Mir od Boga — kada

“Bog, koji daje mir, uskoro će satrti sotonu pod vašim nogama” (RIMLJANIMA 16:20, NS).

1, 2. a) Što je rekao mudri hindus u vezi rata i mira? b) Tko su sretni, koji će se radovati miru od Boga?

AKO se nastavi ta luđačka trka u naoružanju, doći će do nezapamćenog krvoprolića u povijesti. Bude li pobjednika, pobjeda će se sastojati u živom umiranju pobjedničkog naraštaja“. To se proročanstvo Mahatme Gandija, izrečeno 1938. godine, uistinu proteglo daleko nakon njegova vremena.

² Još ranije, naime godine 1931. Gandi je rekao britanskom vicekralju: “Kad bi se vaša i moja zemlja sporazumijevale na temelju učenja koja je Krist izložio u Propovijedi na gori, bili bi riješeni problemi naših zemalja, a i problemi cijeloga svijeta”. I kako je rekao taj mudri Hindus, Isusova propovijed ukazuje na put ka trajnom miru. U toj je propovijedi Krist rekao: “Sretni su miroljubivi, jer će se ‘sinovi Božji’ nazvati” (Matej 5:9, NS). Mnogi se ‘sinovi’ već danas raduju miru koji dolazi od Boga. Doći će vrijeme kad će svi krotki na Zemlji “nalaziti zadovoljstvo u obilju mira” (Psalam 37:11, NS). Ali, možemo li biti sigurni da će se to ispuniti?

3. Zašto danas nema pravog mira na Zemlji?

³ Nad čovječanstvom lebdi danas zastrašujuća sablast uništenja svijeta. U nekoj novoj studiji moglo se pročitati: “Vrhunac besmislenosti predstavlja 3 do 4 bilijuna dolara utrošenih od Drugog svjetskog rata za gomilanje arsenala atomskog oružja, koje bi u slučaju primjene, prouzročilo globalno samouništenje. Megatoni nagomilani u skladištima atomskog oružja diljem svijeta dovoljni su za uništenje 58 milijardi ljudi, ili da se 12 puta uništi svaki danas živući čovjek.”a Ipak, luđačka trka u naoružavanju postaje sve većom. Uistinu je to ludost, jer na engleskom MAD (lud, sulud) je skraćenica za Mutually Assured Destruction (Međusobno zajamčeno uništenje), a odnosi se na klimavu osnovu na kojoj velesile održavaju u ravnoteži svoj takozvani mir. To sigurno nije mir od Boga.

4. a) Kakav prizor pruža danas svijet? b) Koje čvrsto jamstvo imaju obožavatelji Jehove?

⁴ Ovaj svijet pruža u svakom pogledu žalosni prizor. Nikada prije ljudsko društvo nije bilo izloženo takvoj političkoj korupciji, nasilju i kriminalu, tolikim ekonomskim problemima, tako velikoj bezbožnosti i religioznoj zbunjenosti, kao danas. Još nikada nije za čovječanstvo bila tako točna izjava da “cjelokupna stvorenja neprestano uzdišu i sva se nalaze u bolovima”. Ali, Bog je obećao osloboditi ljudsko društvo “od ropstva raspadljivosti i dobit (će) slavnu slobodu djece Božje” (Rimljanima 8:21, 22, NS). Jamstvo dobivanja te slobode pripada svim miroljubivim ljudima koji obožavaju Boga Biblije, suverena Gospodina Jehovu. Ta će sloboda biti čvrsto ukorijenjena u pravom miru, vječnom miru (Ezekijel 37:26-28). Ali, kada će i kako doći do uspostave tog mira?

Božje gledište o ‘vremenima i razdobljima’

5. Koje se pitanje pojavljuje u vezi 1. Solunjanima 5:1?

⁵ Apostol Pavao je tješio kršćane Soluna objašnjavajući im kako je uskrsnuće povezano sa ‘prisutnošću Gospodina’ Isusa. Zatim je rekao: “A što se tiče vremena i vremenskih razdoblja, braćo, nije potrebno da vam se o tome piše” (1. Solunjanima 4:15; 5:1, NS).

6. Kako znamo da su za Boga važna “vremena i vremenska razdoblja”?

⁶ Ukazuju li apostolove riječi da Bogu nisu važna ‘vremena i vremenska razdoblja’? Daleko od toga! (Propovjednik 3:1). Kad je “došla granica punine vremena”, naime kraj 69 godišnjih tjedana, “posla Bog sina svojega”. Isusova je služba trajala potom tri i pol godine — od 29. n. e. do 33. n. e. — točno, kako je bilo prorečeno (Galaćanima 4:4; Danijel 9:24-27). Točno na kraju “određenih vremena naroda” godine 1914. Isus je bio ustoličen za kralja “u nebeskom Jeruzalemu” (Luka 21:24; Jevrejima 12:22; Ezekijel 21:27; Danijel 4:31, 32). I “velika nevolja” će doći u od Jehove određeni “dan i sat”. “Ona neće zakasniti” (Matej 24:21, 36; Habakuk 2:3, NS).

7. Zašto Pavao nije trebao pisati Solunjanima o “vremenima i vremenskim razdobljima”?

⁷ Pavao nije, doduše, tom prilikom trebao pisati o “vremenima i vremenskim razdobljima”. Kršćani Soluna su već bili uvjereni da je nastupilo “vremensko razdoblje” svršetka židovskog sustava stvari, koji je trebao završiti oko 20 godina kasnije, godine 70. n. e. Oni su bili svijetli primjeri revnosti i posjedovanja “radosti svetoga duha” (1. Solunjanima 1:4-7). Jednako su i danas Jehovini svjedoci u potpunosti svjesni da su svjetski ratovi i ostali događaji od 1914. godine “znak” Isusove nevidljive prisutnosti u kraljevskoj moći i slavi (Matej 24:3-8; 25:31).

8. Zašto moramo ostati budnima i aktivnima?

⁸ Kao slijedeće, apostol Pavao je zajamčio svojim sukršćanima: “Jer vi sami dobro znate da će dan Jehovin doći upravo kao lopov u noći” (1. Solunjanima 5:2, NS). Iako ne znamo točni trenutak, dan izvršenja kaznenog suda sve je bliže. On će doći iznenada, neposredno, u od Boga određeni sat. Stoga moramo ostati budnima i aktivnima (Luka 21:34-36).

Konačan poziv na mir

9. a) Koji će uzvik odzvanjati i zašto pravi kršćani neće imati udjela u njemu? b) Tko će posredovati taj poklik, i kako su dotični nalik vladarima Jeremijina vremena?

⁹ “Mir i sigurnost!” Pavao ovim riječima ukazuje na proglas, koji će se čuti na vrhuncu Kristove “prisutnosti” (1. Solunjanima 5:3). Hoćemo li uskoro čuti taj poklik? Odakle bi mogao doći taj uzvik na uspostavu svjetskog mira i sigurnosti? Očito ne iz redova Kristovih sljedbenika, jer je Isus rekao da ni oni, niti njegovo Kraljevstvo nisu “dio svijeta” (Ivan 15:19; 17:14, 16; 18:36). Taj će se uzvik zaoriti od svjetskih ljudi, koji su protiv približavajućeg se Božjeg Kraljevstva. Oni su dio svijeta koji leži u ‘vlasti onoga koji je zao’, sotone, đavola (1. Ivanova 5:19, NS). Poput religioznih i političkih vođa Jeremijina vremena i oni će posredovati “viziju svoga srca”, govoreći: ‘Bit će mir s vama’, lažno tvrdeći da taj mir dolazi od Boga. Kako li će se samo njihove tvrdnje pokazati lažnima! (Jeremija 23:16, 17, 19, 20, ST).

10. Koji je slijed događaja vodio do današnje situacije u svijetu?

¹⁰ Do poklika “Mir i sigurnost!” vodi lanac (slijed) događaja. Godine 1920. neposredno nakon Prvog svjetskog rata, rođeno je Društvo naroda. Svrha tog saveza sastojala se u trajnom ukidanju ratova sa Zamlje. No, za vrijeme Drugog svjetskog rata taj savez je pao u bezdan. I 24. X 1945. dolazi do ponovnog oživljavanja te organizacije. Pod novim imenom Ujedinjeni narodi, ona se podigla iz ruševina. (Usporedi Otkrivenje 17:8.) Njen glavni cilj sastojao se u “sačuvanju svjetskog mira i međunarodne sigurnosti”, a utemeljitelji su izrazili odlučnost “sačuvati dolazeće naraštaje od ratnog biča”. No, jesu li UN imali uspjeha u sačuvanju takvog mira i sigurnosti?

11. Koliko je ozbiljna kriza u kojoj se nalazi svijet?

¹¹ Koliko god iskreni bili utemeljitelji UN, toj organizaciji kao ni njenoj prethodnici nije uspjelo postići cilj svoje povelje. Svijet sada sjedi na buretu baruta nuklearnog oružja. Nesreća u Černobilu (SSSR) aprila 1986. kao i niz radioaktivnih padavina nakon toga u mnogi dijelovima Evrope, dokazuju kakav strahoviti potencijal sakriva u sebi atomska snaga čak pri upotrebi za mirnodopske svrhe. Neki narodi u Južnom Pacifiku bore se da bi njihovo područje ostalo sačuvano kao bezatomska zona. Međutim, ako bi jednom došlo do izbijanja velikog atomskog rata, nigdje ne bi bilo preživjelih.

Je li moguće uspostaviti “mir i sigurnost”

12. Kako su proglasili UN 1986. godinu i kako je to odjeknulo među narodima?

¹² Potpuno svijesni zaoštrene krize, UN su proglasili 1986. godinu, međunarodnom godinom mira, što je naišlo na vrlo različit odjek među narodima. Većina podupire godinu mira na ovaj ili na onaj način, no svi ukazuju na atomski rat kao na prijetnju tom miru. Međutim, diljem svijeta i dalje izbijaju manji ratovi — oko 150 od Drugog svjetskog rata, u kojima je izgubilo živote više od 30 000 000 ljudi. Može li se reći da je bilo koji narod uistinu zahvatio inicijativu i postupio u skladu s poznatim riječima iz Izaije 2:4, koje ukrašavaju zid ispred zgrade UN?

13. Kakvu su podršku pružili religiozni vođe?

¹³ Religiozne organizacije svijeta nisu se uzdržale poduprijeti godinu mira. Papa Ivan Pavao II je proglasio 1. siječnja 1986. danom svjetskog mira, upozorivši državne vođe da pruže vodstvo u stvaranju temelja potrebnog za uspostavu međunarodnog mira. On je pozvao religije svijeta da se sakupe u Assisi (Italija) na zajedničku molitvu u međunarodnoj godini mira. Nadbiskup od Canterburya, vrhovni poglavar Anglikanske crkve i budističke grupe srdačno su pozdravile taj poziv. Svjetski savjet crkava izdao je, povodom međunarodne godine mira izjavu, u kojoj se traži neodložno nuklearno razoružanje.

14. Samo kako može uspjeti neki “mirovni projekat”?

¹⁴ No, što je u vezi “mira i sigurnosti” volja ‘Boga, izvora mira’? Daje li Božja proročanska riječ spoznati da je nesavršenim narodima i ljudima moguće uspostaviti mir i sigurnost? Daleko od toga! Stvar može “sigurno uspjeti” samo ako je Jehova uzme u ruke i ako je u skladu s njegovom pravdom i ako mu je na slavu (Izaija 55:11; 61:11).

Prijeteće “iznenadno uništenje”

15. Koju daljnju objavu koja pobuđuje pažnju, posreduje Pavao?

¹⁵ Od apostola Pavla saznajemo što predstoji. On je pisao: “Kad budu govorili: ‘Mir i sigurnost’ tada će na njih odmah doći iznenadno uništenje, kao porođajna bol na trudnu ženu; i nipošto joj neće umaći” (1. Solunjanima 5:3, NS).

16. Zašto putevi naroda nisu Božji putevi?

¹⁶ Prvi susret s ovim riječima mogao bi izazvati zaprepaštenje. Ali, Biblija objašnjava tu stvar. Putevi naroda današnjice nisu Božji putevi (Izaija 55:8, 9). On je dozvoljavao postojanje različitih oblika ljudskih vladavina samo zato, da bi se objasnilo sporno pitanje, koje je pred 6 000 godina postavila lukava zmija, sotona, đavao. Kad je sotona nagovorio naše praroditelje da se učine neovisnima od Boga, izrazio je sumnju u stvarnu potrebu Božje vladavine za čovječanstvo (1. Mojsijeva 3:4, 5).

17. Kakvom se pokazala ljudska vladavina tijekom povijesti i što je to dokazalo?

¹⁷ U dolazećim tisućljećima Bog je dopuštao da ljudi isprobaju svaki zamisliv oblik ljudske vladavine. I bez obzira je li neki oblik ljudske vladavine potrajao nekoliko ili stotine godina, svaki je žalosno zakazao kad se radilo o uspostavi pravog mira i sigurnosti. Rat, kriminal, teror i smrt bili su uvijek kob čovječanstva, pod svakim oblikom ljudske vladavine. Kroz cijelu povijest je “čovjek vladao nad čovjekom na njegovu nesreću” (Propovjednik 8:9, ST). Ni danas nije ništa drugačije. Svatko tko je svjestan spornog pitanja može se suglasiti s riječima Božjeg proroka: “Dobro znam Jehova, da put čovjeka nije u njegovoj vlasti. Nije u vlasti čovjeka koji hodi da upravlja koracima svojim” (Jeremija 10:23, NS).

18. Zašto je uzaludan uzvik “Mir i sigurnost!”?

¹⁸ Sada je došlo vrijeme da jednom zauvijek bude objašnjeno sporno pitanje. Samo Božja vladavina može donijeti čovječanstvu pravi mir i sigurnost. Kad uzvikuju “Mir i sigurnost!” narodi, doduše, ne misle na Božju vladavinu. Oni bi podržali vladavinu upravljanu svojim ponositim ideologijama. Ali, vrijeme je isteklo. Narodi osjećaju da je potrebno poduzeti nešto drastično, jer bi u protivnom bili uništeni u nuklearnom samouništenju. Stoga će postupiti prema riječima proroka Jeremije: “I olako liječe ranu naroda moga, vičući: ‘Mir! Mir!’ Ali mira nema”. Sva će njihova nastojanja biti uzaludna (Jeremija 6:14; ST; 8:11, 15).

Prorečeni kraj

19. Kako će provaliti “Jehovin dan”?

¹⁹ “Iznenadno uništenje će na njih doći”, rekao je apostol Pavao. Božji prorok Izaija je napisao: “Gle, čak će junaci njihovi kukati po ulicama; glasnici mira gorko će plakati” (Izaija 33:7, NS). Na mnogim mjestima u Bibliji čitamo da će Jehovino izvršenje osude nad zlim narodima i pojedincima uslijediti naglo i neočekivano — uistinu kao “lopov u noći” (1. Solunjanima 5:2, 3; Jeremija 25:32, 33; Sofonija 1:14-18; 2. Petrova 3:10). U vrijeme kad će svijet glasno objaviti da je postigao određeni stupanj mira i sigurnosti, zastrašujućom će nenadanošću provaliti “Jehovin dan”. Božji će narod prepoznati uzvik “Mir i sigurnost!” i naći se u sigurnosti na Jehovinom mjestu utočišta (Psalam 37:39, 40; 46:1, 2; Joel 3:16).

20. a) S kakvom “zvijeri” su uspoređeni UN? b) Što misli Jehova o krivoj religiji i zašto?

²⁰ Način postupanja Društva naroda i njegovog nasljednika Ujedinjenih naroda, uspoređen je u Bibliji s ponašanjem “skerletne divlje zvijeri”, koja ima sedam glava (predočavaju sedam svjetskih sila od kojih potječe) i deset rogova (koji predstavljaju vladajuće sile, koje ju sada podupiru). Iz Biblije proizlazi da je to politička “zvijer”, usporediva s britanskim “lavom” i ruskim “medvjedom”. Na njenim leđima jaši žena, “babilon veliki, majka bludnica i odvratnim stvarima zemaljskim” (Otkrivenje 17:3-8, NS). Taj je opis vrlo dobar odraz Jehovinog gledišta na krivu religiju koja ne zastupa ni njega niti njegovo pravedno Kraljevstvo, nego čini duhovni blud miješajući se u politiku. Primjer toga jest veza religije s UN u svjetskoj kampanji za mir i sigurnost. Također bi voljela da je Jehovini svjedoci puste na miru sa Božjom porukom suda, koju oni objavljuju. Iz tog je razloga utjecala na neke vlade da zabrane kršćansko djelovanje Svjedoka (Psalam 2:1-3).

21. a) Koja će akcija označiti početak “Jehovinog dana”? b) Kako će završiti “dan”?

²¹ Kako će provalili “Jehovin dan”? U ovoj najcrnijoj noći ljudske povijesti uistinu će doći “kao lopov”. Bit će to onda kad Bog navede narode pripadnike zvijeri UN, da se iznenada okrenu protiv krive religije. Oni će raspiriti svoju skrivenu mržnju protiv babilona velikog, razotkrit se ga i potpuno opustošiti. Izvršenje suda će uslijediti tako brzo da će njegovi prijašnji politički ljubavnici uzviknuti: “Jao! Jao veliki grade Babilone, silni grade, jer je u jednom jedinom času došao sud na te!” Ali narodi i njihove vojske napast će i Božji narod. Tada će kralj nad kraljevima, Isus Krist, uništiti sve te neprijatelje i baciti u bezdan praprotivnika, sotonu, đavla (Otkrivenje 17:16, 17; 18:10; ST; 19:11-21; 20:1-3; usporedi Ezekijel 38:11, 16, 18-23).

22. a) Koji veličanstveni izgled imaju danas ljudi koji vjeruju? b) Kako možeš i ti uživati Božji mir?

²² Tada će konačno zavladati pravi mir i sigurnost, i to pod Božjim Kraljevstvom! (Psalam 72:1, 7; Izaija 9:6, 7). To će na sreću doživjeti i mnogi koji danas “ostanu budnima i razboritima” (1. Solunjanima 5:4-6, NS). “Veliko mnoštvo ... iz svih naroda”, koje pokazuje vjeru u Jehovinu pripremu otkupnine kroz Krista, bit će spašeno iz “velike nevolje” i radovat će se vječnom miru od Boga (Otkrivenje 7:9-17; 21:3, 4). Neka bi i ti pripadao takovima!

[Bilješka]

Kako bi odgovorio?

◻ Zašto su za Boga a i za nas važna “vremena i vremenska razdoblja”?

◻ Kako bi trebali gledati na približavanje “Jehovinog dana”?

◻ Tko će sudjelovati u pokliku iz 1. Solunjanima 5:3 i kada?

◻ Koji će značajni događaji uslijediti nakon tog uzvika?