¹⁷ Ali, kršćanin koji želi ‘usavršiti svetost u strahu Božjem’ ne smije se osjećati slobodnim udati se ili oženiti za bilo koga tko mu se dopadne. Neposredno prije nego je pozvao svoje sukršćane da se ‘očiste od svake prljavštine tijela i duha, da usavrše svetost u strahu Božjem’ apostol Pavao je pisao: “Nemojte se nejednako ujarmiti s nevjernikom. Jer što ima pravednost s bezakonjem? ... Kakav dio ima vjernik s nevjernikom?” (2. Korinćanima 6:14, 15, NS; 7:1). Kao član odijeljenog i čistog Jehovinog naroda kršćanin će, ako se želi vjenčati, uvažiti apostolsko ograničenje, vjenčat će se “samo u Gospodinu”, što znači da će se odlučiti samo za nekoga tko je predani, kršteni i vjerni Jehovin sluga (1. Korinćanima 7:39).

“Očistimo se od svake prljavštine tijela i duha, time da usavršimo svetost u strahu Božjem” (2. Korinćanima 7:1, NS). U kom smislu treba Božji narod savjesno paziti da bude čistih misli i čista tijela bit će govora u slijedećem članku.

1. Zašto treba u skladu s riječima apostola Pavla biti čist umom i tijelom?

ONAJ tko želi služiti svetom Bogu Jehovi mora biti duhovno i moralno čist. To logično znači biti čist umom i tijelom. Zbog pokvarenosti sadašnjeg sustava stvari traži se od ljudi koji ga napuštaju s namjerom da bi služili Jehovi da mijenjaju ne samo svoje misli, nego često i osobne navike. Apostol Pavao je pisao kršćanima Rima: “Zaklinjem vas, stoga, braćo, po samilosti Božjoj da prinesete svoja tijela kao žrtvu živu, svetu i prihvatljivu Bogu, svetu službu u snazi vašeg razuma. Nemojte se više prilagođavati ovom sustavu stvari, nego se promijenite obnovljenjem svoga uma, da možete utvrditi što je dobra, ugodna i savršena Božja volja” (Rimljanima 12:1, 2, NS). Što znači biti čist umom i tijelom?

Čistoća misli

2. Kako bi nas naše oči ili srce mogli navesti na neobuzdano ponašanje, i što je potrebno da bi se to izbjeglo?

² Još prije nego su Izraelci primili Zakon, vjerni Job je dao na znanje da nas oči i srce mogu navesti na neobuzdano ponašanje, ako ih ne bismo kontrolirali. On je rekao: “Sa svojim očima savez sam sklopio da pogledat neću nijednu djevicu. Ako mi zavede srce žena neka... djelo bestidno time bih počinio, zločin kojem pravda treba da presudi” (Job 31:1, 9-11, ST). Ako rado vrludamo pogledom i ako imamo nepostojano srce, tada moramo držati misli u stezi, ‘stezi koja daje uvid’ (Priče Salamunove 1:3, NS).

3, 4. a) Što pokazuje primjer Davida i Batsabeje, i što je potrebno da bi se promijenile loše navike razmišljanja? b) Zašto moraju kršćanski starješine biti naročito pažljivi?

³ Kralj David je dopustio svojim očima da ga navedu na blud s Betsabejom (2. Samuelova 11:2, 4). Ovaj primjer pokazuje da čak osobe kojima se Jehova služio na istaknuti način mogu upasti u grijeh ako ne drže u stezi svoje misli. Možda se moramo jako naprezati da bismo promijenili naše navike razmišljanja. I dok se naprežemo u tom pravcu mi ne smijemo zaboraviti stalno moliti Jehovu za pomoć. Nako što se pokajao za grijeh učinjen s Betsabejom, David je molio: “Stvori u meni čisto srce, Bože, i stavi u mene, postojan duh” (Psalam 51:10, NS).

⁴ Kršćanski starješine moraju posebno paziti da ne gaje neispravne želje koje bi ih mogle navesti na težak grijeh (Jakov 1:14, 15). Pavao je pisao kršćanskom starješini Timoteju: “Svrha je ovog naloga ljubav iz čistog srca i iz dobre savjesti i iz nelicemjerne vjere” (1. Timoteju 1:5, NS). Starješina bi nesumnjivo bio licemjer ako bi, udovoljavajući obavezama svoje službe, u isto vrijeme dopustio da oko koje vrluda pobudi u njegovu srcu nečiste požude.

5. Što treba izbjegavati da bi se sačuvala čistoća uma?

⁵ Svi mi kao kršćani moramo gajiti čiste misli. To znači da ne gledamo filmove ili televizijske programe koji mogu pogubno utjecati na naše misli, niti da čitamo takvo što. Čistoća misli uključuje savjesno naprezanje da nam misli ostanu pri onome što je “čestito, pravedno, ... nevino”. Apostol Pavao je dodao: “I sve što je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadržaj vaših misli” (Filipljanima 4:8, ST).

Osobna higijena

6. a) Pokaži na temelju primjera iz 3. Mojsijeve da se u Izraelu tražila higijena kako od pojedinaca, tako i od cjeline. b) U čemu se sastojala svrha tog zakona?

⁶ Kaže se: “Čistoća dolazi odmah iza bogobojaznosti”. Točno je doduše, da netko tko je moralno i tjelesno čist nije bezuvjetno bogobojazan, ali onaj tko je bogobojazan mora u svakom slučaju biti moralno i tjelesno čist. Mojsijev zakon je sadržavao točna uputstva u vezi čišćenja zaraženih kuća, kao i pranja osoba koje su na bilo koji način bile nečiste. (Vidi 14. i 15. poglavlje 3. Mojsijeve.) Svi pripadnici izraelskog naroda morali su se dokazati svetima (3. Mojsijeva 19:2). U djelu Insight on the Scriptures (Uvid u Pismo) čitamo: “Zakoni o hrani, higijenski propisi i moralni zakoni koje im je [Izraelcima] Bog dao stalno su ih podsjećali da su bili za njega odijeljen i njemu posvećen narod” (Svezak 1, str. 1128).

7. Što se može reći za Jehovine svjedoke kao cjelinu, no što izvještavaju neki putujući nadglednici?

⁷ Jehovini svjedoci kao cjelina izbjegavaju, doduše, svako prljanje krivom babilonskom religijom i ne podnose moralnu nečistoću u svojoj sredini. Ali, iz izvještaja putujućih nadglednika proizlazi da neki zanemaruju osobnu higijenu i urednost. Kako možemo biti sigurni da smo čisti i u tom pogledu? Svi kršćani mogu, što se njihovih stanova tiče, uzeti za primjer Betel, a Betel znači “Dom Božji”.

8, 9. a) Što se očekuje od svih članova obitelji Betela? b) Kojim se temeljnim načelima koja važe u betelskim domovima treba voditi u svakom kršćanskom domaćinstvu?

⁸ Onaj tko postane članom obitelji Betela u glavnom uredu Udruženja Kule stražare ili u bilo kojoj podružnici na svijetu dobiva brošuru izdanu od Vodećeg tijela u kojoj je objašnjeno što se od njega očekuje u vezi njegovih radnih i životnih navika. Pod naslovom “Red i čistoća u sobi” piše: “Život u Betelu zahtijeva održavanje visokih tjelesnih, moralnih i duhovnih mjerila. Svatko u Betelu treba nastojati držati čistim sebe i svoju sobu, jer to unapređuje zdravlje. Nitko nema razloga da bude prljav, a svakodnevno kupanje predstavlja dobru naviku... Od svih se očekuje da se peru prije jela, jer je to potrebno. Iz obazrivosti prema sobnom partneru i sestri koja održava čistoću, nakon korištenja treba očistiti umivaonik i kadu.”

⁹ U betelskim domovima jako se pazi na čistoću nužnika, pa je omogućeno pranje ruku odmah po korištenju WC-a. Od članova betelske obitelji očekuje se da nužnik ostavljaju iza sebe čistim, što znači da pogledaju je li zahodska školjka dobro isprana. Time pokazuju obazrivost prema onome tko će doći iza njih ili prema sestri koja brine za održavanje čistoće. Ne bi li ta dobra temeljna načela koja svjedoče o ljubavi trebalo slijediti u svakom kršćanskom domaćinstvu?

10. a) Zašto ne trebamo raskošne kupaone da bismo mi i djeca bili čisti? b) Koji zakoni u Izraelu su doprinosili boljem zdravlju, i što uči iz toga Jehovin narod danas?

¹⁰ Okolnosti su, naravno, različite od zemlje do zemlje. U nekim područjima stanovi su bez kada i tuševa. No, u općenitom sigurno ima dovoljno vode i sapuna, tako da kršćanski muževi i žene mogu održavati čistoću tijela, kao i čistoću svoje djece.a Mnogi stanovi nisu priključeni na kanalizaciju, ali zakopavanjem se sigurno mogu odstraniti fekalije, što je bilo propisano čak za vojničke tabore u Izraelu (5. Mojsijeva 23:12, 13). Osim toga, Jehovini zakoni koji su se odnosili na život u taboru tražili su od Izraelaca da se često kupaju i peru odjeću, da se bolesti brzo dijagnosticiraju i liječe, da se pravilno postupa s leševima, te da se zalihe vode i hrane drže čistima. Svi ti zakoni doprinosili su boljem zdravlju nacije. Zar da članovi Jehovinog naroda danas manje paze na higijenu u osobnom životu? (Rimljanima 15:4).

Uredni stanovi i automobili

11. Što bi trebao biti slučaj čak u najskromnijem stanu nekog kršćanina? b) U kom pogledu se očekuje suradnja svih članova obitelji Betela?

¹¹ Naš stan, koliko god bio skroman, može biti čist i uredan. Ali, to znači da treba u životu neke obitelji vladati dobra organizacija. Kršćanska majka želi sigurno utrošiti što više vremena za duhovne interese, primjerice za službu propovijedanja. Stoga bi bilo potrebno da ne troši svakodnevno svoje vrijeme u pospremanju iza članova obitelji, jer ostavljaju razbacanu odjeću, knjige, časopise itd. Iako u Betelu sobe čiste sestre-spremačice, od svakog se člana obitelji Betela očekuje da ujutro prije napuštanja sobe spremi svoj krevet. Svi se mi radujemo našim čistim i urednim Kraljevskim i kongresnim dvoranama. Neka bi i naši stanovi svjedočili da pripadamo Jehovinom čistom i svetom narodu.

12, 13. a) Što se savjetuje u vezi automobila koji se koristi u Jehovinoj službi, i zašto to ne oduzima puno vremena? b) Iz kojeg uzvišenog razloga treba biti čist tijelom, a držati čistim i svoj stan, te automobil?

¹² Mnogi Jehovini sluge voze se danas automobilom na sastanke i u službu propovijedanja. U nekim su zemljama automobili praktički neophodni u Jehovinoj službi. Naš automobil trebao bi biti čist i u dobrom stanju jednako kao i stan. Naravno, kršćani ne mogu trošiti previše vremena za njegu svog automobila, kako to često rade ljudi u svijetu. Ipak, bez da pretjeruju u tome, Jehovini sluge moraju u razumnoj mjeri držati čistim svoj automobil, brineći se također da bude uredan. U nekim zemljama je pranje automobila na benzinskoj stanici relativno jeftino i ne oduzima mnogo vremena. A često je dovoljno samo deset minuta da se očisti i unutrašnjost automobila. Starješine i sluge pomoćnici moraju se posebno potruditi da budu primjerni u tom pogledu, jer oni često voze svojim automobilima grupe objavitelja u službu propovijedanja. Jehovin svjedok koji vozi interesenta na sastanak sigurno ne daje dobro svjedočanstvo ako je njegov automobil prljav i neuredan.

¹³ Ako održavamo čistoću našeg tijela, stana i automobila, mi slavimo Jehovu kao pripadnici njegove čiste organizacije.

Čistoća u doprinašanju duhovnih žrtava

14. Kojim je zakonima bila regulirana obredna čistoća u Izraelu, i što daju spoznati ti zakoni?

¹⁴ Neuvažavanje obredne čistoće u vezi s obožavanjem u Izraelu imalo je za posljedicu smrtnu kaznu. Jehova je rekao Mojsiju i Aronu: “Odvraćajte Izraelce od njihovih nečistoća da ne bi zbog njih pomrli oskrvnjujući moje Prebivalište, koje se nalazi među njima” (3. Mojsijeva 15:31, ST). Na dan pomirenja prvosvećenik je morao dva puta ‘oprati tijelo vodom’ (3. Mojsijeva 16:4, 23, 24). Bakreni umivaonik ispred šatora od sastanka, a kasnije ogromno bakreno more ispred hrama, sadržavali su vodu “svećenicima da se umivaju u njemu” prije nego prinesu žrtvu Jehovi (2. Mojsijeva 30:17-21; 2. Dnevnika 4:6, ST). A što reći za Izraelce u općenitom? Ako su se na bilo koji način obredno onečistili, smjeli su opet sudjelovati u obožavanju tek nakon što su ispunili propise čišćenja (4. Mojsijeva 19:11-22). Sve to podvlači misao da oni koji obožavaju svetog Boga Jehovu moraju biti čisti tijelom.

15. Zašto nisu više potrebne životinjske žrtve, i koja se pitanja postavljaju?

¹⁵ Jehovin narod ne treba danas prinositi životinjske žrtve u nekom zemaljskom hramu. Žrtve prinošene po Zakonu bile su ukinute “prinosom tijela Isusa Krista jedanput zauvijek” (Jevrejima 10:8-10, ST). Mi ‘obožavamo Oca duhom i istinom’ (Ivan 4:23, 24, NS). No, znači li to da ne prinosimo nikakvu žrtvu našem svetom Bogu Jehovi? Zar se od nas traži manja čistoća nego od Izraelaca?

16. Kako se proročanstvo iz Malahije 3:3, 4 ispunjava od 1918. na pomazanim kršćanima, i koju Jehovi prihvatljivu žrtvu mogu oni prinositi?

¹⁶ Iz proročanstva Malahije proizlazi da će u vrijeme svršetka pomazani kršćani na Zemlji biti očišćeni i pročišćeni za službu u hramu. Povijest svjedoči da je to čišćenje započelo 1918. godine. Od 1919. godine članovi pomazanog ostatka su oni koji “prinose Jahvi žrtvu u pravednosti” i njihova je žrtva “draga Jahvi” (Malahija 3:3, 4, ST). Tako su oni u stanju ‘prinositi duhovne i Bogu ugodne žrtve po Isusu Kristu’ (1. Petrova 2:5, ST). Apostol Pavao je pisao: “Neka bi kroz njega uvijek prinosili Bogu žrtvu hvale, to jest plod usana koje javno izjavljuju njegovo ime” (Jevrejima 13:15, NS).

17. Zašto moraju pripadnici ‘velikog mnoštva’ biti čisti umom i tijelom, moralno i duhovno, iako ne pripadaju kraljevskom svećenstvu?

¹⁷ Pripadnici ‘velikog mnoštva’ nisu, doduše, pozvani da služe u hramu u svojstvu svećenika kao pomazani ostatak, ali oni doprinose Jehovi “svetu službu dan i noć” u zemaljskom predvorju njegovog duhovnog hrama (Otkrivenje 7:9, 10, 15, NS). Ne smijemo zaboraviti da su i Izraelci koji nisu bili svećenici trebali biti obredno čisti kad su sudjelovali u obožavanju, bilo u šatoru od sastanka ili kasnije u hramu. Slično tome moraju i “druge ovce” koje sačinjavaju “veliko mnoštvo” biti čiste umom i tijelom, moralno i duhovno dok služe u hramu i zajedno s ostatkom ‘prinose Bogu žrtvu hvale’, time što ‘javno izjavljuju njegovo ime’.

Čisti i uredni u službi propovijedanja i na sastancima

18. Na što trebamo paziti u službi propovijedanja i na sastancima, obzirom na osobnu čistoću, odjeću i obuću?

¹⁸ Što to znači za nas? Znači da bi bilo krajnje neodgovarajuće i bez poštovanja prema Jehovi ako u službi od kuće do kuće, na ulici ili u nečijem stanu, a kao njegovi zastupnici, ne bismo bili tjelesno čisti ili uredno odjeveni. Stoga ne smijemo lakomisleno gledati na tu stvar, nego moramo brižljivo paziti da postupamo kako se dolikuje slugama koji nose Jehovino ime. Nije potrebno da nosimo skupu odjeću, ali ona mora biti čista, ukusna i pristojna. Obuća ne smije biti pohabana, nego uredna izgleda. Također se moramo na svim sastancima, uključujući i skupštinski studij knjige, pojavljivati čisti, uredni i odgovarajuće odjeveni.

19. Koji duhovni blagoslovi proizlaze iz naše čiste i uredne pojave kao kršćanski sluge?

¹⁹ Svojom čistom i urednom pojavom u službi propovijedanja i na sastancima mi možemo “ukrašavati nauku našeg Spasitelja, Boga” (Titu 2:10, NS). Već samo time možemo svjedočiti. Mnogih se ljudi dojmila naša čistoća i urednost, pa ih je to navelo da saslušaju vijest o divnim Jehovinim namjerama u vezi pravednog novog neba i očišćene nove Zemlje (2. Petrova 3:13).

20. Koji dobar plod je rezultat čistoće uma i tijela?

²⁰ I dok se približava Jehovin čisti novi sustav, svi se moramo preispitivati kako bismo utvrdili trebamo li poduzeti neke promjene u našim mislima ili našim osobnim navikama. Pavao je pisao: “Izražavam se po ljudsku zbog vaše ljudske slabosti; kao što ste nekoć učinili svoje udove podložnima nečistoći i razvratnosti da se pokvarite, tako sada učinite svoje udove podložnima pravednosti da se posvetite” (Rimljanima 6:19, ST). Duhovna i tjelesna čistoća donosi i danas dobar plod, naime “rod za posvećenje, a za svršetak vječni život” (Rimljanima 6:22, ST). Stoga moramo biti čisti tijelom i umom dok ‘prinosimo svoja tijela kao žrtvu živu, svetu i prihvatljivu Bogu’ (Rimljanima 12:1, NS).