Što bi trebao znati o ljubomori

ŠTO je ljubomora? To je jak osjećaj koji kod osobe može izazvati uznemirenost, tugu ili ljutnju. Ljubomoru možemo osjetiti kad netko izgleda uspješnijim u poslu od nas. Ili možemo osjetiti ljubomoru kad neki prijatelj dobije više pohvala nego mi. No je li uvijek neispravno biti ljubomoran?

Ljudi obuzeti ljubomorom skloni su tome da budu sumnjičavi prema mogućim suparnicima. Saul, kralj drevnog Izraela, bio je primjer za to. U početku je volio svog štitonošu Davida i čak ga je unaprijedio u vojskovođu (1. Samuelova 16:21; 18:5). Zatim je jednog dana kralj Saul čuo kako žene hvale Davida riječima: “Saul zgubi svoju tisuću, ali David svojih deset tisuća” (1. Samuelova 18:7). Saul nije trebao dopustiti da to utječe na njegov dobar odnos s Davidom. Međutim, osjetio se povrijeđenim. “I od toga dana Saul gledaše poprijeko Davida” (1. Samuelova 18:9).

Ljubomorna osoba možda ne želi zlo drugome. Ona možda jednostavno prijatelju zamjera na uspjehu i čezne za tim da ima ista svojstva ili uvjete. S druge strane, zavist je osobito negativan oblik ljubomore. Zavidna osoba možda potajno uskraćuje dobro onome tko izaziva njenu ljubomoru ili možda želi da tu osobu snađe zlo. Ponekad zavidnik ne može sakriti svoje osjećaje. To ga možda nagoni da drugome otvoreno učini nešto nažao, baš kao što je kralj Saul pokušao ubiti Davida. Saul je u više navrata bacio koplje, pokušavajući ‘Davida prikovati za zid’ (1. Samuelova 18:11; 19:10).

‘Ali ja nisam ljubomorna osoba’, možda odgovaraš. Istina, ljubomora možda ne upravlja tvojim životom. Međutim, na sve nas donekle utječe ljubomora — naši vlastiti osjećaji ljubomore i osjećaji drugih. Iako brzo primjećujemo ljubomoru drugih, možda sporije uviđamo svoju vlastitu.

‘Sklonost prema zavisti’

Izvještaj o grešnoj ljudskoj prirodi koji je zapisan u Božjoj riječi Bibliji, često ističe grijehe zavisti. Sjećaš li se izvještaja o Kainu i Abelu? Oba sina Adama i Eve prinijela su Bogu žrtvu. Abel je to učinio zbog toga što je bio čovjek koji je imao vjeru (Jevrejima 11:4). Vjerovao je u Božju sposobnost da ispuni svoj veličanstveni naum u vezi sa Zemljom (1. Mojsijeva 1:28; 3:15; Jevrejima 11:1). Pored toga, Abel je vjerovao da će Bog nagraditi vjerne ljude životom u budućem zemaljskom Raju (Jevrejima 11:6). Stoga je Bog pokazao da je zadovoljan Abelovom žrtvom. Da je Kain istinski volio svog brata, bio bi sretan što je Bog blagoslovio Abela. Umjesto toga, Kain se ‘vrlo rasrdio’ (1. Mojsijeva 4:5).

Bog je poticao Kaina da ispravno postupa kako bi i on mogao dobiti blagoslov. Zatim ga je Bog upozorio: “Ne radiš li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu što na te vreba; još mu se možeš oduprijeti” (1. Mojsijeva 4:7, St). Nažalost, Kain se nije odupro svom gnjevu koji je bio posljedica ljubomore. To ga je nagnalo da ubije svog pravednog brata (1. Ivanova 3:12). Otada su borbe i ratovi odnijeli stotine milijuna života. “Neki od temeljnih uzroka ratu mogu biti želja za više zemlje, želja za više bogatstva, želja za više moći ili želja za sigurnošću”, objašnjava The World Book Encyclopedia.

Pravi kršćani ne sudjeluju u ratovima ovoga svijeta (Ivan 17:16). Nažalost, ponekad se pojedini kršćani ipak upuštaju u verbalne borbe. Ako se drugi članovi skupštine stave na nečiju stranu, ove se borbe mogu pretvoriti u štetne verbalne ratove. “Otkuda ratovi i raspre medju vama?” pitao je svoje suvjernike biblijski pisac Jakov (Jakov 4:1). Odgovorio je na to pitanje razotkrivajući njihovu pohlepu za materijalnim stvarima te je dodao da ‘žude’ ili da su “ljubomorni” (Jakov 4:2, NW, fusnota). Da, materijalizam može dovesti do toga da se žudi za nečim i da se postane ljubomoran na one koji naizgled žive u boljim uvjetima. Zbog toga je Jakov upozorio na tu ljudsku ‘sklonost prema zavisti’ (Jakov 4:5, NW).

Kakva korist proizlazi iz analiziranja uzrokâ ljubomore? Pa, to nam može pomoći da budemo pošteni i da razvijamo bolje odnose s drugima. Osim toga, može nam pomoći da budemo uviđavniji, tolerantniji i da više opraštamo. Najkorisnije je to što se analiziranjem ističe čovjekova očajnička potreba za Božjom pripremom spasenja i izbavljenja od grešnih ljudskih sklonosti, koju nam pruža s puno ljubavi (Rimljanima 7:24, 25).

Svijet bez grešne ljubomore

S ljudskog stajališta može se činiti nemogućim postići svijet bez grešne ljubomore. Pisac Rom Landau je priznao: “Mudrost sakupljena kroz mnoge generacije, sa svim onim što su filozofi (...) i psiholozi rekli o toj temi, ne pruža vodstvo čovjeku kojeg muči ljubomora. (...) Je li ikada ijedan liječnik izliječio nekoga od ljubomore?”

No Božja riječ daje nadu u postizanje savršenog ljudskog života u novom svijetu gdje nikoga više nikada neće mučiti bezbožna ljubomora niti zavist. Osim toga, mir tog novog svijeta neće remetiti ljudi koji pokazuju takva zla svojstva (Galaćanima 5:19-21; 2. Petrova 3:13).

Ipak, nije baš svaka vrsta ljubomore neispravna. Ustvari, Biblija kaže da je Jehova ‘ljubomoran Bog’ (2. Mojsijeva 34:14, St). Što to znači? I što Biblija kaže o ispravnoj ljubomori? Kako osoba istovremeno može nadvladati neispravnu ljubomoru? Vidi članke koji slijede.