Vrhunci Biblije Psalmi 107 do 150

Sretan Bog, sretan narod!

Sreća je cilj kojeg većina ljudi nikad ne dostigne. Međutim, za jednu malu grupu ljudi sreća je način života. Kakav ključ za to oni posjeduju? Pravo obožavanje! Psalmi nas uvjeravaju da je Jehova sretan Bog, pa prema tome i mi možemo biti sretni obožavajući ga. Kao dokaz toga razmotrimo petu knjigu psalama, to jest Psalme 107 do 150.

Jehova je izbavitelj

Pročitaj Psalme 107 do 119. Uslišana je molitva Židova za oslobođenje iz babilonskog zarobljeništva i oni “koje je izbavio Jehova” slave taj povratak pjesmom (Psalam 107). Već ranije izbavljen, David je spjevao pjesmu Bogu i njegovoj dobroti i ljubavi (Psalmi 108 i 109). Davidov Gospodin, a to je Isus Krist, Jehovinom snagom treba pokoriti Božje neprijatelje (Psalam 110). Uz to što oslobađa svoj narod, Jehova blagosilja čestitog čovjeka koji ga se boji (Psalmi 111, 112). Nakon svog oslobođenja iz Babilona, Židovi pjevaju Hallel Psalme, odnosno pjesme hvale, na velikim godišnjim svečanostima (Psalam 113-118). Psalam 119 je najduži i svi, osim dva, od njegovih 176 stihova odnose se na Božju riječ ili zakon.

◆ 107:27 — Kako im ‘sve mudrosti nestaje’?

Poput moreplovca u razornoj oluji, Židovi su se pokazali ništavnima u svojoj mudrosti tokom svog zarobljeništva u Babilonu, jer su sva ljudska sredstva za njihovo oslobađanje propala. Ali, okrenuvši se Jehovi usred te olujne situacije dobili su oslobođenje. On je prouzročio da se simbolična oluja stiša, te ih je doveo u sigurno “pristanište” — u Judeju (Psalam 107:30).

◆ 110:3 — Što znači ‘mladost kao rosa’?

Rosa je povezana s blagoslovom, produktivnošću i obiljem (1. Mojsijeva 27:28). Rosne kapi su blage, osvježavajuće i brojne. U ovo vrijeme vojne sile mesijanskog Kralja, njegovi podanici se brzo i radosno nude, i to u tako velikom broju da se mogu usporediti s rosnim kapima. Upravo poput osvježavajuće rose, danas u Jehovinoj organizaciji brojni mladi muškarci i žene služe Bogu i svojim suobožavateljima.

◆ 116:3 — Što su “užeta smrti” (ST)?

Izgledalo je da je smrt toliko stegla psalmista svojom neraskidivom užadi da je bilo nemoguće izbjeći joj. Užad koja je jako stisnuta oko udova prouzročuje oštru bol, pa grčka Septuaginta prevodi hebrejsku riječ za “užad” kao “boli”. Stoga je Isus, kad je umro, bio u paralizirajućem stisku, ili bolima smrti. Prema tome, kad je Bog uskrsnuo Isusa, on ga je ‘razdriješio smrtnih sveza’ (Djela apostolska 2:24).

◆ 119:83 — Zašto je psalmist bio “kao mijeh”?

Dok je čekao na Jehovu da ga utješi, psalmist je bio poput mijeha koji se objesi kad nije u upotrebi. Zbog dima u šatoru ili kući koja nema dimnjaka, taj mijeh (kožna boca) postepeno potamni, osuši se i smežura. Tako je bilo i sa psalmistom u rukama progonitelja (stih 84). Njegovo nevoljno stanje vjerojatno se očitovalo u njegovom tužnom izgledu i izboranom licu, a njegovo je čitavo tijelo možda izgledalo kao da se sasušilo. (Usporedi Psalam 32:4.) Na taj način se on možda osjećao tako bezvrijednim kao osušeni mijeh kojeg su drugi odbacili kao nepodesnog da se u njega stavi tekućina. Ipak, on nije ‘zaboravio Božje propise’.

◆ 119:119 — Na koji način Bog uklanja bezbožnike poput gara (troske, NS)?

Troska (šljaka) koja se oblikuje na rastopljenom metalu ili u peći za rastapanje, bezvrijedan je otpad, nešto nečisto što treba odbaciti. Rafiner odvaja metale zlata ili srebra od takve “troske”. Slično tome, Jehova smatra bezbožnike prikladnima samo za to da se bace na gomilu troske, pa ih uklanja, odvajajući ih od onih koji su vrijedni i koji uživaju njegovu naklonost. (Usporedi Ezekijel 22:17-22.)

Pouka za nas: Poput starih Židova, i Jehovini svjedoci danas čekaju izbavljenje — ovog puta kroz oluju Harmagedona (Otkrivenje 16:14, 16). U od Boga određeno vrijeme ovaj će sustav stvari biti zbrisan u tom velikom ratu. Oni koji ne traže spasenje od Jehove bit će u potpuno beznadnom položaju dok ih budu razbacivali valovi ovog velikog uništenja. Preživjeli će, međutim, ‘hvaliti Jehovu za milost njegovu’. Prema tome, u ovim posljednjim danima, i Isusovi pomazani sljedbenici i “veliko mnoštvo” mogu svoje puno povjerenje staviti na Jehovu (Psalam 107:31; Otkrivenje 7:9).

‘Pjesme za penjanje’

Pročitaj Psalme 120 do 134. Ovih 15 psalama naziva se pjesmama ‘za penjanje’ (ili ‘onih koji se penju’). Izučavatelji se ne slažu oko točnog značenja riječi ‘penjanje’, ali vjerojatno su ove psalme pjevali Izraelci koji su išli, ili uzlazili, penjali se, u uzvišeni grad Jeruzalem na svoje tri godišnje svečanosti (Psalam 122:1).

◆ 120:4 — Kakve su to ‘oštre strijele’ i ‘goruće ugljevlje’?

Uvredljiv (klevetnički) jezik može biti tako razoran kao neko oružje ili vatra (Priče Salamunove 12:18; Jakov 3:6). U odmazdi će Jehova klevetnički jezik ušutkati, i to kao ratnim strijelama. Zanimljivo je da drveni ugljen načinjen od grmolike žutilovke vrlo snažno izgorjeva, što ukazuje na žestinu božanske osude nad ‘lukavim jezikom’ (Psalam 120:2, 3).

◆ 131:2 — Kako duša postaje poput “djeteta”?

Prije nego što je odbijeno od prsiju, dijete traži svoju majku da bi zadovoljilo svoju želju da bude nahranjeno. U rukama svoje majke dijete nalazi zadovoljstvo, sigurnost i utjehu. Zadovoljan zbog svoje poniznosti, psalmist se osjeća ‘smireno i upokojeno’ (ST) poput djeteta u rukama majke. Ponizno čekanje na Jehovu i vršenje njegove volje donosi sigurnost i bogate blagoslove.

Pouka za nas: Premda Jehova može izbaviti svoj narod iz nevolje, on ih ne štiti od svake nedaće. Nedaće su zapravo potakle na sastavljanje ovih psalama. Međutim, Bog “neće dopustiti da budete kušani preko vaših snaga, nego će vam zajedno s kušnjom dati sretan ishod, da je možete podnijeti” (1. Korinćanima 10:13, ST). Jehova nas štiti od duhovne propasti. On može tako upravljati događajima da otkloni samu nevolju ili da nas ojača kako bismo odoljeli pritisku. U tom pravcu je vrlo utješno i korisno jedinstvo koje uživamo na našim kršćanskim sastancima (Psalam 133:1-3).

Hvalevrijedan Bog

Pročitaj Psalme 135 do 145. U suprotnosti s idolima, čiji tvorci postaju poput njih, Jehova je hvalevrijedan Bog i Izbavitelj (Psalmi 135, 136). Čak i kad je bio u Babilonu, njegov narod nije zaboravio “pjesmu sionsku” (Psalam 137). David kaže da će kraljevi slaviti Jehovu i usklikuje kako je divno stvoren (Psalam 138, 139). On moli za Božju zaštitu i hvali njegovu dobrotu, znajući da samo dobar odnos s Jehovom donosi pravu sreću (Psalmi 140–145).

◆ 138:2 — Kako Bog uzvisuje svoju riječ iznad svog imena?

Kad Jehova objavi nešto na temelju svog imena, mi očekujemo da će se to ispuniti. Međutim, on uvijek nadmaši naša očekivanja. Bog uzvisuje svoju “riječ” tako što njeno ispunjenje čini većim od onoga što smo očekivali.

◆ 139:9 — Što znači “na krilima zore”?

Ovaj izraz oslikava svjetlost u zoru, koja se, kao da ima krila, brzo širi preko neba od istoka prema zapadu. Da David uzme “krila zore” i preseli se na najdalji zapadni dio, i tamo će biti pod Jehovinom brigom i nadzorom. (Psalam 139:10; usporedi Amos 9:2, 3.)

◆ 141:3 — Zašto je David želio da se čuvaju ‘vrata njegovih usta’?

David je znao kakvu štetu može napraviti jezik i kako je za nesavršene ljude kušnja da govore brzopleto, prenagljeno, naročito onda kad su isprovocirani. Mojsije je bio najkrotkiji čovjek na Zemlji, a ipak je pogriješio svojim jezikom u vezi s vodama na Meribi (4. Mojsijeva 12:3; 20:9-13). Potrebno je dakle imati kontrolu nad ustima da bi se izbjeglo izgovarati riječi koje nanose štetu i da bi se sačuvalo dobro srce (Jakov 3:5-12).

◆ 142:7 — Zašto je David mislio da je njegova duša u “tamnici”?

On se osjetio tako usamljenim sa svojim problemima kao da je bio u mračnoj, opasnoj tamnici, neshvaćen i odvojen od svih ljudi. Kad imamo slične osjećaje i mislimo da nam je “desnica” otvorena za napad, mi možemo s pouzdanjem pozvati Jehovu upomoć (Psalam 142:3-7).

Pouka za nas: U 139. psalmu David izražava oduševljenje što Bog ‘kuša i zna’ njega i njegove puteve. Umjesto da gleda kako će tome izbjeći, David se želio još više predati Jehovinom vodstvu i nadzoru. On je znao da ga Bog stalno promatra. Takvo saznanje ne samo da odvraća nekoga od pogrešnog postupanja, nego i pruža najveću utjehu. Činjenica da Jehova vidi naša djela, razumije naše probleme i uvijek je spreman pomoći stvara nam duboki osjećaj sigurnosti i mira, koji je od bitne važnosti za našu sreću.

Slavite Jah!

Pročitaj Psalme 146 do 150. Ovi psalmi ističu temu čitave knjige psalama — “Slavite Jah, narode!” Svaki od tih psalama počinje i završava ovim uzvišenim riječima. Sve to dovodi do velikog crescenda (vrhunca) u 150. psalmu koji poziva sva djela stvaranja da ‘slave Jah’.

◆ Psalam 146:3 — Zašto se ne treba uzdati u ljudske vođe?

Ljudski vođe su smrtni. Oni ne mogu spasiti ni sebe ni one koji se u njih uzdaju. Tako je pouzdanje u ljudske vođe konačno uzdrmano smrću. Ali, “blago onome ... kojemu je nadanje u Jehovi, Bogu njegovu” (Psalam 146:5, 6). Psalmist je uvidio potrebu za vodstvom koje je iznad onoga što ljudi mogu pružiti.

◆ 148:4 — Što je ‘voda nad nebesima’?

Psalmist je očito mislio na vodonosne oblake iznad Zemlje koji se prazne s vremena na vrijeme u obliku kiše, koja onda opet otiče u mora i oceane. Taj ciklus je bitan za život, a njegovo postojanje odaje slavu Stvoritelju. Pošto se o atmosferskom prostoru između zemlje i oblaka može govoriti kao o nebesima, psalmist se osvrnuo na oblake kao na ‘vode nad nebesima’.

Psalmi čine očitom slijedeću istinu: Da bi bili istinski sretni, potreban nam je dobar odnos s Jehovom. Tako se cilj čitavog Božjeg naroda i svrha našeg postojanja može sažeti u psalmistovom zaključnom pozivu: “Sve što diše neka slavi Jah. Slavite Jah, narode!” (Psalam 150:6, NS).

U slijedećem broju:

• Tvoja nada — Bog ili bogatstvo?

• Rješavanje obiteljskih problema primjenom biblijskih savjeta

• Invalidi — sposobni propovjednici