Hoćeš li biti spašen kad Bog stupi u akciju?
“Kad se ti dani ne bi skratili, nijedno se tijelo ne bi spasilo; ali zbog izbranih ti će se dani skratiti” (MATEJ 24:22, NW).
1, 2. (a) Zašto je normalno da smo zainteresirani za svoju budućnost? (b) Koja su vitalna pitanja postavljena vjerojatno zbog takve prirodne zainteresiranosti?
KOLIKO si zainteresiran za samog sebe? Danas se mnogi pretjerano brinu za vlastite interese, egocentrični su. No ipak, Biblija ne osuđuje prikladan interes za ono što se nas tiče (Efežanima 5:33). To uključuje da se zanimamo za svoju budućnost. Stoga bi bilo normalno da želiš znati što ti donosi budućnost. Zanima li te to?
2 Možemo biti sigurni da su se Isusovi apostoli tako interesirali za svoju budućnost (Matej 19:27). Vjerojatno je to bio jedan od razloga zašto su četvorica njih koji su s Isusom bili na Maslinskoj gori postavili pitanje: “Kaži nam kad će to biti? i kakav će znak biti kad će se to sve svršiti?” (Marko 13:4). Isus nije ignorirao prirodan interes za budućnost — ni njihov a ni naš. Uvijek je iznova isticao kako će na njegove sljedbenike utjecati budući događaji i kakav će biti konačan ishod.
3. Zašto Isusov odgovor povezujemo s našim vremenom?
3 Isus je u svom odgovoru izgovorio proročanstvo koje u naše vrijeme ima veće ispunjenje. To možemo vidjeti na temelju svjetskih ratova i drugih sukoba u našem stoljeću, potresa u kojima gine bezbroj ljudi, nestašica hrane koje sa sobom donose bolest i smrt te pomora — od pandemije španjolske gripe iz 1918. do sadašnje pošasti AIDS-a. Međutim, velik dio Isusovog odgovora imao je i ispunjenje koje je vodilo do razorenja Jeruzalema 70. n. e. i uključivalo razorenje tog grada od Rimljana. Isus je svoje učenike upozorio: “Čuvajte [se]; jer će vas predavati u sudove i po zbornicama biće vas, i pred kraljeve i careve izvodiće vas mene radi za svjedočanstvo njima” (Marko 13:9).
Što je Isus prorekao i kako se to ispunilo
4. Koja su neka od upozorenja uključena u Isusov odgovor?
4 Isus nije samo prorekao kako će drugi postupati s njegovim učenicima. On ih je i pripremao kako trebaju sami postupati. Naprimjer: “Kad ugledate odvratnu stvar koja prouzročuje pustoš da stoji gdje ne treba (neka čitalac upotrijebi razbor), tada neka oni koji su u Judeji počnu bježati u gore” (Marko 13:14, NW). Paralelni izvještaj iz Luke 21:20 kaže: “Kad vidite da Jeruzalem opkoli vojska.” Kako se to pokazalo točnim u prvom ispunjenju?
5. Što se događalo među Židovima u Judeji 66. n. e.?
5 The International Standard Bible Encyclopedia (Međunarodna standardna enciklopedija Biblije) iz 1982. kaže nam: “Židovi su bili sve nemirniji pod rimskom vlasti a prokuratori su bili sve nasilniji, okrutniji i nepošteniji. Otvorena pobuna izbila je A.D. 66 (...). Rat je buknuo kad su zeloti osvojili Masadu i zatim, pod Menahemom, marširali prema Jeruzalemu. Istovremeno je u guvernerskom gradu Cezareji izvršen pokolj nad Židovima a vijesti o tom zvjerstvu razglasile su se diljem zemlje. Nove kovanice bile su označene sa Godina 1. do Godina 5. tog ustanka.”
6. Kakvu je reakciju Rimljana izazvao židovski ustanak?
6 Rimska Dvanaesta legija pod Cestijem Galom marširala je iz Sirije, opustošila Galileju i Judeju a zatim izvršila napad na glavni grad, okupirajući čak gornji dio ‘Jeruzalema svetog grada’ (Nehemija 11:1; Matej 4:5; 5:35; 27:53). Sažimajući razvoj događaja, knjiga The Roman Siege of Jerusalem (Rimska opsada Jeruzalema) kaže: “Rimljani su pet dana pokušavali popeti se na zid, ali su uvijek iznova bili potisnuti. Napokon su se branitelji, zasuti tučom strijela i kamenja, predali. Formirajući ‘kornjaču’ — metoda povezivanja štitova nad glavama radi zaštite — rimski su vojnici potkopali zid i pokušali zapaliti vrata. Branitelje je spopala strašna panika.” Kršćani u gradu mogli su se sjetiti Isusovih riječi i razabrati da odvratna stvar stoji na svetom mjestu.a No budući da je grad bio opkoljen, kako su ti kršćani mogli bježati, kao što je savjetovao Isus?
7. Što su 66. n. e. učinili Rimljani kad je pobjeda bila nadohvat ruke?
7 Povjesničar Flavije Josip izvještava: “Cestije [Gal], ne obazirući se ni na očaj opkoljenih ni na raspoloženje naroda, iznenada je opozvao svoje ljude, izgubivši nadu u pobjedu premda nije pretrpio nikakav poraz te se protivno svakom razumu povukao iz Grada” (The Jewish War, II, 540 [xix, 7]). Zašto se Gal povukao? Bez obzira na to koji je bio njegov razlog, povlačenje je kršćanima omogućilo da poslušaju Isusovu zapovijed i bježe u gore i u sigurnost.
8. Što su Rimljani poduzeli u drugoj fazi napada na Jeruzalem, i što su doživjeli oni koji su preživjeli?
8 Poslušnost im je spasila život. Rimljani su ubrzo krenuli da suzbiju ustanak. Vojni pohod pod generalom Titom dosegao je vrhunac opsadom Jeruzalema od travnja do kolovoza 70. n. e. Zastrašujuće je čitati Josipov opis patnji Židova. Pored onih koji su poginuli boreći se protiv Rimljana, drugi su Židovi bili poklani od suparničkih bandi Židova a izgladnjelost je dovela do kanibalizma. Do pobjede Rima poginulo je 1 100 000 Židova.b Od 97 000 preživjelih, neki su bili odmah pogubljeni; drugi su bili zarobljeni. Josip kaže: “Oni koji su bili stariji od 17 godina bili su okovani i poslani na prisilni rad u Egipat, dok je Tit mnoge poklonio provincijama kako bi u kazalištima poginuli od mača ili od divljih zvijeri.” Za vrijeme tog razvrstavanja, 11 000 zatvorenika umrlo je od gladi.
9. Zašto kršćani nisu doživjeli ishod kakav su doživjeli Židovi, no koja su pitanja još otvorena?
9 Kršćani su mogli biti zahvalni što su poslušali Gospodinovo upozorenje i pobjegli iz grada prije nego se rimska vojska vratila. Na taj su način bili spašeni od jednog dijela onoga što je Isus za Jeruzalem nazvao ‘velika nevolja kakova nije bila od postanja svijeta dotad niti će biti’ (Matej 24:21). Isus je dodao: “Kad se ti dani ne bi skratili, nijedno se tijelo ne bi spasilo; ali zbog izbranih ti će se dani skratiti” (Matej 24:22, NW). Što je to značilo onda, i što to znači danas?
10. Kako smo prije objašnjavali Mateja 24:22?
10 U prošlosti se objašnjavalo da se ‘tijelo koje se trebalo spasiti’ odnosilo na Židove koji su preživjeli nevolju koja je 70. n. e. zadesila Jeruzalem. Kršćani su pobjegli, tako da je Bog mogao dopustiti da Rimljani brzo razore grad. Drugim riječima, radi činjenice da su ‘izabrani’ bili izvan opasnosti dani nevolje mogli su biti skraćeni, omogućivši nekom židovskom ‘tijelu’ da bude spašeno. Smatralo se da su Židovi koji su preživjeli predočavali one koji će u naše vrijeme preživjeti predstojeću veliku nevolju (Otkrivenje 7:14).
11. Zašto izgleda da bi se objašnjenje Mateja 24:22 trebalo ponovno razmotriti?
11 No je li to objašnjenje u skladu s onim što se dogodilo 70. n. e.? Isus je rekao da se ljudsko “tijelo” treba ‘spasiti’ iz nevolje. Da li bi ti upotrijebio riječ ‘spasiti’ kako bi opisao 97 000 preživjelih, s obzirom na činjenicu da je tisuće njih ubrzo umrlo od gladi ili bilo poubijano u nekom kazalištu? Josip kaže o jednom kazalištu u Cezareji: “Broj onih koji su poginuli u borbama s divljim zvijerima ili boreći se jedni protiv drugih ili koji su bili živi spaljeni nadmašio je 2 500.” Iako nisu poginuli pod opsadom, sigurno se ne bi moglo reći da su bili ‘spašeni’. A da li bi Isus smatrao da su oni nalik sretnim preživjelima predstojeće ‘velike nevolje’?
Tijelo spašeno — kako?
12. Tko su bili ‘izabrani’ prvog stoljeća za koje je Bog bio zainteresiran?
12 Godine 70. n. e., Bog prirodne Židove više nije smatrao svojim izabranim narodom. Isus je pokazao da je Bog tu naciju odbacio i da će dopustiti da njen glavni grad, hram i sistem obožavanja dođu svome kraju (Matej 23:37–24:2). Bog je izabrao novu naciju, duhovni Izrael (Djela apostolska 15:14; Rimljanima 2:28, 29; Galaćanima 6:16). Sačinjavali su ga muškarci i žene koji su bili izabrani iz svih nacija i pomazani svetim duhom (Matej 22:14; Ivan 15:19; Djela apostolska 10:1, 2, 34, 35, 44, 45). Nekoliko godina prije napada Cestija Gala, Petar je pisao “izabranim (...) po predznanju Boga Oca, posvećenjem Duha”. Takvi duhom pomazani pojedinci bili su “izabrani rod, kraljevsko svećenstvo, sveti narod” (1. Petrova 1:1, 2; 2:9; Šarić, naglašeno od nas). Bog bi takve izabrane uzeo na nebo da vladaju s Isusom (Kološanima 1:1, 2; 3:12; Titu 1:1; Otkrivenje 17:14).
13. Kakvo bi značenje mogle imati Isusove riječi iz Mateja 24:22?
13 Ovo indentificiranje izabranih korisno je, jer je Isus prorekao da će se dani nevolje skratiti “izbranijeh radi”. Grčka riječ prevedena “radi” može se prevesti i “zbog” ili “za” (Marko 2:27; Ivan 12:30; 1. Korinćanima 8:11; 9:10, 23; 11:9; 2. Timoteju 2:10; Otkrivenje 2:3). Stoga je Isus mogao reći: ‘Ukoliko se ti dani ne skrate, nijedno se tijelo ne će spasiti; ali zbog izabranih ti će se dani skratiti’c (Matej 24:22). Da li se nešto dogodilo što je izabranim kršćanima koji su bili zatočeni u Jeruzalemu koristilo ili što je bilo učinjeno ‘zbog’ njih?
14. Kako je “tijelo” bilo spašeno kad se rimska vojska 66. n. e. neočekivano povukla iz Jeruzalema?
14 Prisjeti se da su Rimljani 66. n. e. prošli kroz zemlju, okupirali gornji Jeruzalem i počeli potkopavati zid. Josip objašnjava: “Da je još samo malo nastavio s opsadom smjesta bi osvojio Grad.” Upitaj se: ‘Zašto bi moćna rimska vojska iznenada odustala od pohoda te bi se “protivno svakom razumu” povukla?’ Rupert Furneaux, stručnjak na području tumačenja vojne povijesti, objašnjava: “Nijedan povjesničar nije uspio navesti nijedan zadovoljavajući razlog za Galovu neobičnu i kobnu odluku.” Bilo kako bilo, to je imalo za posljedicu da je nevolja bila skraćena. Rimljani su se povlačili, a dok su odlazili Židovi su nasrnuli na njih. A što je bilo s pomazanim kršćanskim ‘izabranima’ koji su bili zatočeni? Ukinuće opsade značilo je da su bili spašeni od sveg pokolja koji im je prijetio za vrijeme nevolje. Dakle, ti kršćani koji su se okoristili time što je nevolja iz 66. n. e. bila skraćena bili su “tijelo” koje je bilo spašeno a koje se spominje u Mateju 24:22.
Što ti donosi budućnost?
15. Zašto bi rekao da 24. poglavlje Mateja treba biti od posebnog interesa u naše vrijeme?
15 Netko bi mogao pitati: ‘Zašto bih se trebao naročito zanimati za ovo razjašnjeno razumijevanje Isusovih riječi?’ Pa, postoji obilje razloga da zaključimo kako je Isusovo proročanstvo trebalo imati veće ispunjenje, dalekosežnije od onog što se događalo do 70. n. e. i tijekom te godine.d (Usporedi Mateja 24:7; Luku 21:10, 11; Otkrivenje 6:2-8.) Jehovini svjedoci već desetljećima propovijedaju da veće ispunjenje koje usljeđuje u naše vrijeme dokazuje da možemo očekivati ‘veliku nevolju’ ogromnih razmjera koja neposredno predstoji. Kako će se tijekom te nevolje ispuniti proročanske riječi iz Mateja 24:22?
16. Koju ohrabrujuću činjenicu Otkrivenje iznosi s obzirom na predstojeću veliku nevolju?
16 Oko dva desetljeća nakon nevolje koja je zadesila Jeruzalem, apostol Ivan napisao je knjigu Otkrivenje. Ona potvrđuje da velika nevolja predstoji. A, budući da se zanimamo za ono što se nas osobno tiče, može nam laknuti što znamo da nam Otkrivenje proročanski jamči da će ljudsko tijelo preživjeti tu predstojeću veliku nevolju. Ivan je prorekao “veliko mnoštvo (...) iz svakog naroda i plemena, puka i jezika”. O kome se radi? Glas s neba odgovara: “Ovo su (...) oni što dolaze iz velike nevolje” (Otkrivenje 7:9, 14, St). Da, to će biti preživjeli! Otkrivenje nam pruža i uvid u to kako će se stvari odvijati u predstojećoj velikoj nevolji i kako će se ispuniti Matej 24:22.
17. Što će uključivati početna faza velike nevolje?
17 Početna faza te nevolje bit će napad na simboličnu prostitutku zvanu ‘Babilon veliki’ (Otkrivenje 14:8; 17:1, 2). Ona predstavlja svijetom rašireno carstvo krive religije, s nazovikršćanstvom koje zavređuje najviše prijekora. U skladu s riječima iz Otkrivenja 17:16-18, Bog će dati u srca političkim elementima da napadnu tu simboličnu bludnicu.e Zamisli kako bi to moglo izgledati u očima Božjih pomazanih ‘izabranika’ i njihovih drugova, ‘velikog mnoštva’. Dok će taj opustošujući napad na religiju napredovati, moglo bi izgledati da će u njemu biti uništene sve vjerske organizacije, uključujući i Jehovin narod.
18. Zašto bi moglo izgledati da u početnom dijelu velike nevolje neće biti spašeno nijedno “tijelo”?
18 Tada će se Isusove riječi iz Mateja 24:22 ispuniti u velikom omjeru. Kao što je izgledalo da su izabranici u Jeruzalemu ugroženi, tako bi moglo izgledati da su Jehovini sluge u opasnosti da budu uništeni u napadu na religiju, kao da će taj napad uništiti sve “tijelo” Božjeg naroda. No, imajmo na umu što se dogodilo 66. n. e. Nevolja koju su nanijeli Rimljani bila je skraćena, dajući Božjim pomazanim izabranicima dovoljno mogućnosti da pobjegnu i ostanu na životu. Stoga možemo biti uvjereni da neće biti dopušteno da u razornom napadu na religiju bude uništena globalna skupština pravih obožavatelja. Taj će se napad odigrati brzo, kao ‘u jednom danu’. Međutim, na neki će način biti skraćen, neće mu biti dopušteno da postigne svoj cilj, tako da Božji narod može biti ‘spašen’ (Otkrivenje 18:8).
19. (a) Što će biti očito nakon prvog dijela velike nevolje? (b) Do čega će to dovesti?
19 Drugi elementi zemaljske organizacije Sotone Đavla postojat će još neko vrijeme nakon toga, oplakujući gubitak poslovanja sa svojom starom religioznom ljubavnicom (Otkrivenje 18:9-19). U nekom će trenutku primijetiti da Božji pravi sluge još uvijek postoje, da ‘žive bez straha, i da svi žive bez zidova’, izgledajući kao lak plijen. Kakvo im se samo iznenađenje sprema! Reagirajući na stvarni napad ili na prijetnju napadom na svoje sluge, Bog će u završnom dijelu velike nevolje ustati na sud protiv svojih neprijatelja (Ezehijel 38:10-12, 14, 18-23).
20. Zašto Božji narod tokom druge faze velike nevolje neće biti izložen opasnosti?
20 Ova druga faza velike nevolje odgovarat će onom što se dogodilo Jeruzalemu i njegovim stanovnicima u drugom napadu Rimljana 70. n. e. To će biti “nevolja velika kakova nije bila od postanja svijeta do [tad] niti će biti” (Matej 24:21). Međutim, možemo biti uvjereni da Božji izabranici i njihovi drugovi neće biti u opasnoj zoni, izloženi opasnosti da budu pobijeni. O ne, oni neće morati bježati na neku geografsku lokaciju. Kršćani prvog stoljeća koji su bili u Jeruzalemu mogli su uteći iz grada u planinsko područje, naprimjer u Pelu s one strane Jordana. Međutim, u budućnosti će Božji vjerni Svjedoci stanovati po čitavoj Zemlji, tako da njihova sigurnost i zaštita neće ovisiti o nekoj geografskoj lokaciji.
21. Tko će se boriti u završnoj bici, i kakav će biti ishod?
21 Uništenje neće uslijediti od rimskih vojski niti od bilo koje druge ljudske sile. Umjesto toga, knjiga Otkrivenje opisuje da će uništavajuće sile biti nebeske. Da, taj završni dio velike nevolje neće izvršiti neka ljudska vojska, već “riječ Božija”, Kralj Isus Krist, uz pomoć “vojske nebeske”, koja će uključivati i uskrsnule pomazane kršćane. “Car nad carevima i gospodar nad gospodarima” izvršit će uništenje koje će biti daleko temeljitije od onog koje su izvršili Rimljani 70. n. e. Ono će odstraniti sve ljudske protivnike Boga — kraljeve, vojne zapovjednike, slobodnjake i robove, male i velike. Čak će i ljudske organizacije Sotoninog svijeta doći svome kraju (Otkrivenje 2:26, 27; 17:14; 19:11-21; 1. Ivanova 5:19).
22. U kojem će daljnjem smislu “tijelo” biti spašeno?
22 Prisjeti se da će “tijelo” i pomazanog ostatka i ‘velikog mnoštva’, biti spašeno već u prvom dijelu nevolje kad će Babilon veliki biti brzo i potpuno uništen. Isto će tako i u završnom dijelu nevolje “tijelo” koje je pobjeglo na Jehovinu stranu biti spašeno. Kako će se taj ishod samo razlikovati od ishoda za buntovničke Židove 70. n. e.!
23. Čemu se može nadati “tijelo” koje će preživjeti?
23 Razmišljajući o mogućnostima koje se tebi i tvojim voljenima pružaju za budućnost, zapazi što obećava Otkrivenje 7:16, 17: “Više ne će ogladnjeti ni ožednjeti, i ne će na njih pasti sunce, niti i kakva vrućina. Jer jagnje, koje je nasred prijestola, pašće ih, i uputiće ih na izvore žive vode; i Bog će otrti svaku suzu od očiju njihovijeh.” Nema sumnje, to uistinu znači biti ‘spašen’ u divnom, trajnom smislu.
[Bilješke]
b Josip kaže: “Kad je Tit ušao u grad bio je zapanjen njegovom jakosti (...). Glasno je uzviknuo: ‘Bog je na našoj strani; Bog je taj koji je izveo Židove iz ovih utvrda; jer što bi ljudske ruke ili oruđe moglo napraviti protiv takvih kula?’”
c Zanimljivo je da Shem-Tobov tekst u Mateju 24:22 koristi hebrejsku riječ ‘avúr, koja znači “zbog, radi, da bi”. (Vidi prethodni članak, 13. stranicu.)
d Vidi Kulu stražaru od 15. veljače 1994, stranice 11. i 12. i tabelu na stranicama 14. i 15, gdje se u paralelnim stupcima nalazi Isusov proročanski odgovor iz 24. poglavlja Mateja, 13. poglavlja Marka i 21. poglavlja Luke.
e Vidi Otkrivenje — blizu je veličanstveni vrhunac!, stranice 235-58, publikacija koju je 1988. izdao Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Kako bi odgovorio?
◻ U koje je dvije faze uslijedio napad rimske vojske na Jeruzalem?
◻ Zašto nije vjerojatno da je 97 000 Židova koji su 70. n. e. preživjeli sačinjavalo “tijelo” koje se spominje u Mateju 24:22?
◻ Kako su dani nevolje za Jeruzalem bili skraćeni, i kako je na taj način “tijelo” bilo spašeno?
◻ Kako će u predstojećoj velikoj nevolji dani biti skraćeni i kako će se “tijelo” spasiti?
[Slika na stranici 16]
Židovska kovanica iskovana nakon ustanka. Hebrejski natpis glasi “Godina druga”, to jest 67. n. e., druga godina njihove autonomije
[Zahvala]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Slika na stranici 17]
Rimska kovanica iskovana 71. n. e. Lijevo je naoružani Rimljanin; desno je Židovka koja tuguje. Riječi “IVDAEA CAPTA” znače “Porobljena Judeja”
[Zahvala]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.