Jesi li spreman za Jehovin dan?

“Blizu je veliki dan Gospodinov [“Jehovin”, “NW”], blizu je i ide vrlo brzo” (SOFONIJA 1:14).

1. Kako Pisma opisuju Jehovin dan?

JEHOVIN ‘veliki i zastrašujući dan’ uskoro će zadesiti ovaj zli sustav stvari. Pisma opisuju Jehovin dan kao dan bitke, tame, srdžbe, nevolje, tjeskobe, uznemirenosti i pustošenja. No ipak, bit će preživjelih, jer će “svaki koji prizove ime Jehovino sigurno umaći” (Joel 2:30-32, NW; Amos 5:18-20). Da, Bog će tada uništiti svoje neprijatelje i spasiti svoj narod.

2. Zašto trebamo imati osjećaj hitnosti zbog Jehovinog dana?

² Božji su proroci pridavali osjećaj hitnosti Jehovinom danu. Naprimjer, Sofonija je napisao: “Blizu je veliki dan Gospodinov [“Jehovin”, NW], blizu je i ide vrlo brzo” (Sofonija 1:14). Danas je situacija još hitnija, jer se Božji glavni Izvršitelj presude, Kralj Isus Krist, sprema ‘pripasati mač uz svoja bedra i uzjahati za istinu, poniznost i pravednost’ (Psalam 45:3, 4, NW). Jesi li spreman za taj dan?

Imali su velika očekivanja

3. Što su očekivali neki kršćani u Solunu, i iz koja su dva razloga bili u krivu?

³ Mnogi su imali očekivanja u vezi s Jehovinim danom koja se nisu ispunila. Neki su rani kršćani u Solunu rekli: ‘Jehovin dan je ovdje!’ (2. Solunjanima 2:2, NW). No postojala su dva glavna razloga zašto tada nije bio blizu. Navodeći jedan od njih, apostol Pavao je rekao: “Kad reku: mir je, i nema se šta bojati, onda će iznenada napasti na njih pogibao” (1. Solunjanima 5:1-6). U ovom ‘posljednjem vremenu’, mi, Jehovini svjedoci, očekujemo ispunjenje tih riječi (Danijel 12:4). Solunjanima je usto nedostajao još jedan dokaz da je Jehovin veliki dan stigao, jer Pavao im je rekao: “Ne će doći dok ne dodje najprije otpad” (2. Solunjanima 2:3). U vrijeme kada je Pavao napisao te riječi (oko 51. n. e.), “otpad” od pravog kršćanstva još se nije sasvim pojavio. Danas vidimo kako doživljava puni procvat u svijetu kršćanstva. No usprkos svojim neispunjenim očekivanjima, vjerni pomazanici u Solunu, koji su nastavili vjerno služiti Bogu sve do svoje smrti, na kraju su primili nebesku nagradu (Otkrivenje 2:10). I mi ćemo biti nagrađeni ako ostanemo vjerni dok čekamo Jehovin dan.

4. (a) S čime je povezan Jehovin dan u 2. Solunjanima 2:1, 2? (b) Što su vjerovali takozvani crkveni oci u vezi s Kristovim povratkom i drugim srodnim temama?

⁴ Biblija povezuje ‘veliki dan Jehovin’ s “prisutnošću našeg Gospodina Isusa Krista” (2. Solunjanima 2:1, 2, NW). Takozvani crkveni oci imali su različite ideje o Kristovom povratku, njegovoj prisutnosti i njegovoj Tisućugodišnjoj Vladavini (Otkrivenje 20:4). Papija iz Hijerapolisa je u drugom stoljeću n. e. gajio očekivanja o nevjerojatnoj plodnosti zemlje tokom Kristove Milenijske Vladavine. Justin Mučenik često je govorio o Isusovoj prisutnosti i očekivao je da obnovljeni Jeruzalem bude sjedište njegovog Kraljevstva. Irenej Lionski naučavao je da će se nakon uništenja Rimskog Carstva pojaviti Isus na vidljiv način, da će vezati Sotonu i vladati u zemaljskom Jeruzalemu.

5. Što su pojedini izučavatelji rekli o Kristovom ‘drugom adventu’ i njegovoj Milenijskoj Vladavini?

⁵ Povjesničar Philip Schaff zabilježio je da je “najistaknutije vjerovanje” u razdoblju prije koncila u Niceji 325. n. e. bilo “vjerovanje o vidljivoj tisućugodišnjoj Kristovoj vladavini u slavi na Zemlji zajedno s uskrsnutim svecima, prije općeg uskrsnuća i suda”. U djelu A Dictionary of the Bible (Biblijski rječnik) koje je izdao James Hastings stoji: “Tertulijan, Irenej i Hipolit još uvijek čekaju skori advent [Isusa Krista]; no aleksandrijski su nas oci uveli u nov način razmišljanja. (...) Kada je Augustin poistovjetio Milenij s razdobljem vojujuće Crkve, drugi je advent odgođen za daleku budućnost.”

Jehovin dan i Isusova prisutnost

6. Zašto ne bismo trebali zaključiti da je Jehovin dan daleko?

⁶ Pogrešna su shvaćanja dovela do razočaranja, no nemojmo misliti da je Jehovin dan daleko. Isusova nevidljiva prisutnost, s kojom je Jehovin dan biblijski povezan, već je započela. Kula stražara i srodne publikacije Jehovinih svjedoka često pružaju biblijski dokaz da je Kristova prisutnost započela 1914. godine.a Dakle, što je Isus rekao o svojoj prisutnosti?

7. (a) Koja su neka obilježja znaka Isusove prisutnosti i svršetka sustava stvari? (b) Kako možemo biti spašeni?

⁷ Isusova je prisutnost bila tema razgovora kratko vrijeme prije njegove smrti. Kad su čuli kako proriče uništenje jeruzalemskog hrama, njegovi su ga apostoli Petar, Jakov, Ivan i Andrija pitali: “Kad će to biti, i što će biti znak tvoje prisutnosti i svršetka sustava stvari?” (Matej 24:1-3, NW; Marko 13:3, 4). Odgovarajući na to pitanje, Isus je prorekao ratove, glad, potrese i druga obilježja ‘znaka’ svoje prisutnosti i svršetka sustava stvari. Usto je rekao: “Tko ustraje do kraja, taj će biti spašen” (Matej 24:13, NW). Bit ćemo spašeni ako vjerno ustrajemo do kraja našeg sadašnjeg života ili do kraja ovog zlog sustava.

8. Što se trebalo izvršiti prije kraja židovskog sustava, i kako se to izvršava danas?

⁸ Prije kraja ispunit će se jedno posebno obilježje Isusove prisutnosti. U vezi s tim, on je rekao: “Ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po cijeloj nastanjenoj zemlji za svjedočanstvo svim nacijama; i tada će doći kraj” (Matej 24:14, NW). Prije nego što su Rimljani 70. n. e. razorili Jeruzalem, čime je završio židovski sustav stvari, Pavao je mogao reći da se dobra vijest ‘propovijedala svoj tvari pod nebom’ (Kološanima 1:23). Međutim, danas Jehovini svjedoci provode daleko obimnije djelo propovijedanja “po cijeloj nastanjenoj zemlji”. Posljednjih je nekoliko godina Bog otvorio put za davanje velikog svjedočanstva u Istočnoj Evropi. Jehovina organizacija ima tiskare i druge objekte diljem svijeta i spremna je za povećanu aktivnost, čak i u ‘netaknutom području’ (Rimljanima 15:22, 23, NW). Nagoni li te srce da daš sve od sebe u davanju svjedočanstva prije nego što dođe kraj? Ako to činiš, Bog te može ojačati kako bi imao značajan udio u djelu koje još predstoji (Filipljanima 4:13; 2. Timoteju 4:17).

9. Što je Isus naglasio a zabilježeno je u Mateju 24:36?

⁹ Prorečeno djelo propovijedanja Kraljevstva i druga obilježja znaka Isusove prisutnosti ispunjavaju se upravo sada. Dakle, blizu je kraj ovog zlog sustava stvari. Istina, Isus je rekao: “Što se tiče onog dana i časa, o tome nitko ništa ne zna; ni anđeli nebeski, ni Sin, već jedino Otac” (Matej 24:4-14, 36, St). No Isusovo nam proročanstvo može pomoći da budemo spremni za ‘taj dan i čas’.

Oni su bili spremni

10. Kako znamo da je moguće ostati duhovno budnima?

¹⁰ Da bismo preživjeli Jehovin veliki dan, moramo ostati duhovno budni i zauzeti čvrsti stav na strani pravog obožavanja (1. Korinćanima 16:13). Mi znamo da je takva ustrajnost moguća, jer je jedna boguodana obitelj već ustrajala i preživjela potop koji je 2370. pr. n. e. uništio zle ljude. Uspoređujući to doba s vremenom svoje prisutnosti, Isus je rekao: “Kako što je bilo u vrijeme Nojevo tako će biti i dolazak [“prisutnost”, NW] sina čovječijega. Jer kako što pred potopom jedjahu i pijahu, ženjahu se i udavahu do onoga dana kad Noje udje u kovčeg, i ne osjetiše [“nisu ni zamijetili”, NW] dok ne dodje potop i odnese sve; tako će biti i dolazak [“prisutnost”, NW] sina čovječijega” (Matej 24:37-39).

11. Kako je živio Noa usprkos nasilju koje je vladalo u njegovo vrijeme?

¹¹ Noa i njegova obitelj su, poput nas, živjeli u nasilnom svijetu. Neposlušni anđeoski “sinovi Božji” materijalizirali su se i uzimali si žene s kojima su imali djecu, ozloglašene Nefile — nasilnike koji su postojeće okolnosti nesumnjivo učinili još nasilnijima (1. Mojsijeva 6:1, 2, 4; 1. Petrova 3:19, 20). Međutim, Noa je bio vjeran i ‘hodio je s Bogom’. On je bio “neporočan u svom vremenu” — u zlom naraštaju svog vremena (1. Mojsijeva 6:9-11, St). Ako se u molitvi pouzdamo u Jehovu, i mi možemo učiniti to isto u ovom nasilnom i zlom svijetu dok čekamo Jehovin dan.

12. (a) Što je Noa radio pored gradnje arke? (b) Kako su ljudi reagirali na Noino propovijedanje, i kakve je to posljedice imalo za njih?

¹² Noa je dobro poznat kao graditelj arke u kojoj je sačuvan život za vrijeme potopa. Usto je bio ‘propovjednik pravde’, no njegovi suvremenici “nisu ni zamijetili” poruku koju mu je dao Bog. Jeli su i pili, sklapali brakove, podizali obitelji i bavili se uobičajenim životnim brigama dok ih sve potop nije odnio (2. Petrova 2:5; 1. Mojsijeva 6:14). Nisu htjeli slušati o ispravnom govoru i vladanju, kao što i današnji zli naraštaj zatvara uši pred onim što Jehovini svjedoci govore o ‘pokajanju k Bogu’, vjeri u Krista, pravednosti i “o sudu koji će biti” (Djela apostolska 20:20, 21; 24:24, 25). Ne postoji izvještaj o tome koliko je ljudi živjelo na Zemlji kada je Noa objavljivao Božju poruku. No jedno je sigurno, broj stanovnika na Zemlji drastično se smanjio 2370. pr. n. e.! Potop je odnio zle, poštedjevši samo one koji su bili spremni za to Božje djelo — Nou i sedam drugih članova njegove obitelji (1. Mojsijeva 7:19-23; 2. Petrova 3:5, 6).

13. U koju je sudsku odluku Noa imao potpuno pouzdanje, i što je učinio u vezi s tim?

¹³ Bog nije Nou godinama unaprijed obavijestio o točnom danu i satu izbijanja potopa. Međutim, kad je Noa imao 480 godina, Jehova je odredio: “Ne će se duh moj do vijeka preti s ljudima, jer su tijelo; neka im još sto i dvadeset godina” (1. Mojsijeva 6:3). Noa je imao potpuno povjerenje u ovu božansku sudsku odluku. Kad je imao 500 godina, “rodi Noje Sema, Hama i Jafeta”, a običaj tog vremena ukazuje na to da su se njegovi sinovi oženili nakon 50 ili 60 godina. Kad je Noi bilo rečeno da sagradi arku da bi se spasili od potopa, njegovi sinovi i njihove supruge očigledno su mu pomagali u tome. Gradnja arke vjerojatno se poklopila s Noinom službom “propovjednika pravde”, tako da je sljedećih 40 do 50 godina prije potopa bio zauzet tim aktivnostima (1. Mojsijeva 5:32; 6:13-22). On i njegova obitelj su svih tih godina postupali vjerno. Neka bismo i mi pokazali vjeru dok propovijedamo dobru vijest i čekamo Jehovin dan (Jevrejima 11:7).

14. Što je Jehova naposljetku rekao Noi, i zašto?

¹⁴ Kad je gradnja arke bila pri kraju, Noa je možda mislio da će uskoro nastupiti potop, iako nije točno znao kada se to treba dogoditi. Jehova mu je naposljetku rekao: “Do sedam [ću] dana pustiti dažd na zemlju za četrdeset dana i četrdeset noći” (1. Mojsijeva 7:4). Tako su Noa i njegova obitelj dobili dovoljno vremena da sakupe sve vrste životinja u arku te da sami uđu u nju prije nego što je počeo potop. Mi ne trebamo znati dan i sat početka uništenja ovog sustava; preživljavanje životinja nije povjereno nama, a potencijalni preživjeli već sada ulaze u simboličnu arku, duhovni raj Božjeg naroda.

“Stražite”

15. (a) Kako bi svojim riječima objasnio Isusove riječi koje nalazimo u Mateju 24:40-44? (b) Kako na nas utječe to što ne znamo točno vrijeme kad će Isus doći da izvrši Božju osvetu?

¹⁵ U vezi sa svojom prisutnošću, Isus je objasnio: “Tada će biti dva [radnika] na njivi; jedan će se uzeti, a drugi će se ostaviti. Dvije će mljeti [žito u brašno] na žrvnjevima; jedna će se uzeti a druga će se ostaviti. Stražite dakle, jer ne znate u koji će čas doći Gospodin vaš. Ali ovo znajte: kad bi znao domaćin u koje će vrijeme doći lupež, čuvao bi i ne bi dao potkopati kuće svoje. Za to i vi budite gotovi; jer u koji čas ne mislite doći će sin čovječij” (Matej 24:40-44; Luka 17:34, 35). To što ne znamo točno vrijeme kada će Isus doći da izvrši Božju osvetu pomaže nam da ostanemo budni i svakodnevno nam pruža priliku da dokažemo kako služimo Jehovi iz nesebičnih motiva.

16. Što će se dogoditi s ‘ostavljenim’ pojedincima, a što s onima koji će biti “uzeti”?

¹⁶ Među pojedincima koji su ‘ostavljeni’ za uništenje zajedno sa zlima bit će oni koji su jednom bili prosvijećeni, ali koji su se zaokupili sebičnim načinom života. Budimo među onima koji su “uzeti”, među onima koji su potpuno odani Jehovi i koji su mu iskreno zahvalni za duhovne pripreme koje daje preko ‘vjernog i razboritog roba’ (Matej 24:45-47, NW). Služimo stoga Bogu sve do samoga kraja iz “ljubav[i] od čista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne” (1. Timoteju 1:5).

Neophodno je sveto vladanje

17. (a) Što je bilo prorečeno u 2. Petrovoj 3:10? (b) Na koje se vladanje i na koja djela, između ostalog, ohrabruje u 2. Petrovoj 3:11?

¹⁷ Apostol Petar je napisao: “Doći [će] dan Gospodinov [“Jehovin dan”, NW] kao lupež noću, u koji će nebesa s hukom proći, a stihije će se od vatre raspasti, a zemlja i djela što su na njoj izgorjeće [“bit će otkrivena”, NW]” (2. Petrova 3:10). Simbolična nebesa i zemlja neće preživjeti žestinu Božjeg gorućeg gnjeva. Stoga je Petar dodao: “Kad će se dakle ovo sve raskopati, kakovijem treba vama biti u svetom življenju i pobožnosti [“u svetom vladanju i djelima odanosti Bogu”, NW]” (2. Petrova 3:11). U to vladanje i djela spada redovito prisustvovanje kršćanskim sastancima, činjenje dobra drugima a potrebno je imati i značajan udio u propovijedanju dobre vijesti (Matej 24:14; Jevrejima 10:24, 25; 13:16).

18. Što trebamo učiniti ako se počinjemo vezati za svijet?

¹⁸ ‘Sveto vladanje i djela odanosti Bogu’ zahtijevaju da ‘ostanemo bez mrlje od svijeta’ (Jakov 1:27, NW). Ali što učiniti ako se počinjemo vezati za svijet? Možda nas težnja za nečistom zabavom ili slušanje muzike i pjesama kojima se potiče bezbožni duh ovoga svijeta dovodi u opasan položaj pred Bogom (2. Korinćanima 6:14-18). Ako nam se to događa, u molitvi potražimo Božju pomoć kako ne bismo nestali zajedno sa svijetom, nego da bismo bili u priznatom položaju pred Sinom čovječjim (Luka 21:34-36; 1. Ivanova 2:15-17). Ako smo se predali Bogu, sigurno želimo dati sve od sebe kako bismo izgradili i zadržali srdačan odnos s njim i tako bili spremni za Jehovin veliki i zastrašujući dan.

19. Zašto mnoštva objavitelja Kraljevstva mogu očekivati da će preživjeti kraj ovog zlog sustava stvari?

¹⁹ Boguodani Noa i njegova obitelj preživjeli su potop koji je uništio drevni svijet. Čestiti pojedinci preživjeli su kraj židovskog sustava stvari 70. n. e. Tako je, naprimjer, apostol Ivan još uvijek bio aktivan u Božjoj službi oko 96-98. n. e., kada je napisao knjigu Otkrivenje, svoje Evanđelje i tri nadahnuta pisma. Vjerojatno su mnogi pojedinci među tisućama onih koji su prihvatili pravu vjeru na Pentekost 33. n. e. preživjeli kraj židovskog sustava (Djela apostolska 1:15; 2:41, 47; 4:4). Današnja mnoštva objavitelja Kraljevstva imaju nadu da će preživjeti kraj sadašnjeg zlog sustava stvari.

20. Zašto trebamo biti revni ‘propovjednici pravde’?

²⁰ Predstoji nam spasenje koje vodi u novi svijet i zato budimo revni ‘propovjednici pravde’. Kakva je samo prednost služiti Bogu u ovim posljednjim danima! A kakva li je tek radost upućivati ljude u suvremenu “arku”, duhovni raj kojem se raduje Božji narod! Neka bi milijuni koji se sada nalaze u njoj ostali vjerni, duhovno budni i spremni za Jehovin veliki dan. No što će svima nama pomoći da ostanemo budni?

[Bilješka]

Kako bi odgovorio?

◻ Kakva su očekivanja neki imali u vezi s Jehovinim danom i Kristovom prisutnosti?

◻ Zašto možemo reći da su Noa i njegova obitelj bili spremni za potop?

◻ Što će se dogoditi s onima koji ‘straže’, a što s onima koji to ne čine?

◻ Zašto je sveto vladanje neophodno, osobito sada kad se približavamo Jehovinom velikom danu?