Čudo govora — kako stječemo tu sposobnost

JESU li ti ikad uzmanjkale riječi? To su rijetki trenuci, jer obično oduševljeno iznosimo svoje misli i osjećaje. Govor nam omogućava da to činimo. “Misao je nemoguća bez govora”.

Istina, u životinjskom svijetu stvorenja uspijevaju razmijeniti informacije bez riječi: ptice pjevaju, lavovi riču, delfini zvižde, pčele plešu. Druga stvorenja koriste se kretnjama i držanjem tijela, dodirom i zvukom — čak i mirisom — kao metodama komunikacije. ‘Dalje od mene!’ ‘Pazi!’ ‘Dođi sa mnom!’ Sve su to životinjske poruke koje se jasno prenose.

Međutim, životinjska komunikacija je prilično ograničena. Govor, s druge strane, dopušta ljudima da razgovaraju o bilo čemu što opaze ili zamisle. Profesor pedagogije Dennis Child tvrdi: “Govor je najfinije svojstvo ljudskog bića”. No, kako stječemo to divno svojstvo? I kako roditelji mogu pomoći svojoj djeci da ga razviju?

Govor i mozak

Znanstvenici se već stoljećima bave pitanjem kako mi učimo govoriti. Mala djeca koja jedva hodaju i ne znaju se još sama hraniti na zadivljujuć način nauče govoriti bez znanja gramatike i bez posebnog nadzora! Lingvist Ronald A. Langacker piše: “(Dijete) usavršava... lingvistički sistem. Ono to čini na temelju indirektnih i fragmentarnih dokaza i u dobi kad nije sposobno logički, analitički razmišljati”.

Tako većina znanstvenika vjeruje da je sposobnost govora prirođena, da je to sposobnost koja se razvija tokom najranijih djetetovih godina.

U početku je, međutim, dječji mozak previše nezreo da bi usavršio razvoj govora. To, naravno, ne sprečava bebu da pokušava. U stvari neki istraživači vjeruju da je neznatno bebino gugutanje dio razvoja govora, proba za kasnije izražavanje riječi. Dok se beba bori s izgovorom, njen se mozak također ubrzano priprema za govor. Iako se u svojim prvim godinama djetetovo tijelo razvija relativno sporo, njegov mozak do svoje 5. godine dostigne 90 posto od svoje odrasle težine. (Svoju potpunu odraslu težinu dostiže oko 12 godine.) To znači da prvih pet godina života predstavlja presudan period učenja, posebno prve dvije godine.

Tokom tog vremena rastu i razvijaju se milijarde živčanih stanica u korteksu mozga — i formiraju gustu isprepletenu mrežu. U dobi od 15 do 24 mjeseca dolazi do naglog bujanja u rastu stanica mozga. Sada je mozak spreman učiti govor. Dakle, presudno je da dijete bude izloženo govoru tokom tih najranijih godina.

Zanimljivo je da Biblija govori o mladom čovjeku Timoteju koji je ‘od ranog djetinjstva’ bio poučavan iz Biblije (2. Timoteju 3:15).

Pomagati djeci razvijati vještinu govora

Majke igraju važnu ulogu u razvoju djetetova govora. Osjetljiva majka reagira na signale svoje bebe i često razgovara sa svojom bebom, još mnogo prije nego što beba razumije što ona kaže. U svakom slučaju, položen je temelj za govor. Uskoro dijete na majčine riječi odgovara svojim vlastitima. Istraživač M. I. Lisina kaže: “Jasno je da se djetetov govor pojavljuje uglavnom kao sredstvo interakcije (uzajamnog djelovanja) između njega i ljudi koji ga okružuju”. Na taj način i očevi, braća i sestre, baka i djed, te prijatelji također mogu doprinijeti razvoju djetetovog govora, i to putem razgovora, pričanja priča i čitanja.

Nadalje, švedski psiholog S. I. Sandstrom primjećuje da su djeca koja su na govornom području uspješna “u prosjeku imala mnogo bolji kontakt s odraslima. Te obitelji su obično zajedno doručkovale, a djeca su sudjelovala u razgovoru”. S druge strane, djeca koja su na govornom području slaba “obično su doručkovala sama”, a “za vrijeme ručka nisu mnogo sudjelovala u razgovoru”. Na taj način obiteljsko zajedništvo prilikom jela potiče razvoj govora.

Ako povedete svoje dijete na izlet, to vam također pruža mogućnost za razvijanje govora dok mu jednostavnim riječima objašnjavate stvari. Razgledajte zajedno čašicu cvijeta, promatrajte kako gusjenica jede list ili kako pauk plete svoju mrežu. Iskoristite prirodnu znatiželju svog djeteta da biste mu razvili govor. Razgovarajte o životinjama koje vidite u zoološkom vrtu, o ljušturicama i kamenčićima koje nalazite na putu kojim hodate, te o raznovrsnosti hrane u kojoj uživate. Istina, sve to zahtijeva vrijeme i strpljivost, ali rezultati su vrijedni toga!

Roditelji su utvrdili da je još jedno sredstvo korisno za poučavanje djece u govoru u mladoj dobi. To je redovito slušanje kazete sa snimljenim tekstom “Moje knjige biblijskih priča”.a

Nove riječi, nove rečenice i izrazi, nova dubina razumijevanja ne samo da će obojiti govor vašeg djeteta nego će povećati i njegov intelektualni kapacitet. A kad mu pokažete kako su prirodna čuda povezana s njihovim Stvoriteljem ili kad razgovarate o Božjim namjerama, produbljuje se i djetetova ljubav i cijenjenje Stvoritelja (5. Mojsijeva 6:6-9).

Mogućnost proširenja kvantitete i povećanja kvalitete govora na sreću nije ograničena samo na razdoblje djetinjstva. Mi svakodnevno možemo usavršavati svoju sposobnost komuniciranja tako da usvajamo nove riječi i vježbamo se ispravno gramatički govoriti. Na taj način i dalje razvijamo čudesnu sposobnost govora i rijetko nam uzmanjkaju riječi.

[Bilješka]