1, 2. (a) Što ljudi često tvrde? (b) Kakav je poticaj Jakov pružio, i zašto je to bilo potrebno?

“BOG je s nama.” Te riječi krasile su državne simbole, pa čak i vojničke uniforme. Geslo “U Boga se uzdamo” nalazi se na nebrojenim kovanicama i novčanicama suvremenih valuta. Nije ništa neobično da ljudi tvrde kako imaju blizak odnos s Bogom. No zar se ne slažeš da je, želimo li imati takav odnos, potrebno daleko više nego samo govoriti o njemu ili ga spominjati u parolama?

² Biblija pokazuje da je moguće razviti odnos s Bogom. Međutim, za to je potrebno ulagati trud. Čak su i neki pomazani kršćani iz prvog stoljeća trebali ojačati svoj odnos s Jehovom Bogom. Kršćanski nadglednik Jakov morao je upozoriti neke jer su naginjali tjelesnim stvarima i nisu sačuvali duhovnu čistoću. Njegov je savjet sadržavao i sljedeći snažan poticaj: “Približite se Bogu, i on će se približiti vama” (Jakov 4:1-12). Na što je Jakov mislio izrazom “približite se”?

3, 4. (a) Na što se izrazom “približite se Bogu” možda podsjetilo neke čitaoce Jakovljevog pisma u prvom stoljeću? (b) Zašto možemo biti sigurni da je moguće približiti se Bogu?

³ Jakov je koristio izraz koji je bio poznat mnogim njegovim čitaocima. Mojsijev Zakon svećenicima je navodio konkretne upute o tome kako ‘pristupiti Jehovi’ zastupajući njegov narod (2. Mojsijeva 19:22). Možda se zato čitaoce Jakovljevog pisma podsjetilo na to da pristupanje Jehovi nije nešto što se smije shvaćati olako. Jehova je osoba koja ima najuzvišeniji položaj u svemiru.

⁴ S druge strane, jedan bibličar zapaža da “ovaj poziv [iz Jakova 4:8] ukazuje na snažni optimizam”. Jakov je znao da je Jehova oduvijek s ljubavlju pozivao nesavršene ljude da mu se približe (2. Dnevnika 15:2). Isusova je žrtva omogućila da budemo još bliži Jehovi (Efežanima 3:11, 12). Danas čak milijuni ljudi imaju priliku približiti se Bogu! No kako možemo iskoristiti tu divnu prednost? Ukratko ćemo razmotriti tri načina na koja se možemo približiti Jehovi Bogu.

‘Usvajaj spoznaju’ o Bogu

5, 6. Kako primjer mladog Samuela pokazuje što je uključeno u ‘usvajanje spoznaje’ o Bogu?

⁵ Prema Ivanu 17:3 Isus je rekao: “Ovo znači vječni život: da usvajaju spoznaju o tebi, jedinom pravom Bogu, i o onome koga si poslao, Isusu Kristu.” U mnogim se prijevodima ovaj redak donekle razlikuje od prijevoda Novi svijet. Umjesto da koriste izraz “usvajati spoznaju” o Bogu, oni taj glagol prevode samo s “upoznati” ili “znati” Boga. Međutim, mnogi učenjaci tvrde da riječ koju se koristi u izvornom grčkom uključuje nešto više — ukazuje na trajan proces koji čak može voditi do prisnog poznavanja neke osobe.

⁶ No nije se tek u Isusovim danima znalo da se može razviti prisan odnos s Bogom. Naprimjer, u Hebrejskim pismima čitamo da Samuel kao dječak ‘još nije poznavao Jehovu’ (1. Samuelova 3:7). Znači li to da je Samuel znao jako malo o svom Bogu? Ne znači. Njegovi roditelji i svećenici sigurno su ga mnogo poučavali. Međutim, jedan izučavatelj kaže da hebrejska riječ upotrijebljena u tom retku može “ukazivati na posve prisno poznanstvo”. Samuel tada još nije bio tako dobro upoznao Jehovu kao što je to kasnije bio slučaj kad je služio kao Jehovin predstavnik. Kad je Samuel odrastao, uistinu je upoznao Jehovu i razvio blizak osobni odnos s njim (1. Samuelova 3:19, 20).

7, 8. (a) Zašto ne bismo trebali izbjegavati duboka biblijska učenja? (b) Koje su neke od dubokih istina iz Božje Riječi koje bismo trebali proučavati?

⁷ Usvajaš li i ti spoznaju o Jehovi zato da bi ga dobro upoznao? To ćeš moći postići ako ‘razvijaš čežnju’ za duhovnom hranom koja dolazi od Boga (1. Petrova 2:2). Nemoj se zadovoljiti poznavanjem osnovnih nauka. Trudi se upoznati neka dublja biblijska učenja (Hebrejima 5:12-14). Da li ih izbjegavaš jer smatraš da su preteška? Ako da, ne zaboravi da je Jehova “Veličanstveni Učitelj” (Izaija 30:20). On zna kako duboke istine prenijeti u nesavršeni ljudski um. Isto tako, on može blagosloviti iskrene napore koje ulažeš u razumijevanje onoga čemu te poučava (Psalam 25:4).

⁸ Zašto se ne bi upitao kakav stav imaš prema određenim ‘dubokim stvarima Božjim’ (1. Korinćanima 2:10). To nisu suhoparne teme, kao što su to teme o kojima raspravljaju teolozi i svećenici. To su korisne nauke pomoću kojih možemo saznati zadivljujuće stvari o tome što naš Otac pun ljubavi misli i osjeća. Naprimjer, otkupnina, ‘sveta tajna’ i različiti savezi putem kojih je Jehova blagoslivljao svoj narod i ispunio svoje naume te mnoge slične teme divno su i korisno gradivo za osobno istraživanje i proučavanje (1. Korinćanima 2:7).

9, 10. (a) Zašto je ponos opasan, i što će nam pomoći da ga izbjegavamo? (b) Zašto trebamo nastojati biti ponizni u vezi s onim što znamo o Jehovi?

⁹ Dok stječeš sve veću spoznaju o dubokim duhovnim istinama, čuvaj se opasnosti koja može biti posljedica stjecanja spoznaje, a to je ponos (1. Korinćanima 8:1). Ponos je opasan jer ljude otuđuje od Boga (Priče Salamunove 16:5; Jakov 4:6). Upamti, nijedan čovjek nema razloga da se hvali svojim znanjem. Naprimjer, pogledaj što piše u uvodu jedne knjige u kojoj se razmatra najnovija znanstvena dostignuća ljudi: “Što više toga doznajemo, to više shvaćamo koliko malo zapravo znamo. (...) Sve što smo naučili nije ništa u usporedbi s onim što još moramo naučiti.” Takva je poniznost uistinu rijetka. A kad je riječ o nepresušnom izvoru istina koje možemo naučiti — spoznaji o Jehovi Bogu — imamo mnogo više razloga da budemo ponizni. Zašto?

¹⁰ Zapazi neke biblijske izjave o Jehovi. “Veoma su duboke pomisli tvoje” (Psalam 92:5). “Razumu [Jehovinom] nema mjere” (Psalam 147:5). “Um je [Jehovin] neizmjerljiv” (Izaija 40:28, St). “O dubino Božjeg bogatstva i mudrosti i spoznaje!” (Rimljanima 11:33). Dakle, nikada nećemo znati sve što se može saznati o Jehovi (Propovjednik 3:11). On nas je naučio mnogim divnim istinama, ali pred nama će uvijek biti beskrajno mnogo toga što još možemo naučiti. Zar to u nama ne izaziva oduševljenje, a i poniznost? Stoga, dok saznajemo nove stvari, svoje znanje uvijek koristimo da bismo se približili Jehovi i pomogli drugima da postignu to isto — nikada da bismo se uzvisivali iznad ostalih (Matej 23:12; Luka 9:48).

Djelima dokazuj da ljubiš Jehovu

11, 12. (a) Kako bi spoznaja koju usvajamo o Jehovi trebala djelovati na nas? (b) Po čemu se zna je li ljubav koju netko osjeća prema Bogu istinska?

¹¹ Apostol Pavao je s pravom povezao spoznaju i ljubav. Napisao je: “Za ovo se stalno molim, da vaša ljubav sve više i više obiluje točnom spoznajom i punim razborom” (Filipljanima 1:9). Nijedna dragocjena istina koju saznamo o Jehovi i njegovim naumima ne bi smjela biti razlog da postanemo napuhani od ponosa, već bi u nama trebala poticati sve veću ljubav prema našem nebeskom Ocu.

¹² Istina, mnogi koji tvrde da ljube Boga zapravo ga ne ljube. Možda njihovo srce zaista ispunjavaju snažni osjećaji. Dobro je, pa i pohvalno, imati takve osjećaje ako su u skladu s točnom spoznajom. Ali oni sami po sebi nisu dokaz prave ljubavi prema Bogu. Zašto? Zapazi kako Božja Riječ definira tu ljubav: “Ljubav prema Bogu znači ovo: da držimo njegove zapovijedi” (1. Ivanova 5:3). Dakle, ljubav prema Jehovi istinska je samo ukoliko je možemo dokazati djelima učinjenima iz poslušnosti.

13. Kako će nam strah pred Bogom pomoći da dokažemo svoju ljubav prema njemu?

¹³ Strah pred Bogom pomaže nam da budemo poslušni Jehovi. To veliko divljenje i duboko poštovanje prema Jehovi razvijamo kad usvajamo spoznaju o njemu, učimo o njegovoj beskrajnoj svetosti, slavi, moći, pravdi, mudrosti i ljubavi. Taj je strah prijeko potreban želimo li mu se približiti. Ustvari, zapazi što se kaže u Psalmu 25:14 (St): “Prisan je Jahve s onima koji ga se boje.” Prema tome, ako imamo zdrav strah da ne učinimo nešto čime bismo izazvali negodovanje našeg ljubljenog nebeskog Oca, možemo mu se približiti. Strah pred Bogom pomoći će nam da slijedimo mudar savjet zapisan u Pričama Salamunovim 3:6: “Na svim putovima svojim imaj ga na umu, i on će upravljati staze tvoje.” Što to znači?

14, 15. (a) Koje su neke od odluka s kojima se suočavamo u životu? (b) Kako donošenjem odluka možemo dokazati da imamo strah pred Bogom?

¹⁴ Svaki dan moraš donositi odluke, male i velike. Naprimjer, o čemu ćeš razgovarati s kolegama na poslu, u školi, sa susjedima? (Luka 6:45). Hoćeš li marljivo izvršavati zadatke koje dobiješ ili ćeš ih obaviti tek tako, samo da ih se riješiš? (Kološanima 3:23). Hoćeš li se blisko družiti s onima koji dovoljno ne ljube Jehovu ili ga uopće ne ljube ili ćeš nastojati ojačati svoj odnos s ljudima koji su zainteresirani za duhovne stvari? (Priče Salamunove 13:20). Što ćeš poduzeti, makar to bilo i nešto skromno, kako bi promicao Božje Kraljevstvo? (Matej 6:33). Ako svoje svakodnevne odluke donosiš na temelju biblijskih načela poput ovdje navedenih, tada Jehovu zaista imaš na umu “na svim putevima svojim”.

¹⁵ Ustvari, svaki put kad donosimo neku odluku treba nas voditi sljedeća misao: ‘Što bi Jehova želio da učinim? Što bi ga najviše obradovalo?’ (Priče Salamunove 27:11). Kad na taj način pokazujemo strah pred Bogom, imamo izvrsnu priliku da djelima dokažemo svoju ljubav prema Jehovi. Strah pred Bogom potaknut će nas i na to da budemo čisti — duhovno, moralno i fizički. Prisjeti se da Jakov u istom retku u kojem potiče kršćane da se ‘približe Bogu’ također kaže: “Očistite svoje ruke, grešnici, i pročistite svoja srca, neodlučni” (Jakov 4:8).

16. Što nikada ne možemo ostvariti kad dajemo Jehovi, ali što time uvijek možemo pokazati?

¹⁶ Naravno, djelima dokazivati ljubav prema Jehovi znači daleko više nego samo kloniti se onoga što je zlo. Ljubav nas također potiče da činimo ono što je ispravno. Naprimjer, kako reagiramo na Jehovinu beskrajnu velikodušnost? Jakov je napisao: “Svaki dobar dar i svaki savršen poklon odozgo je, jer silazi od Oca nebeskih svjetlosti” (Jakov 1:17). Doduše, kad dajemo Jehovi u materijalnom pogledu, on se neće obogatiti. On već posjeduje sva dobra i bogatstva koja postoje (Psalam 50:12). Isto tako, kad mu dajemo svoje vrijeme i snagu, ne činimo nešto što on inače ne bi mogao ostvariti. Čak i kad ne bismo propovijedali dobru vijest o Božjem Kraljevstvu, on bi mogao prouzročiti da kamenje poviče! Zašto onda trebamo davati Jehovi materijalne stvari, vrijeme i snagu? Prvenstveno zato što time pokazujemo da ga ljubimo svim svojim srcem, dušom, umom i snagom (Marko 12:29, 30).

17. Što nas može potaknuti da radosno dajemo Jehovi?

¹⁷ Jehovi trebamo davati rado jer “Bog ljubi veselog darivaoca” (2. Korinćanima 9:7). Načelo zapisano u 5. Mojsijevoj 16:17 može nam pomoći da radosno dajemo: “Nego svaki s darom od onoga što ima, prema blagoslovu Jehove Boga tvojega kojim te je darivao.” Kad razmišljamo koliko je Jehova velikodušan prema nama, osjećamo želju da mu dajemo radosno i obilno. Takvo davanje raduje njegovo srce, slično kao što roditelja veseli mali dar njegovog dragog djeteta. Ako svoju ljubav dokazujemo na taj način, to će nam pomoći da se približimo Jehovi.

Izgrađuj prisnost putem molitve

18. Zašto je dobro razmisliti kako poboljšati kvalitetu svojih molitvi?

¹⁸ Osobne molitve pružaju nam divnu priliku jer putem njih možemo voditi otvoren, povjerljiv razgovor s našim nebeskim Ocem (Filipljanima 4:6). Budući da je molitva jedan od glavnih načina na koje se približavamo Bogu, dobro je uzeti vremena i razmisliti o kvaliteti svojih molitvi. U molitvama ne moramo pokazivati koliko se lijepo znamo izražavati ni kako ih dobro znamo složiti, već trebamo govoriti iskreno i od srca. Kako možemo poboljšati kvalitetu svojih molitvi?

19, 20. Zašto je dobro prije molitve razmisliti što ćemo reći, i koje su neke prikladne stvari o kojima možemo razmišljati?

¹⁹ Zašto ne bismo prije nego se počnemo moliti razmislili što ćemo reći? Ako to činimo, naše će molitve biti konkretne i smislene, pa nećemo ponavljati formulacije koje su nam već ušle u uho i koje nam automatski padnu na pamet (Priče Salamunove 15:28, 29). Možda nam u tome može pomoći to da razmislimo o nekim stvarima koje je Isus naveo u svojoj uzor-molitvi i potom promislimo kako ih povezati s okolnostima u kojima se nalazimo (Matej 6:9-13). Naprimjer, možemo se pitati na koji bismo makar i mali način voljeli sudjelovati u vršenju Jehovine volje na Zemlji. Možemo li reći Jehovi da mu se u potpunosti želimo staviti na raspolaganje i moliti ga za pomoć u izvršavanju bilo kojeg zadatka koji nam je povjerio? Jesmo li previše zabrinuti kako ćemo zadovoljiti svoje fizičke potrebe? Za koje grijehe trebamo tražiti oproštenje i kome mi trebamo spremnije opraštati? S kojim se iskušenjima borimo i jesmo li svjesni koliko hitno trebamo Jehovinu zaštitu u tom pogledu?

²⁰ Pored toga, možemo razmišljati o ljudima koje poznajemo i koji naročito trebaju Jehovinu pomoć (2. Korinćanima 1:11). No ne bismo mu se smjeli zaboraviti zahvaljivati. Ako uzmemo vremena da razmislimo o tome, sigurno ćemo se sjetiti na čemu sve možemo zahvaliti Jehovi i hvaliti ga svaki dan zbog njegove velike dobrote (5. Mojsijeva 8:10; Luka 10:21). Od toga ćemo imati još jednu korist — steći ćemo pozitivniji stav prema životu i više ga cijeniti.

21. Koji nam biblijski primjeri mogu pomoći u vezi s našim molitvama Jehovi?

²¹ I proučavanje nam može pomoći da naše molitve budu kvalitetnije. U Božjoj Riječi zapisane su izvrsne molitve muškaraca i žena koji su bili vjerni Bogu. Naprimjer, ako je pred nama težak problem i ako smo zbog toga zabrinuti ili se čak bojimo za svoju dobrobit ili svojih voljenih, možemo pročitati molitvu koju je Jakov uputio prije nego se susreo s Ezavom, svojim osvetoljubivim bratom (1. Mojsijeva 32:9-12). Ili možemo analizirati molitvu koju je kralj Aza izgovorio kada je Božjem narodu prijetila opasnost od Etiopljana, čija je vojska brojila oko milijun ljudi (2. Dnevnika 14:11, 12). Ako i nas muči neki problem koji bi mogao nanijeti sramotu Jehovinom dobrom imenu, tada je korisno razmotriti molitvu koju je Ilija uputio kad se nalazio pred Baalovim obožavateljima na gori Karmelu te Nehemijinu molitvu o žalosnom stanju Jeruzalema (1. Kraljevima 18:36, 37; Nehemija 1:4-11). Čitanje tih molitvi i razmišljanje o njima može ojačati našu vjeru i pokazati nam koji je najbolji način da kažemo Jehovi što nas sve tišti.

22. Koji je godišnji citat za 2003, i što se s vremena na vrijeme možemo pitati tokom te godine?

²² Očito nema veće časti ni boljeg cilja od primjenjivanja Jakovljevog savjeta da se ‘približimo Bogu’ (Jakov 4:8). Činimo to tako da napredujemo u spoznaji o Bogu, sve mu više pokazujemo svoju ljubav te razvijamo prisan odnos s njim putem molitve. Dok tokom 2003. imamo na umu Jakova 4:8, koji je godišnji citat za tu godinu, preispitujmo se da vidimo da li se zaista približavamo Jehovi. A što je s drugim dijelom tog retka? Kako će se Jehova ‘približiti nama’ i koje ćemo blagoslove zbog toga imati? O tome se govori u sljedećem članku.

1, 2. (a) Koje si pitanje možda postavimo o Stvoritelju kad pogledamo zvjezdano nebo? (b) Kako nam Biblija jamči da Jehovi nismo nevažni?

JESI li ikada za vedre noći pogledao nebo posuto zvijezdama i bio zadivljen tim prizorom? Mnoštvo zvijezda i golemo prostranstvo svemira izazivaju u nama strahopoštovanje. A u tom beskrajnom svemiru Zemlja izgleda kao točkica. Znači li to da Stvoritelj, koji je “najviši nad svom zemljom”, ima previše uzvišen položaj da bi se brinuo za ljude ili da je suviše dalek i nedokučiv, pa ga oni ne mogu upoznati? (Psalam 83:18).

² Biblija nam jamči da ljudi Jehovi nipošto nisu nevažni. Štoviše, Božja Riječ potiče nas da ga tražimo kad kaže: “Nije daleko ni od koga od nas” (Djela apostolska 17:27; 1. Dnevnika 28:9). Doista, ako poduzmemo korake da se približimo Bogu, i on će učiniti svoj dio. Što će učiniti? Riječi godišnjeg citata za 2003. daju nam sljedeći ohrabrujući odgovor: “On će se približiti vama” (Jakov 4:8). Razmotrimo neke od divnih blagoslova koje Jehova u obilnoj mjeri izlijeva na osobe koje su bliske s njim.

Osobni dar od Jehove

3. Koji dar Jehova daje onima koji mu se približe?

³ Kao prvo, Jehovinim slugama stoji na raspolaganju dragocjeni dar koji je on namijenio svom narodu. Nikakvom se moći, bogatstvom i obrazovanjem koje nudi ovaj sustav stvari ne može pribaviti taj dar. To je osobni dar i Jehova ga daje samo onima koji imaju prisan odnos s njim. Koji je to dar? Božja Riječ odgovara: “Ako (...) k razumu podigneš glas svoj, ako ga ustražiš kao srebro, i kao sakriveno blago ako dobro ustražiš; tada ćeš razumjeti strah Jehovin, i poznanje Božje naći ćeš. Jer Jehova daje mudrost” (Priče Salamunove 2:3-6). Zamisli, nesavršeni ljudi mogu pronaći ‘spoznaju o Bogu’! Taj se dar — spoznaja koja se nalazi u Božjoj Riječi — uspoređuje sa ‘skrivenim blagom’. Zbog čega?

4, 5. Zašto se ‘spoznaju o Bogu’ može usporediti sa ‘skrivenim blagom’? Navedi primjer.

⁴ Kao prvo, spoznaja o Bogu izuzetno je vrijedna. Jedan od najdragocjenijih blagoslova koje dobivamo putem nje je vječni život (Ivan 17:3). No ta spoznaja već danas obogaćuje naš život. Naprimjer, temeljitim proučavanjem Božje Riječi dobili smo odgovore na važna pitanja kao što su: Kako glasi Božje ime? (Psalam 83:18). Što je istina o stanju mrtvih? (Propovjednik 9:5, 10). Koji je Božji naum sa Zemljom i ljudima? (Izaija 45:18). Osim toga, saznali smo da primjenjivanjem biblijskih mudrih savjeta možemo voditi najbolji život (Izaija 30:20, 21; 48:17, 18). Prema tome, imamo pouzdano vodstvo koje nam pomaže da se borimo sa životnim brigama i vodimo život koji donosi istinsku sreću i zadovoljstvo. A što je daleko važnije, proučavanje Božje Riječi omogućilo nam je da upoznamo Jehovine divne osobine i da mu se približimo. Zar postoji nešto dragocjenije od bliskog odnosa s Jehovom temeljenog na ‘spoznaji o Bogu’?

⁵ Još je jedan razlog zašto se spoznaju o Bogu može usporediti sa ‘skrivenim blagom’. Kao i mnoga blaga, ona je prava rijetkost u ovom svijetu. Od šest milijardi stanovnika na Zemlji ‘spoznaju o Bogu’ pronašlo je oko šest milijuna obožavatelja Jehove, a to je omjer otprilike 1 naprema 1 000. Da bismo shvatili kolika je rijetkost poznavanje istine iz Božje Riječi, razmotrimo samo jedno biblijsko pitanje: Što se događa s ljudima nakon smrti? Na temelju Biblije znamo da duša umire i da su mrtvi bez svijesti (Ezehijel 18:4). Pa ipak, većina svjetskih religija prihvaća pogrešno vjerovanje da jedan dio čovjeka nastavlja živjeti nakon smrti. To je temeljna nauka kršćanskih religija. Isto tako, to se naučava u budizmu, hinduizmu, islamu, jainizmu, judaizmu, sikhizmu, šintoizmu i taoizmu. Zamisli — tom jednom lažnom naukom zavedene su milijarde ljudi!

6, 7. (a) Tko jedino može pronaći ‘spoznaju o Bogu’? (b) Koji primjer pokazuje da nas Jehova blagoslivlja znanjem koje nemaju mnogi ‘mudri i umni’?

⁶ Zašto više ljudi ne pronalazi ‘spoznaju o Bogu’? Zato što osoba ne može u potpunosti razumjeti njegovu Riječ ako joj on u tome ne pomogne. Ne zaboravi da je ta spoznaja dar. Jehova je daje samo onima koji su spremni iskreno i ponizno istraživati njegovu Riječ. Te osobe možda nisu ‘mudre u tjelesnom smislu’ (1. Korinćanima 1:26). Mnoge se od njih možda čak smatra ‘neukima i običnima’ prema mjerilima svijeta (Djela apostolska 4:13). Ali to nije bitno. Jehova nas nagrađuje ‘spoznajom o Bogu’ zbog svojstava koja nalazi u našem srcu.

⁷ Razmotri jedan primjer. Mnogi izučavatelji iz svijeta kršćanstva izdaju opsežne tumače Biblije. U tim se priručnicima objašnjava povijesnu pozadinu, značenje hebrejskih i grčkih riječi i tako dalje. Jesu li ti izučavatelji uz toliko znanje uistinu pronašli ‘spoznaju o Bogu’? Pa da li jasno razumiju glavnu temu Biblije — opravdanje Jehovinog prava vladanja putem njegovog nebeskog Kraljevstva? Znaju li da Jehova Bog nije dio Trojstva? Mi znamo istinu o tim temama. Zašto? Zato što nam je Jehova pomogao da razumijemo duhovne istine, što mnogim ‘mudrim i umnim’ nije pošlo za rukom (Matej 11:25). Jehova zaista blagoslivlja one koji imaju prisan odnos s njim!

“Čuva Jehova sve koji ga ljube”

8, 9. (a) Što je David rekao o još jednom blagoslovu koji dobivaju oni koji imaju prisan odnos s Jehovom? (b) Zašto pravi kršćani trebaju Božju zaštitu?

⁸ Oni koji imaju prisan odnos s Jehovom blagoslovljeni su na još jedan način — imaju njegovu zaštitu. Psalmist David, koji je doživio mnoge nevolje, napisao je: “Jehova je blizu svih koji ga prizivaju, svih, koji ga prizivaju u istini. Želju ispunja onima koji ga se boje, tužnjavu njihovu čuje, i pomaže im. Čuva Jehova sve koji ga ljube” (Psalam 145:18-20). Da, Jehova je blizu onih koji ga ljube i stoga može odmah reagirati na njihov poziv u pomoć.

⁹ Zašto nam je potrebna Božja zaštita? Osim što osjećaju posljedice života u ovim ‘kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj’, pravi kršćani posebna su meta Jehovinog glavnog Protivnika, Sotone Đavla (2. Timoteju 3:1). Taj lukavi neprijatelj želi nas ‘proždrijeti’ (1. Petrova 5:8). Sotona nas progoni, vrši pritisak na nas i iskušava nas. Isto tako, on traži stavove ukorijenjene u umu i srcu koje može iskoristiti. On ima samo jedan cilj: oslabiti našu vjeru i duhovno nas uništiti (Otkrivenje 12:12, 17). Budući da imamo takvog moćnog neprijatelja s kojim se trebamo boriti, nije li utješno znati da “čuva Jehova sve koji ga ljube”?

10. (a) Kako Jehova čuva svoj narod? (b) Koja je najvažnija vrsta zaštite, i zašto?

¹⁰ A kako Jehova čuva svoj narod? To što je obećao zaštitu ne znači da u ovom sustavu nećemo imati nikakvih problema u životu niti da je on obavezan činiti čuda za nas. Pa ipak, Jehova pruža fizičku zaštitu svom narodu kao grupi. Na kraju krajeva, on nikada neće dozvoliti Đavlu da uništi prave obožavatelje na Zemlji! (2. Petrova 2:9). Još je važnije to što nas Jehova štiti u duhovnom pogledu. On nam daje sve što nam je potrebno kako bismo ustrajali u kušnjama i sačuvali svoj odnos s njim. Dugoročno gledano, duhovna je zaštita najvažnija vrsta zaštite. Zašto? Dok god imamo dobar odnos s Jehovom, ništa nam — pa čak ni smrt — ne može trajno nauditi (Matej 10:28).

11. Što je sve Jehova pružio svom narodu da bi ga duhovno zaštitio?

¹¹ Jehova je pružio mnogo toga kako bi oni koji imaju prisan odnos s njim bili duhovno zaštićeni. Putem svoje Riječi, Biblije, daje nam mudrost da se nosimo s različitim kušnjama (Jakov 1:2-5). U određenoj smo mjeri zaštićeni već samim tim što primjenjujemo praktične savjete iz Svetog pisma. Pored toga, Jehova daje “svetog duha onima koji ga mole” (Luka 11:13). Taj je duh najmoćnija sila u svemiru, pa nam sigurno može pomoći da uspješno svladamo svaku kušnju ili iskušenje s kojima se možemo suočiti. Isto tako, preko Krista Jehova daje “darove u ljudima” (Efežanima 4:8). Ti duhovno osposobljeni muževi nastoje odražavati Jehovinu duboku samilost kad pomažu suobožavateljima (Jakov 5:14, 15).

12, 13. (a) Kako nam Jehova daje duhovnu hranu u pravo vrijeme? (b) Što ti misliš o svemu što nam Jehova pruža kako bismo ostali duhovno zdravi?

¹² Jehova daje još nešto čime nas štiti: duhovnu hranu u pravo vrijeme (Matej 24:45). Putem publikacija, uključujući i časopise Kula stražara i Probudite se!, te skupštinskih sastanaka, sastanaka pokrajine i kongresa, Jehova nam pruža ono što nam je potrebno i kad nam je to potrebno. Jesi li možda na nekom kršćanskom sastanku, sastanku pokrajine ili kongresu čuo nešto što te se posebno dojmilo, što te ojačalo i utješilo? Jesi li ikada pročitao članak iz jednog od spomenutih časopisa i pomislio da je napisan baš za tebe?

¹³ Jedno od Sotoninih najučinkovitijih oružja je obeshrabrenje, a mi nismo imuni na njega. Sotona zna da nam osjećaj malodušnosti koji traje duže vrijeme može oduzeti snagu, čak nas učiniti ranjivima (Priče Salamunove 24:10). Budući da Sotona želi iskoristiti naše negativne osjećaje, potrebna nam je pomoć. U časopisima Kula stražara i Probudite se! povremeno budu objavljeni članci koji nam pomažu da se borimo s obeshrabrenjem. O jednom takvom članku jedna je kršćanka napisala: “Iako ga čitam skoro svaki dan, još mi uvijek od radosti znaju poteći suze. Držim ga pored kreveta tako da mi bude pri ruci kad sam utučena. Putem takvih članaka osjećam kao da me Jehova grli i štiti.”a Zar nismo zahvalni Jehovi na pravovremenoj duhovnoj hrani? Ne zaboravi, sve što nam pruža da bismo ostali duhovno zdravi dokaz je da je blizu nas te da nas štiti i brine se za nas.

Pristupiti onome koji ‘sluša molitvu’

14, 15. (a) Koji blagoslov Jehova osobno daje onima koji imaju prisan odnos s njim? (b) Zašto je posebna prednost to što slobodno možemo pristupiti Jehovi u molitvi?

¹⁴ Jesi li ikada primijetio da ljudi koji dobiju moć ili autoritet često postanu manje pristupačni svojim podređenima? A kako je s Jehovom Bogom? Je li on previše daleko da bi se zanimao za ono što mu mali ljudi žele reći? Nipošto! Molitva je još jedan blagoslov koji Jehova daje onima koji imaju prisan odnos s njim. To što možemo slobodno pristupiti onome koji ‘sluša molitvu’ uistinu je posebna prednost (Psalam 65:2). Zašto?

¹⁵ Potkrijepimo to jednim primjerom: Generalni direktor velike firme ima mnoge dužnosti. On odlučuje koje će stvari rješavati sam, a koje će povjeriti drugima. Slično tome, Svevišnji Vladar svemira ima pravo odlučiti za što će se on brinuti, a što će povjeriti drugima. Razmisli što je sve Jehova povjerio svom ljubljenom Sinu, Isusu. Sin je dobio “vlast da sudi” (Ivan 5:27). Anđeli ‘su mu podloženi’ (1. Petrova 3:22). On može koristiti Jehovin moćni sveti duh kako bi vodio svoje učenike na Zemlji (Ivan 15:26; 16:7). Isus je stoga mogao reći: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji” (Matej 28:18). Međutim, našim se molitvama Jehova odlučio sam posvetiti. Zato nam Biblija kaže da molitve trebamo upućivati isključivo Jehovi, u ime Isusa (Psalam 69:13; Ivan 14:6, 13).

16. Zašto možemo biti sigurni da Jehova zaista sluša naše molitve?

¹⁶ Da li Jehova zaista sluša naše molitve? Da je ravnodušan ili nezainteresiran, nikada nas ne bi poticao da ‘ustrajemo u molitvi’ ili da bacimo svoje breme i tjeskobne brige na njega (Rimljanima 12:12; Psalam 55:22; 1. Petrova 5:7). Vjerni sluge iz biblijskog vremena bili su potpuno uvjereni da Jehova sluša molitve (1. Ivanova 5:14). Zato je psalmist David rekao: ‘Jehova čuje glas moj’ (Psalam 55:17). I mi s pravom možemo biti sigurni da je Jehova blizu nas, spreman poslušati sve što nas muči i brine.

Jehova nagrađuje svoje sluge

17, 18. (a) Kako Jehova gleda na vjernu službu svojih razumom obdarenih stvorenja? (b) Objasni kako Priče Salamunove 19:17 pokazuju da Jehova uočava naša milosrdna djela.

¹⁷ Na Jehovin položaj kao Vladara cijelog svemira ne utječe ništa što mali ljudi čine ili odbijaju činiti. Unatoč tome, Jehova je Bog koji spremno pokazuje zahvalnost. On cijeni — ustvari, smatra izuzetno vrijednom — vjernu službu svojih razumom obdarenih stvorenja (Psalam 147:11). Dakle, to što Jehova nagrađuje svoje sluge još je jedna korist koju imaju oni koji mu se približe (Hebrejima 11:6).

¹⁸ Biblija jasno pokazuje da Jehova cijeni ono što njegovi obožavatelji čine. Naprimjer, o tome čitamo: “Jehovi pozajmljuje tko poklanja siromahu, i platiće mu za dobro njegovo” (Priče Salamunove 19:17). Jehovino milosrđe i obzirnost prema siromašnima vidljivi su u Mojsijevom zakonu (3. Mojsijeva 14:21; 19:15). Kako se Jehova osjeća kad oponašamo njegovo milosrđe u svom ophođenju sa siromašnima? Kad im dajemo, a ništa ne očekujemo zauzvrat, Jehova na to gleda kao da smo njemu nešto posudili. Jehova obećava da će vratiti taj dug tako što će nam pokazati naklonost i blagosloviti nas (Priče Salamunove 10:22; Matej 6:3, 4; Luka 14:12-14). Da, kad pokazujemo samilost suobožavateljima koji su u oskudici, to raduje Jehovino srce. Sigurno smo zahvalni kad znamo da naša milosrdna djela ne prolaze nezapaženo kod našeg nebeskog Oca! (Matej 5:7).

19. (a) Zašto možemo biti sigurni da Jehova cijeni ono što činimo u djelu propovijedanja i činjenja učenika? (b) Kako nas Jehova nagrađuje zbog podupiranja njegovog Kraljevstva?

¹⁹ Jehova naročito cijeni ono što činimo za njegovo Kraljevstvo. Kad se približimo Jehovi, sasvim je prirodno da svoje vrijeme, snagu i materijalna sredstva želimo koristiti da što više sudjelujemo u djelu propovijedanja o Kraljevstvu i činjenja učenika (Matej 28:19, 20). Možda ponekad mislimo da postižemo malo. Možda nas naše nesavršeno srce čak navede da se pitamo je li Jehova zadovoljan trudom koji ulažemo (1. Ivanova 3:19, 20). Ali on cijeni svaki dar — ma koliko malen bio — ako dolazi iz srca potaknutog ljubavlju (Marko 12:41-44). Biblija nam jamči: “Bog nije nepravedan da zaboravi vaše djelo i ljubav koju ste pokazali prema njegovom imenu” (Hebrejima 6:10). Doista, Jehova pamti i najmanju stvar koju smo učinili kako bismo podupirali njegovo Kraljevstvo i nagrađuje nas zbog toga. Osim obilnih duhovnih blagoslova koje već sada primamo, očekujemo i radostan život u predstojećem novom svijetu, kada će Jehova širom otvoriti svoju ruku i zadovoljiti ispravne želje svih koji imaju prisan odnos s njim! (Psalam 145:16; 2. Petrova 3:13).

20. Kako tokom 2003. možemo zadržati na umu riječi godišnjeg citata, i do čega će to dovesti?

²⁰ Preispitujmo se tokom 2003. da vidimo da li se i dalje približavamo našem nebeskom Ocu. Ako mu se približavamo, možemo biti sigurni da će i on učiniti svoj dio, kao što je obećao. Uostalom, “Bog (...) ne može lagati” (Titu 1:2). Ukoliko mu se približiš, i on će se približiti tebi (Jakov 4:8). A do čega će to dovesti? Već sada ćeš iskusiti bogate blagoslove, a i imaš mogućnost približavati se Jehovi čitavu vječnost!