Koliko je točna biblijska povijest?
“ISTINU velim, ne lažem”, naveo je biblijski pisac svom mladom prijatelju (1. Timoteju 2:7, Stvarnost). Izrazi poput ovoga u Pavlovim pismima predstavljaju izazov biblijskim kritičarima.a Prošlo je više od 1 900 godina otkako su Pavlova pisma napisana. Za cijelo to vrijeme, nitko nije iznio i uspješno dokazao ni jedan jedini primjer netočnosti u njegovim pismima.
Biblijski pisac Luka također je izrazio interes za točnost. Zabilježio je izvještaj o Isusovom životu i službi, nakon čega je uslijedio njegov izvještaj nazvan Djela apostolska. “S točnošću [sam] ispitao sve stvari od početka”, napisao je Luka (Luka 1:3, New World Translation).
Svjedočanstva o točnosti
Biblijski kritičari s početka 19. stoljeća osporili su Lukinu točnost kao povjesničara. Štoviše, tvrdili su da je povijest u Djelima apostolskim izmišljena sredinom drugog stoljeća n. e. Britanski arheolog Sir William Mitchell Ramsay bio je jedan od onih koji su to vjerovali. No, nakon proučavanja naziva i mjesta koja je Luka spomenuo, priznao je: “Postepeno mi je postalo jasno da je u različitim pojedinostima pripovijest pokazala čudesnu istinu.”
Kad je Ramsay napisao gornje riječi, jedno pitanje u vezi s Lukinom točnošću ostalo je neriješeno. Odnosilo se na blisko povezane gradove Ikonij, Listru i Derbu. Luka je natuknuo da se Ikonij razlikuje od Listre i Derbe, opisujući ova druga dva kao “gradove Likaonske” (Djela apostolska 14:6). Ipak, kao što pokazuje popratna karta, Listra je bila bliže Ikoniju nego Derbi. Neki drevni povjesničari opisali su Ikonij kao dio Likaonije; stoga su kritičari prigovorili Luki što i on nije tako učinio.
Zatim je, 1910, Ramsay otkrio spomenik u ruševinama Ikonija koji pokazuje da je jezik tog grada bio frigijski a ne likaonski. “Velik broj drugih natpisa iz Ikonija i njegove okolice dokazuje činjenicu da se u rasnom smislu grad mogao opisati kao frigijski”, kaže dr. Merrill Unger u svojoj knjizi Archaeology and the New Testament. Zaista, Ikonij Pavlovog vremena imao je frigijsku kulturu i bio je različit od ‘gradova likaonskih’, gdje su ljudi govorili ‘likaonski’ jezik (Djela apostolska 14:6, 11).
Biblijski kritičari također su dovodili u pitanje Lukinu upotrebu riječi ‘politarsi’ za vladare grada Soluna (Djela apostolska 17:6, NW, fusnota). Taj izraz bio je nepoznat u grčkoj literaturi. A onda je u tom drevnom gradu pronađen slavoluk na kojem su imena gradskih vladara koji su opisani kao “politarsi” — identična riječ koju je upotrijebio Luka. “Lukina točnost opravdana je upotrebom tog termina”, objašnjava W. E. Vine u svom Expository Dictionary of Old and New Testament Words.
Lukino putovanje po moru
Pomorski stručnjaci ispitali su detalje brodoloma opisanog u 27. poglavlju Djela apostolskih. Prema Luki, olujni sjeveroistočni vjetar u blizini malog otoka Kaude, zahvatio je veliki brod kojim su plovili on i Pavao, i mornari su se bojali da će biti odvučeni na opasne pješčane sprudove u blizini sjeverne obale Afrike (Djela apostolska 27:14, 17, NW, fusnota). Vještim pomorskim manevrima uspjeli su usmjeriti brod u pravcu suprotnom od Afrike, prema zapadu. Oluja se nastavila nesmanjenom žestinom i brod se konačno približio obalama otoka Malte, prevalivši udaljenost od oko 870 kilometara. Pomorski stručnjaci računaju da bi velikom brodu koji plovi po oluji trebalo više od 13 dana da bude odnesen tako daleko. Njihovi proračuni slažu se s Lukinim izvještajem, koji navodi da se brodolom dogodio 14. dana (Djela apostolska 27:27, 33, 39, 41). Nakon ispitivanja svih detalja Lukinog putovanja po moru, jedriličar James Smith je zaključio: “To je pripovijest o stvarnim događajima, koju je napisao netko tko je osobno bio uključen u njih (...). Nijedan čovjek ni mornar ne bi mogao napisati pripovijest o putovanju po moru tako dosljedno u svim njenim dijelovima, ukoliko to nije stvarno promatrao.”
Zbog takvih nalaza, neki su teolozi spremni braniti Kršćanska grčka pisma kao točnu povijest. No, što je s ranijom poviješću koja se nalazi u Hebrejskim pismima? Mnogi svećenici klanjaju se modernoj filozofiji i izjavljuju da ta povijest sadrži mitove. Međutim, velik broj detalja biblijske rane povijesti također je potvrđen, što je posramilo kritičare. Razmotri, naprimjer, otkriće nekoć zaboravljenog Asirskog Carstva.
[Bilješke]
[Karta na stranici 3]
(Vidi publikaciju)
FRIGIJA
LIKAONIJA
Ikonij
Listra
Derba
SREDOZEMNO MORE
CIPAR