13. Zašto su kršćani mogli slijediti Isusovo upozorenje da bježe?

¹³ No, ako su se Rimljani povukli iz okolice Jeruzalema, zašto je itko trebao bježati? Isusove su riječi pokazale da je ono što se dogodilo bio dokaz ‘da je opustošenje Jeruzalema blizu’ (Luka 21:20). Da, opustošenje. On je prorekao ‘nevolju kakva nije bila od početka i neće ni biti’. Oko tri i pol godine kasnije, 70. n. e., Jeruzalem je stvarno doživio ‘veliku nevolju’ od rimskih vojski pod generalom Titom (Matej 24:21; Marko 13:19). Ali zašto bi je Isus opisao kao nevolju veću od bilo koje prije ili poslije?

14. Zašto možemo reći da je to što se dogodilo Jeruzalemu 70. n. e. bila “nevolja velika” kakva se nije zbila dotada niti otada?

¹⁴ Babilonci su opustošili Jeruzalem 607. pr. n. e., a grad je doživio grozne borbe i u našem stoljeću. Ipak, ono što se dogodilo 70. n. e. na jedinstven je način bila velika nevolja. U pohodu koji je trajao oko pet mjeseci, Titovi su ratnici porazili Židove. Ubili su približno 1 100 000 ljudi i odveli gotovo 100 000 u ropstvo. Osim toga, Rimljani su razrušili Jeruzalem. Time je dokazano da je prijašnji židovski sustav priznatog obožavanja koji je bio usredotočen na hram trajno okončan (Jevrejima 1:2). Da, događaji iz 70. n. e. s pravom se mogu smatrati ‘nevoljom kakva nije bila [u tom gradu, naciji i sustavu] od postanja svijeta niti će biti’ (Matej 24:21).d

[Slika na stranici 10]

Nevolja godine 70. n. e. bila je najveća koju su Jeruzalem i židovski sustav ikada doživjeli