Predstoji zaključak ‘knjige Jehovinih ratova’
“Zato se kaže u knjizi Jehovinih ratova” (4. MOJSIJEVA 21:14, NS).
1, 2. Kojom se prilikom u staro doba Jehova predstavio Egipćanima kao ratujući Bog, i na koji način?
NI DANDANAS ljudi nisu svjesni da je Jehova, Bog Biblije, ratnik, hrabar ratnik. Ta je činjenica došla do izražaja na dramatičan način kad je on u staro doba oslobodio svoj narod od tlačenja u Egiptu. Nevidljivi neprijatelj tog naroda, Sotona, Đavo podstreknuo je faraona da pokuša prisilnim radom natjerati Izraelce u smrt. Kad je faraon nakon puštanja Izraelaca na slobodu shvatio što je izgubio, krenuo je sa svojim vojnim snagama u potjeru za njima.
2 Ali, faraon nije razabrao da Bog Izraelaca može postati ratujućim Bogom, kako bi oslobodio svoj narod. Kad su ti osvete željni Egipćani u svojoj osvetničkoj potjeri dojurili na suho dno Crvenog mora, nastupio je Bog ugroženih Izraelaca, potopio je kola i konjanike, prouzročivši da su se zaustavljene vodene mase sručile na put bijega, kojeg je on na čudesan način osigurao Izraelcima (2. Mojsijeva 14:14, 24-28).
3. Kakvim su Bogom Izraelci opisali Jehovu u svojoj pobjedničkoj pjesmi, ali na koju se činjenicu ne obaziru narodi današnjice?
3 Izraelci, koji su se nalazili na sigurnom na istočnoj obali Crvenog mora, presretni su pjevali pobjedničku pjesmu na slavu svom nebeskom Osloboditelju. “U čast Jahvi zapjevat ću jer se proslavio! Konja s konjanikom u more je survao. Moja je snaga, moja pjesma — Jahve jer je mojim postao izbaviteljem. On je Bog moj, njega ja ću slaviti, on je Bog oca moga, njega ću veličati. Jahve je ratnik hrabar, Jahve je ime njegovo. Kola faraonova i vojsku mu u more baci; cvijet njegovih štitonoša More crveno proguta” (Izlazak 15:1-4, St). Tamo, na Crvenom moru, Jehova se pokazao ratnikom sposobnim učiniti djela koja pobuđuju pažnju. Na tu se činjenicu ne obaziru narodi svijeta.
4, 5. Od kojeg zajedničkog pretka potječu 12 plemena Izraelovih, čiji je on prijatelj bio i radi kojih svojstava?
4 Prorok Mojsije, koji je predvodio pjevanje ove nadahnute pjesme, nazvao je Jehovu ‘Bogom oca svoga’. Hebrej Abraham bio je istaknuti praotac nacije Izrael. Od njega, a preko Izaka, Jakova i 12 Jakovljevih sinova potječe 12 plemena Izraelovih. Abraham se pokazao primjernim obožavateljem Jehove. Posjedovao je tako jaku vjeru da je na Jehovin poziv napustio svoj dom u Uru Kaldejskom i bez oklijevanja krenuo na put u zemlju koju će mu Jehova pokazati. Učinio je to u čvrstom uvjerenju da će Bog ispuniti obećanje i dati zemlju njemu i njegovim potomcima.
5 Temeljem Abrahamove izvanredne vjere, Jehova mu je obećao dati “sjeme” ili potomka, kroz kojeg će biti blagoslovljene sve obitelji na Zemlji — uključujući i današnje (1. Mojsijeva 12:2, 3; 22:17, 18). Abraham je razvio tako blizak odnos sa svojim Bogom da je bio poznat kao “Jehovin prijatelj” (Jakov 2:23; Izaija 41:8).
6. Kako se Abraham pokazao borcem koji se uzda u Jehovu, iako je miroljubivo selio amo-tamo kroz Obećanu zemlju?
6 Iako se Abraham selio amo tamo kao stranac u Obećanoj zemlji, dokazao je da može postupati poput borca, ratnika. Jednom su četiri kralja upala u Obećanu zemlju i odvela Abrahamova nećaka Lota zajedno s njegovom obitelji. Abrahama su jake obiteljske veze potakle da naoruža 318 svojih slugu i zajedno sa pojačanjem triju saveznika, Anerom, Eškolom i Mamrom krene u potjeru za razbojnicima. U napadu izvršenom noću, Abraham je sa svojom četom pobijedio razbojnike, iako su bili daleko brojniji. Tako je uslijedio ‘poraz kraljeva’ (Hebrejima 7:1, St; 1. Mojsijeva 14:13-17). Abraham je oslobodio Lota i njegovu obitelj, i dobio natrag sve što je bilo pokradeno.
7-9. (a) Kojeg je svećenika posjetio Abraham, i koji je blagoslov primio? (b) Kako je Abraham pokazao da se želi obogatiti samo kod Svevišnjeg Boga? (c) Tko je Abrahamu dao vojnu pobjedu, što je potvrdio i Melhizedek?
7 Abraham je bio svjestan da je doživio uspjeh u svom vojnom pohodu samo zahvaljujući Jehovinoj pomoći, a na svom trijumfalnom povratku kući imao je priliku da to i javno pokaže. Znao je da će u Salemu naći svećenika priznatog od svog Boga, stoga je umarširao u taj grad. Knjiga Postanka u završnom dijelu 14. poglavlja izvještava nas što se tada dogodilo:
8 “A Melkisedek, kralj Šalema, iznese kruha i vina. On je bio svećenik Boga Svevišnjega. Blagoslovi ga govoreći: ‘Od Boga Svevišnjega, Stvoritelja neba i zemlje, neka je Abramu blagoslov! I Svevišnji Bog, što ti u ruke preda neprijatelje, hvaljen bio!’ Abram mu dade desetinu od svega. Tada kralj Sodome reče Abramu: ‘Meni daj ljude, a dobra uzmi sebi!’ Abram odgovori kralju Sodome: ‘Ruku uzdižem pred Jahvom, Svevišnjim Stvoriteljem neba i zemlje, da neću uzeti ni končića, ni remena od obuće, niti išta što je tvoje, da ne kažeš: na meni se Abram obogatio. Ne, meni ništa osim što su moji momci upotrijebili; i dio za momčad što je sa mnom išla: Amer, Eškol i Mamre, oni neka uzmu svoj dio.’ ” (Postanak 14:18-24, St).
9 Iz ovih citata je vidljivo kako je Melhizedek, kraljevski svećenik grada Salema potvrdio Abrahamovo uvjerenje da se Svevišnji Bog borio na strani njegovih vojnih snaga i dao mu pobjedu. Kralj-svećenik Melhizedek, nije zanemario ulogu koju je Jehova odigrao u tom vojnom pohodu.
Knjiga Jehovinih ratova
10. Koji je prvi u Bibliji zabilježeni rat, i kako je to bio tek početak Jehovinih pobjedonosnih ratova?
10 Opis upada u Obećanu zemlju i Abrahamove pobjede nad naoružanim napadačima, kojeg nalazimo u 14. poglavlju 1. Mojsijeve, prvi je izvještaj u Svetom pismu o nekom ratu. Dakle, više od četiri stoljeća prije svog velikog junačkog podviga na Crvenom moru, Jehova se pokazao kao ratnik, “ratnik hrabar”. No, to je bio tek početak, nakon čega su trebale uslijediti daleko veće i značajnije pobjede, kao i završna pobjeda u današnjem vremenu “svršetka sustava stvari” (Matej 24:3, NS).
11. Što je ‘knjiga Jehovinih ratova’ i gdje još nalazimo vrlo mnogo izvještaja o njegovim vojnim podvizima?
11 Prema 4. Mojsijevoj 21:14 sastavljena je ‘knjiga Jehovinih ratova’. Taj pouzdani povijesni izvještaj o ratovima koje je Bog vodio u korist svog naroda možda je započeo sa spomenutom bitkom u korist vjernog Abrahama. Mojsije je znao za tu knjigu, ali nije spomenuo nikakve daljnje pojedinosti. Stoga nam nije poznato na koje se razne načine Jehova pokazao ratnikom u vrijeme o kojem se govori u knjizi Jehovinih ratova. Ali, nakon što je ta knjiga prvi puta spomenuta bio je napisan veći dio Biblije, pa tako raspolažemo s vrlo mnogo izvještaja o Jehovinim vojnim podvizima.
Veći Melhizedek — ratnik
12. Kojeg je većeg službenog zastupnika Svevišnjeg Boga predstavljao Melhizedek, i koji se Davidov psalam upućuje dotičnome kao svećeniku i ratniku?
12 Nakon što je Abraham pobijedio Kedorlaomera i njegove savezne kraljeve, bio je blagoslovljen od Melhizedeka. A kralj-svećenik Melhizedek proročanski je predočavao onoga tko će biti Prvosvećenik Svevišnjeg Boga, te će kao moćni ratnik uživati potporu Vrhovnog Boga. Psalam 110, kojeg je pod nadahnućem sastavio ratujući kralj David, slijedećim riječima obraća se nekom većem od Melhizedeka iz Salema: “Palicu tvoje moći poslat će Jehova sa Siona, govoreći: ‘Podvrgavaj posred svojih neprijatelja.’ Jehova se zakleo (i neće požaliti): ‘Ti si svećenik na nedogledno vrijeme na način Melhizedekov!’ Sam Jehova u tvojoj desnici zaista će razbiti kraljeve u dan svoga gnjeva” (Psalam 110:2, 4, NS).
13. Tko je, prema 7. i 8. poglavlju pisma Hebrejima, veći od Melhizedeka, na koje je uzvišeno mjesto otišao i s kakvom žrtvom?
13 Nadahnuti pisac pisma Hebrejima otkrio je na koga se zapravo odnose ove riječi, kad je rekao: “Za nas [je] ušao prethodnik, Isus, koji je zauvijek postao prvosvećenik na način Melhizedekov” (Hebrejima 6:20, NS). Slijedeće poglavlje pisma Hebrejima objašnjava visok položaj Melhizedeka starog doba. Ipak, njegov visoki svećenički položaj nadvisio je Onaj koga je on predočavao, uskrsnuli i proslavljeni Isus Krist, koji je ušao u svetu Jehovinu prisutnost i to s vrijednošću svoje žrtve, koja je daleko veličanstvenija od svega što je Kralj-svećenik Melhizedek iz Salema mogao ikada prinijeti (Jevrejima 7:1–8:2).
14. Da li je Veći Melhizedek ovlastio svećenstvo takozvanog kršćanstva da sudjeluje u vojnim pohodima tzv. kršćanskih naroda?
14 Kraljevski svećenik Melhizedek blagoslovio je ratnika — pobjedonosnog Abrahama. A kako je s Većim Melhizedekom, osnivačem pravog kršćanstva? Svećenstvo takozvanog kršćanstva tvrdi da zastupa Isusa Krista dok blagoslivlja i moli za vojske takozvanih kršćanskih nacija. No, da li je Jehovin Prvosvećenik na nebu podupirao u tome svećenstvo takozvanog kršćanstva? Je li on tako preuzeo odgovornost za svu krv prolivenu u takozvanoj kršćanskoj eri, uključujući i krv prolivenu tijekom prvog i drugog svjetskog rata? Ni u kom slučaju! On nikada nije ovlastio prave učenike da postanu dio svijeta i da sudjeluju u prolijevanju krvi u njihovim ratovima.
Ratujući Bog stekao si je divno ime
15, 16. Što si je Jehova stekao boreći se za svoj narod da bi ga oslobodio iz Egipta?
15 U Nehemiji 9:10 (St) govori se o tome kako je Jehova oslobodio iz Egipta 12 plemena Izraelovih. Taj tekst glasi: “Znacima si se i čudesima oborio na faraona, i na sve sluge njegove, i na sav narod zemlje njegove; jer znao si kolika je bila protiv njih [Izraelaca] drskost njihova. Sebi si ime stekao koje do danas traje.” (Usporedi 2. Mojsijeva 14:18.)
16 Prorok Izaija se osvrnuo na značajku tog imena, govoreći o Jehovi kao o onome “koji je Mojsijevu desnicu vodio veličanstveno svojom mišicom, koji vodu pred njima razdvoji i steče sebi ime vječno”. A Jehovi je uputio slijedeće riječi: “Tako si ti vodio narod svoj i slavno ime sebi stekao” (Izaija 63:12-14, St). Danijel se obratio Jehovi s molbom da ponovo nastupi za svoj narod, nagovorivši ga riječima: “Koji si moćnom svojom rukom izveo narod svoj iz zemlje egipatske — i time sebi stekao ime koje traje do danas” (Danijel 9:15, St; Jeremija 32:20).
17. Koga će Jehova poslati da se bori u njegovo ime, i što će on na taj način pokazati svim današnjim narodima?
17 U određeno će vrijeme Jehova Bog poslati Isusa Krista, Većeg Melhizedeka, kao moćnog ratnika. Kroz njega će Jehova steći ime koje će nadmašiti sve što je u prošlosti bilo zapisano u knjizi Jehovinih ratova ili u Hebrejskim spisima Biblije. U zadnjem poglavlju predzadnje knjige Hebrejskih spisa prorečen je međunarodni napad na Jeruzalem (Zaharija 14:2). Tada će, kako čitamo u Zahariji 14:3 (St), “Jahve izaći i boriti se protiv tih naroda kako on zna ratovati u dan ratni”. Na taj će način Bog Biblije pokazati svim novovremenim narodima da je on još uvijek ratujući Bog, kakav je bio u vrijeme starog Izraela.
18, 19. Koji će Jeruzalem biti ciljem sveopćeg napada naroda?
18 To još leži pred nama. Ali, protiv kojeg će Jeruzalema biti poduzet taj veliki napad? Proročanstvo se nije ispunilo na Jeruzalemu Zaharijina vremena. Taj grad je 70. n. e. razoren od rimske vojske, no bio je ponovo sagrađen i danas ga smatra svetim, kako takozvano kršćanstvo, tako i narod Izrael. U šestodnevnom ratu 1967. Izrael uzima u posjed cijeli ponovo sagrađeni Jeruzalem. Međutim, ne postoji ni najmanji dokaz da je Jehova Bog bilo kako sudjelovao u tom ratu. Njegov ustoličeni Kralj, Isus Krist ne vlada iz zemaljskog Jeruzalema i taj grad nije više “grad velikog kralja”, to jest Jehove (Matej 5:35, St).
19 Ne, službeni glavni grad židovske države, članice Ujedinjenih naroda, nije onaj Jeruzalem spomenut u Zaharijinom proročanstvu. Zaharija se osvrće na Jeruzalem o kojem čitamo u pismu Hebrejima. Tu se Pavao obraća pomazanim kršćanima i kaže: “Pristupili ste gori Sionu i gradu živog Boga, nebeskom Jeruzalemu, i mirijadama anđela” (Hebrejima 12:22, NS). Taj nebeski Jeruzalem nije ništa drugo nego Božje mesijansko Kraljevstvo koje je danas zastupljeno na Zemlji po jednoj maloj grupi pomazanih kršćana, koji gaje nadu da će zajedno s Isusom Kristom biti suvladari u tom Kraljevstvu. Oni će biti cilj prorečenog napada.
20. Što je rekao Ezekija da bi podupro svoj ugroženi narod, i na riječi kojeg kralja većeg od Ezekije se danas oslanjaju Jehovini svjedoci?
20 Ali, ni oni ni veliko mnoštvo kršćana sa zemaljskom nadom koji su došli iz ovih naroda da bi im se priključili u čistom obožavanju, ne trebaju se bojati ishoda tog napada. Kad su se zastrašujuće vojske asirskog kralja Senaheriba, u vrijeme kralja Ezekije približavale Jeruzalemu, ugroženim je Izraelcima upućena umirujuća procjena situacije; kralj Ezekija im je rekao: “S njim je tjelesna mišica, a s nama je Jahve, Bog naš, da nam pomaže i da bije naše bojeve.” Posljedica je bila: “Narod se uzda u riječi judejskoga kralja Ezekije” (2. Ljetopisa 32:8, St). I danas se mogu Jehovini svjedoci, ako im zaprijete nacionalne vojne sile sadašnjeg svjetskog sustava, osloniti na slične riječi kralja većeg od Ezekije — Isusa Krista.
21. (a) Zašto će se prilikom predstojećeg napada na nebeski Jeruzalem trebati prisjetiti Jahazielovih riječi? (b) Kako će završiti bitka koja tek predstoji?
21 U to će se vrijeme trebati prisjetiti riječi koje jačaju vjeru, a koje je izgovorio Levit Jahaziel: “Nećete se vi trebati boriti u ovom slučaju. Zauzmite svoje mjesto, mirno stojte i vidjet ćete spasenje od Jehove za vas. Oj Judo i Jeruzaleme, ne bojte se niti se plašite! Iziđite sutra protiv njih i Jehova će biti s vama” (2. Dnevnika 20:17, NS). Da, u to će opasno vrijeme Jehova biti uz svoj narod. Njegovi će sluge biti u sigurnosti i zaštićeni, zahvaljujući okolnosti što će se on boriti za njih. A borit će se preko svog ratujućeg Kralja Isusa Krista. Što će biti posljedica toga? Potpuno uništenje Đavolove vidljive zemaljske organizacije (Otkrivenje 19:11-21).
22. (a) Što će biti trijumfalni zaključak knjige Jehovinih ratova, i što će si Jehova time steći? (b) Na što će se osjećati potaknutima zbog njegove pobjede svi koji ljube Jehovino ime?
22 Kakvo li će si krasno ime steći Bog pobjedom koja će uliti strah u ‘ratu velikog dana Boga Svemogućega’, u Har-Magedonu! (Otkrivenje 16:14, 16, NS). U knjizi Jehovinih ratova bit će takoreći otvoreno novo poglavlje. Bit će to trijumfalni zaključak, veličanstven zaključak današnjeg sustava stvari. Cijela će knjiga dokazati da Svemogući Bog nije još nikada izgubio bitku. Kako li će nakon toga svi koji ljube njegovo ime veselo klicati i slaviti Jehovu! Da, tada će se na veličanstven način ispuniti zadnji redak knjige Psalama: “Sve što diše — neka slavi Jah. Slavite Jah!” (Psalam 150:6, NS).
Pitanja za ponavljanje
◻ Čega ljudi ni dandanas nisu svjesni u vezi Jehove, Boga Biblije?
◻ Kakav je rat vodio Abraham, i tko mu je dao pobjedu?
◻ Što je ‘knjiga Jehovinih ratova’?
◻ Kakav će biti zaključak ‘knjige Jehovinih ratova’, i što će biti posljedica toga?