iskustva nego mi. Da bi mu se mogli oduprijeti, moramo prihvatiti sve pomoći koje pruža Jehova Bog svom narodu. Tada ćemo poraziti (pobijediti) tog lukavog neprijatelja.
Možeš li se sjetiti?
◻ Koje neprijatelje koristi đavao da bi postigao svoje zle ciljeve?
◻ Kakav stav je zauzeo sotona prema Jehovi?
◻ Kako Biblija dokazuje da je sotona osoba?
◻ Koje zamke koristi đavao da bi nas uhvatio i kako možemo izbjeći te zamke?
[Slika na stranici 21]
Jehovini svjedoci ne podliježu strahu od ljudi