PRVO POGLAVLJE
Jehovine poruke korisne nekad i danas
1, 2. Za čim su neki ljudi tragali, no što tebi može pomoći da živiš sretno?
MNOGI su ljudi kroz povijest sanjali o tome da pronađu zakopano blago. Jesi li ikad čitao povijesne izvještaje o istraživačima, arheolozima i drugima koji su uistinu tragali za takvim blagom? Premda vjerojatno ne planiraš krenuti u takvu potragu, zamisli kako bi bilo da pronađeš neku vrstu blaga! Sigurno bi bio vrlo sretan ako bi to blago poboljšalo kvalitetu tvog života i omogućilo ti da živiš zadovoljnije i sretnije.
2 Većina ljudi nikada nije tragala za doslovnim blagom, ali možda traga za srećom i vjeruje da će je ostvariti ako bude imala novac, zdravlje i skladan brak — blago koje se ne može pronaći zakopano u zemlji. Ne postoji ni nekakva zemljopisna karta koja bi ljude odvela do tog blaga. Poznato je da je potrebno uložiti mnogo truda da bi čovjek vodio sretan i ispunjen život. Stoga mnogi cijene korisne savjete koji im pomažu postići svoje ciljeve te živjeti zadovoljnije i sretnije.
3, 4. Gdje možeš pronaći korisne savjete za život?
3 Tebi su zapravo dostupni korisni savjeti i pouke koji su već mnogima pomogli da budu sretni. Mnogi su se uvjerili u to da Biblija nudi najbolje savjete za život. Engleski pisac Charles Dickens rekao je o Bibliji: ‘Ona je uvijek bila i uvijek će biti najbolja knjiga na svijetu jer daje najbolje savjete koji mogu pomoći svakom čovjeku.’
4 Ova izjava ne iznenađuje one koji smatraju da je Biblija nadahnuta od Boga. Vjerojatno se slažeš s riječima koje čitamo u 2. Timoteju 3:16: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno za poučavanje, za ukoravanje, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti.” Drugim riječima, Biblija sadrži vrlo korisne pouke koje ljudima mogu pomoći da se nose s teškim problemima na koje nailaze u današnjem svijetu. Oni koji uzimaju u obzir savjete iz Biblije mogu voditi zadovoljniji i sretniji život.
5-7. U kojim bi dijelovima Biblije mogao naći korisne savjete?
5 No, što misliš, u kojem bi dijelu Biblije mogao pronaći takve savjete? Netko će možda odmah pomisliti na Propovijed na gori jer je u njoj Isus dao djelotvorne savjete za različita područja svakodnevnog života. Drugi će možda pomisliti na poslanice apostola Pavla. A u Psalmima i Mudrim izrekama zaista svatko može pronaći izvrsne pouke jer su te knjige prava riznica mudrosti. Zapravo, ovisno o životnim okolnostima i problemima s kojima se netko suočava, svaka knjiga Biblije može biti poučna, a to vrijedi čak i za biblijske knjige koje uglavnom obrađuju povijest, kao što su knjige od Jošue do Estere. Njihovi povijesni izvještaji sadrže upozorenja za sve koji žele biti sretni dok služe Bogu (1. Korinćanima 10:11). U tim se knjigama nalaze savjeti koji te mogu voditi kroz život i pomoći ti da zaista budeš sretan. Prisjeti se istinitih riječi: “Sve što je nekad napisano, nama je za pouku napisano, da svojom ustrajnošću i utjehom iz Pisama imamo nadu” (Rimljanima 15:4; Jošua 1:8; 1. Ljetopisa 28:8, 9).
6 No postoji jedan dio Biblije koji za mnoge predstavlja područje koje je gotovo neistraženo, a na kojem bi se moglo pronaći pravo blago. Radi se o zbirci od 12 knjiga koja se obično naziva Malim prorocima. Mali proroci obično su smješteni iza velikih biblijskih knjiga proroka Ezekijela i Danijela, a prije Matejevog Evanđelja. (U većini je Biblija tih 12 knjiga poredano ovako: Hošea, Joel, Amos, Obadija, Jona, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Hagaj, Zaharija i Malahija.) Kao što smo vidjeli, Biblija je nadahnuta od Boga i korisna za poučavanje i za pomaganje ljudima da vode ispunjen život. Vrijedi li to i za ove knjige?
7 Svakako! Mali proroci, kako se te knjige obično nazivaju, sadrže životne pouke koje su vrlo dragocjene u današnje vrijeme. No neki tim knjigama ne pridaju veliku važnost. Da bismo razumjeli zašto tako gledaju na njih, razmotrimo sam naziv tih dvanaest knjiga: “Mali proroci”. (U nekim jezicima naziv za te knjige doslovno znači: “Manje važni proroci”.) Utječe li možda taj naziv na to kako ljudi gledaju na njih? Je li to možda donekle utjecalo i na tvoje mišljenje?
JESU LI “MALI PROROCI” MANJE VAŽNI?
8. (a) Tko je odigrao važnu ulogu u prenošenju Božjih poruka? (b) Kako se obično naziva 12 knjiga o kojima govorimo i zašto se tako nazivaju?
8 Apostol Pavao ovako je započeo svoje pismo hebrejskim kršćanima: “Bog, koji je u prošlosti mnogo puta i na mnogo načina govorio našim praocima preko svojih proroka, u ove posljednje dane obratio se nama preko Sina” (Hebrejima 1:1, 2). Budući da je Bog koristio ljude da budu njegovi proroci i da prenesu njegove poruke, ne bismo smjeli smatrati manje važnima nijednoga od njih, a ni ono što su pisali. Usprkos tome, naziv “Mali proroci” naveo je neke na zaključak da sadržaj tih knjiga ne zaslužuje posebnu pažnju. Drugi su zaključili da poruka tih knjiga nije toliko pouzdana kao ono što je zapisano u drugim knjigama Biblije. Međutim, tih 12 knjiga naziva se “Malim prorocima”a samo zato što su kraće od nekih drugih knjiga.
9. Zašto kratkoća neke biblijske knjige nije pokazatelj njene vrijednosti?
9 Kratkoća neke biblijske knjige nije pokazatelj njene važnosti ili vrijednosti. Naprimjer, knjiga o Ruti mnogo je kraća od knjiga koje se u Bibliji nalaze ispred i iza nje, ali u njoj su izneseni vrlo upečatljivi događaji. U toj se kratkoj knjizi ističe da trebamo vjerno služiti pravom Bogu, pokazuje se da Bog izuzetno cijeni žene i otkrivaju se važne pojedinosti o Isusovom rodoslovlju (Ruta 4:17-22). Drugi je primjer Judina poslanica, koja se nalazi pri samom kraju Biblije. Ta je poslanica toliko kratka da u nekim Biblijama ne popunjava ni cijelu stranicu. Usprkos tome, iz nje možemo mnogo toga naučiti i dobiti iznimno vrijedne savjete. Ona govori o tome kako se Bog ophodio sa zlim anđelima, upozorava na pokvarene osobe koje se uvlače u skupštinu i potiče nas da se snažno borimo za vjeru. Možeš biti siguran da knjige koje se nazivaju Malim prorocima, iako su kratke, nisu manje važne po sadržaju, i zato ih ne bi trebao smatrati manje vrijednima.
U KOJEM SU SMISLU TE KNJIGE PROROČKE?
10, 11. (a) Što neki pomisle kad čuju izraz “proroci”? (b) Tko su s biblijskog gledišta bili proroci i što su činili?
10 Još jedna stvar koju treba razjasniti odnosi se na izraze “proroci” i “proročki”. Kad čujemo te riječi, možda odmah pomislimo na proricanje budućnosti. Za mnoge ljude izraz “prorok” ima samo jedno značenje — označava osobu koja pretkazuje buduće događaje i pritom možda koristi zagonetne formulacije koje se mogu tumačiti na različite načine. Na taj način neki gledaju i na knjige dvanaestorice proroka.
11 Istina je da ćeš čitajući knjige tih proroka brzo uvidjeti da sadrže velik broj proročanstava, od kojih mnoga govore o predstojećem velikom Jehovinom danu. To je u skladu s osnovnim značenjem riječi “prorok”. Naime, prorok je bio osoba koja je imala prisan odnos s Bogom i koju je Bog često koristio da prenese ljudima što će se dogoditi u budućnosti. Mnogi biblijski proroci, počevši od Henoka, proricali su budućnost (1. Samuelova 3:1, 11-14; 1. Kraljevima 17:1; Jeremija 23:18; Djela apostolska 3:18; Juda 14, 15).
12. Kako bi objasnio da proroci nisu samo proricali budućnost?
12 No trebamo imati na umu da Jehovini proroci nisu samo objavljivali njegova proročanstva. Bog je često koristio proroke kao svoje predstavnike koji su drugima prenosili što je njegova volja. Naprimjer, možda ne razmišljamo o Abrahamu, Izaku i Jakovu kao o osobama koje su proricale budućnost, ali u Psalmu 105:9-15 ipak ih se naziva prorocima. Bog je ponekad preko njih otkrivao neke pojedinosti o budućnosti, kao što je bilo onom prilikom kad je Jakov blagoslivljao svoje sinove. No ti su patrijarsi bili proroci i u tom smislu što su svojim obiteljima prenosili ono što im je Jehova rekao o njihovoj ulozi u njegovom naumu (1. Mojsijeva 20:7; 49:1-28). Činjenica da je Aron služio kao Mojsijev prorok još je jedan pokazatelj koliko široko značenje ima izraz “prorok” u biblijskom smislu. Aron je odigrao ulogu proroka u tom smislu što je govorio umjesto Mojsija, odnosno bio mu je “umjesto usta” (2. Mojsijeva 4:16; 7:1, 2; Luka 1:17, 76).
13, 14. (a) Navedi primjere koji pokazuju da proroci nisu samo pretkazivali budućnost. (b) Kako ti može koristiti to što znaš da proroci nisu samo proricali budućnost?
13 Prisjetimo se i proroka Samuela i Natana (2. Samuelova 12:25; Djela apostolska 3:24; 13:20). Jehova je obojicu koristio da objavljuju što će se dogoditi u budućnosti, ali oni su svoju ulogu proroka ispunjavali i na druge načine. Prorok Samuel je poticao Izraelce da prestanu štovati idole i da ponovno počnu na čist način služiti Jehovi. Osim toga, objavio je kralju Šaulu Božju osudu iz koje možemo naučiti da Jehova više cijeni poslušnost nego materijalne žrtve. Dakle, Samuel je kao prorok trebao poučiti druge kako trebaju živjeti da bi ugodili Bogu (1. Samuelova 7:3, 4; 15:22). Prorok Natan prorekao je da će Salamun sagraditi hram i da će se njegovo kraljevstvo utvrditi (2. Samuelova 7:2, 11-16). No Natan je ispunjavao svoju ulogu proroka i kad je razotkrio Davidov grijeh s Bat-Šebom i Urijino ubojstvo. Tko bi mogao zaboraviti na kakav je način Natan razotkrio Davidov preljub — njegovu priču o bogatašu koji je nekom siromahu uzeo omiljenu i jedinu ovčicu? Natan je sudjelovao i u organiziranju svete službe u Božjem hramu (2. Samuelova 12:1-7; 2. Ljetopisa 29:25).
14 Dakle, ne bismo smjeli misliti da te proročke knjige samo pretkazuju budućnost. U njima se nalaze i mnoge druge poruke nadahnute od Boga. Između ostalog, iz njih možemo saznati kako je Božji narod trebao živjeti u ono vrijeme i kako trebamo živjeti mi danas. Ustvari, sa sigurnošću možemo reći da je Biblija, pa tako i knjige dvanaestorice proroka, vrlo korisna i praktična i da pomaže ljudima pronaći najbolji način života. Te nadahnute knjige pružaju nam korisne upute koje nam pomažu da “razborito, pravedno i odano Bogu živimo usred ovog sadašnjeg svijeta” (Titu 2:12).
KORISNI SAVJETI
15, 16. (a) Koje elemente slikovitog izražavanja možemo naći u “Malim prorocima”? (b) Što proročanski opisuju te knjige?
15 Čitanje Božje nadahnute Riječi može nam koristiti na mnogo načina. Neke knjige Biblije govore o događajima koji su se odigrali u određeno vrijeme, druge su pjesničke, no svaka je vrijedna na svoj način. U nekima pak dolazi do izražaja slikovito izražavanje koje ima preneseno značenje, kao što je to slučaj u knjigama dvanaestorice proroka. Naprimjer, Isus se osvrnuo na knjigu proroka Jone kad je rekao: “Zao i preljubnički naraštaj stalno traži znak, ali neće mu se dati nikakav znak osim znaka proroka Jone. Jer kao što je Jona bio u utrobi goleme ribe tri dana i tri noći, tako će i Sin čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći. Stanovnici Ninive ustat će na sudu s ovim naraštajem i osudit će ga, jer su se pokajali kad im je Jona propovijedao, a, evo, ovdje je netko veći od Jone” (Matej 12:39-41).
16 Jasno je da Isus nije mislio da je knjiga proroka Jone samo povijesni izvještaj koji opisuje kako je Bog postupao s Jonom, kako je Jona proricao u Ninivi i kakve su bile posljedice objavljivanja Božjih upozorenja. Isus je shvatio da je prorok Jona u prenesenom smislu ukazivao na njega — Isusa Krista — na njegovu smrt i na to da će trećeg dana uskrsnuti. Osim toga, reakcija Ninivljana poslužila je Isusu kao izvrstan primjer kojim je istaknuo posve suprotnu reakciju većine Židova koji se nisu odazvali na njegovo propovijedanje i njegovu službu (Matej 16:4). Stoga možemo zaključiti da tih 12 knjiga proročanski opisuju kako će se Bog odnositi prema svom narodu u budućnosti. Proučavati to vrlo je zanimljivo i vrijedno.b
17. Kako su u ovom izdanju obrađene knjige dvanaestorice proroka?
17 Međutim, u knjizi koju imaš u rukama ne analizira se preneseno značenje knjige proroka Jone niti drugih 11 knjiga. U njoj se gradivo ne razlaže redak po redak. Baš naprotiv, prvenstveno se ističe koje pouke možemo izvući iz tih knjiga i primijeniti ih u svakodnevnom životu. Upitaj se: ‘Kakve mi korisne savjete Jehova daje u knjigama dvanaestorice proroka? Kako mi mogu pomoći da “živim razborito, pravedno i odano Bogu usred ovog sadašnjeg svijeta”? Što mogu naučiti o kršćanskom životu, moralu, obiteljskom životu i ispravnim stavovima koje kršćani trebaju imati u ovom teškom vremenu, jer “dan Jehovin dolazi, jer je blizu”?’ (Titu 2:12; Joel 2:1; 2. Timoteju 3:1). I dok budeš pronalazio zadovoljavajuće odgovore na ova pitanja, vjerojatno ćeš otkriti biblijske retke koji će ti postati vrlo dragi, retke koje dosad nisi koristio dok si drugima govorio o biblijskim poukama. Tako će se povećavati tvoja riznica vrijednih biblijskih redaka (Luka 24:45).
18. Kako je osmišljena ova knjiga i kako možeš najviše naučiti iz nje?
18 Ova je knjiga podijeljena na četiri cjeline. Prije nego što počneš čitati svaku cjelinu, prelistaj poglavlja u toj cjelini kako bi dobio opću sliku o njoj. U svakom od sljedećih 13 poglavlja naći ćeš dva okvira kojima je svrha pomoći ti da zapamtiš gradivo. Pitanja u tim okvirima omogućit će ti da ponoviš ono što si pročitao i da razmišljaš o važnosti tih savjeta i o tome kako ih možeš primijeniti u životu. Prvi okvir nalazi se otprilike na polovici poglavlja. Kada dođeš do njega, razmotri pitanja koja se u njemu nalaze. To će ti pomoći da duboko u svoje srce usadiš ono što si upravo razmotrio (Matej 13:8, 9, 23; 15:10; Luka 2:19; 8:15). Drugi okvir pomoći će ti da razmišljaš o onome što si pročitao u drugom dijelu poglavlja i da to dobro zapamtiš. Zato uzmi vremena da razmotriš te okvire. Oni ti zaista mogu pomoći da uočiš konkretna područja u svom životu na kojima možeš primijeniti ono što učiš.
19. Što bi prvenstveno trebao znati o knjigama dvanaestorice proroka?
19 Da bi se pripremio za proučavanje ove knjige, razmisli što već znaš o sadržaju svake od ovih 12 proročkih knjiga. Preko koga je Bog objavio te poruke? Kakve su osobe bili ti proroci? Kada su živjeli i u kakvim su okolnostima služili kao proroci? (Vremenska crta na 20. i 21. stranici sigurno će ti biti od pomoći. Preporučujemo ti da je često koristiš dok proučavaš sljedeća poglavlja.) Kakva je bila njihova poruka, na što se odnosila u vrijeme kad su te knjige bile napisane i kako nam poznavanje tih činjenica može pomoći da gradivo povežemo s odgovarajućim kontekstom? Sljedeće poglavlje pomoći će ti da dobiješ odgovore na ta važna pitanja.
a Praktični biblijski leksikon napominje: “Od Augustina i [Vulgate] zovu se autori Knjige dvanaestorice proroka ‘mali proroci’ (...). Ova se oznaka odnosi (...) samo na opseg tekstova. Što se tiče značenja, većina malih proroka ne zaostaje za ‘velikim prorocima’.”
b Pogledaj, naprimjer, kako je knjiga proroka Hagaja obrađena u Kuli stražari od 1. siječnja 1997, na 6-22. stranici, a knjiga proroka Zaharije u Kuli stražari od 1. siječnja 1996, na 8-22. stranici.