GRČKI povjesničar Diodor Sikul živio je prije 2000 godina. Niniva je, tvrdio je on, bila četverokutan grad; četiri strane zajedno bile su duge 480 stadija. To je opseg od 96 kilometara (60 milja)! Biblija daje sličnu sliku, opisujući Ninivu kao veliki grad s udaljenošću od “tri dana hoda” (Jona 3:3).

Biblijski kritičari 19. stoljeća odbijali su vjerovati da bi nepoznat grad drevnog svijeta mogao biti tako velik. Također su rekli da ako je Niniva ikada i postojala, sigurno je bila dio drevne civilizacije koja je prethodila Babilonu.

U međuvremenu, jedan drugi arheolog, Austen Henry Layard, počeo je iskopavati ruševine na mjestu zvanom Nimrud, oko 42 kilometra jugozapadno od Horsabada. Pokazalo se da su te ruševine Kalah — jedan od četiri asirska grada spomenuta u 1. Mojsijevoj 10:11. Zatim je, 1849, Layard iskopao ruševine masivne palače na mjestu zvanom Kujundžik, između Kalaha i Horsabada. Pokazalo se da je palača dio Ninive. Između Horsabada i Kalaha leže ruševine drugih naseobina, uključujući humak zvan Karamles. “Ako četiri velika humka, Nimrúd [Kalah], Koyunjik [Niniva], Horsabad i Karamles, uzmemo kao uglove četverokuta”, primjećuje Layard, “vidjet ćemo da njegove četiri strane prilično točno odgovaraju duljini od 480 stadija ili 60 milja [96 kilometara], za geografa, što predstavlja trodnevno putovanje za proroka [Jonu].”

Očito, dakle, da je Jona uključio sve te naseobine u jedan “veliki grad”, nazivajući ga imenom grada koji je naveden prvi u 1. Mojsijevoj 10:11, naime, Niniva. Isto se radi i danas. Naprimjer, postoji razlika između originalnog grada Londona i njegovih predgrađa, što odgovara onome što se ponekad naziva “Veliki London”.