Jesu li vaši planovi usklađeni s Božjim naumom?

CLARKOVA kreja je sivo-bijela ptica pjevica koja živi u šumama na zapadu Sjeverne Amerike. Ona svake godine sakupi čak 33 000 sjemenki te ih potom zakopa i pohrani na oko 2 500 različitih mjesta kako bi imala što jesti u hladnim zimskim mjesecima. Ta je ptica uistinu “po prirodi mudra” jer se priprema za vrijeme koje dolazi (Mudre izreke 30:24).

No ljudi mogu puno bolje planirati budućnost. Od svih Jehovinih zemaljskih stvorenja, jedino ljudi imaju sposobnost učiti iz prošlosti i naučeno uvrstiti u svoje planove za budućnost. “Mnogo je planova u srcu čovječjem”, rekao je mudri kralj Salamun (Mudre izreke 19:21, bilješka).

Ipak, ljudi najčešće nemaju drugog izbora nego temeljiti svoje planove na pretpostavkama o budućnosti. Naprimjer, ono što ćete sutra raditi planirate na temelju pretpostavki da će sunce sutra izaći i da ćete biti živi. Prva je pretpostavka posve utemeljena. Međutim, za ovu drugu nije toliko sigurno da će se ostvariti. Biblijski pisac Jakov zapisao je istinitu tvrdnju: “Ne znate kakav će vaš život biti sutra” (Jakov 4:13, 14).

Jehova Bog nema takvih ograničenja. On ‘od početka zna svršetak’. Ništa ga ne može spriječiti da ostvari svoj naum što ga je obznanio. “Naum će se moj ostvariti”, rekao je, “i učinit ću sve što želim” (Izaija 46:10). No, što se događa kad se ljudski planovi kose s Božjim naumom?

Kad se ljudski planovi kose s Božjim naumom

Prije oko 4 000 godina graditelji babilonske kule namjeravali su spriječiti da se ljudski rod proširi po Zemlji. Rekli su: “Sagradimo sebi grad i kulu s vrhom do neba da steknemo sebi slavno ime kako se ne bismo rasijali po svoj zemlji!” (1. Mojsijeva 11:4).

No Bog je sa Zemljom imao posve drugačiji naum. Noi i njegovim sinovima zapovjedio je: “Rađajte se i množite i napunite zemlju!” (1. Mojsijeva 9:1). Što je Bog poduzeo u vezi s onim što su namjeravali učiniti buntovnici u Babelu? Pomiješao im je jezik kako jedni s drugima ne bi mogli komunicirati. “Tako ih je Jehova raspršio odande po svoj zemlji” (1. Mojsijeva 11:5-8). Graditelji Babela bili su primorani naučiti nešto vrlo važno. Kad god se ljudski planovi kose s Božjim naumom, ‘ono što je Jehova naumio, to će se ostvariti’ (Mudre izreke 19:21). Možete li i vi izvući pouku iz takvih primjera iz prošlosti?

Nerazumni planovi jednog bogatog čovjeka

Vi možda ne planirate graditi kulu, ali mnogi ljudi danas žele zaraditi mnogo novca i steći veliku imovinu kako bi mogli lagodno živjeti kada dođu u mirovinu. Prirodno je da čovjek želi uživati u plodovima svog rada. “Neka čovjek jede i pije i uživa u dobru od svega truda svojega”, napisao je Salamun. “To je dar Božji” (Propovjednik 3:13).

Međutim, Jehova od nas očekuje da odgovorno koristimo taj dar. Prije gotovo 2 000 godina Isus je svojim učenicima pomoću jedne usporedbe ukazao na tu činjenicu. Rekao je: “Nekom bogatom čovjeku dobro je rodila zemlja, pa je razmišljao u sebi: ‘Što da učinim? Nemam gdje skupiti ljetinu svoju.’ I rekao je: ‘Ovako ću učiniti: srušit ću žitnice svoje i sagraditi veće, pa ću ondje skupiti sve žito svoje i sva dobra svoja. I reći ću sebi: “Imaš mnoga dobra u zalihi za mnoge godine. Počivaj, jedi, pij i uživaj!”’” (Luka 12:16-19). Ciljevi tog bogatog čovjeka djeluju razumno, zar ne? Poput Clarkove kreje, spomenute u uvodu ovog članka, taj se čovjek naizgled samo htio pobrinuti za svoju budućnost.

Međutim, on je razmišljao na pogrešan način. Isus je u nastavku kazao: “Ali Bog mu je rekao: ‘Bezumniče, ove noći tražit će se život tvoj od tebe. Tko će onda imati ono što si skupio?’” (Luka 12:20). Jesu li te Isusove riječi proturječne Salamunovoj tvrdnji da su rad i plodovi rada zapravo Božji dar? Nisu. Što je onda Isus želio reći? “Tako biva onome tko skuplja blago za sebe, a nije bogat pred Bogom”, objasnio je (Luka 12:21).

Isus je svoje slušatelje htio poučiti da Jehova želi da uzimamo u obzir njegovu volju kad god nešto planiramo. Bogati je čovjek mogao biti bogat pred Bogom da je nastojao produbiti svoju odanost Bogu, mudrost i ljubav. Međutim, njegove riječi pokazuju da ga to uopće nije zanimalo. Osim toga, nije imao namjeru dio svog uroda ostaviti na polju kako bi ga pokupili siromasi, a niti prinijeti Jehovi žrtvu na dar. Takvi duhovni ciljevi i nesebična djela nisu bili dio njegovog života. Planirao je samo ono što će mu zadovoljiti želje i pružiti užitak.

Jeste li primijetili da su u današnje vrijeme glavni životni ciljevi mnogih ljudi vrlo slični ciljevima koje je imao bogati čovjek iz Isusove usporedbe? Bili mi bogati ili siromašni, lako bi nam se moglo dogoditi da poprimimo materijalističke stavove te da zbog svakodnevnih potreba i želja zanemarimo duhovne potrebe. Kako možemo izbjeći tu zamku?

Planirati “normalan” život?

Za razliku od bogataša iz Isusove usporedbe, vi možda teško spajate kraj s krajem. Ipak, ako ste u braku i možda imate djecu, sigurno planirate kako zbrinuti potrebe svoje obitelji i, ako je moguće, pružiti svojoj djeci dobro temeljno obrazovanje. Ako niste u braku, vjerojatno planirate naći posao ili zadržati posao koji imate, kako ne biste drugima bili na teret. Sasvim sigurno, to su važni ciljevi (2. Solunjanima 3:10-12; 1. Timoteju 5:8).

Ipak, moglo bi se dogoditi da netko tko radi, jede i pije — odnosno živi životom koji se smatra normalnim — zapravo ne živi u skladu s Božjom voljom. Zašto to možemo reći? Isus je rekao: “Kao što je bilo u Noinim danima, takva će biti prisutnost Sina čovječjega. Jer kao što su u tim danima prije potopa jeli i pili, ženili se i udavali, sve do dana kad je Noa ušao u arku, i nisu obraćali pažnju dok nije došao potop i sve ih odnio, takva će biti prisutnost Sina čovječjega” (Matej 24:37-39).

Prije potopa vjerojatno je većina ljudi svoj način života smatrala normalnim. No problem je bio u tome što “nisu obraćali pažnju” na činjenicu da je Bog naumio uništiti ondašnji zli svijet u općem potopu. Oni su sigurno mislili da Noin način života nije normalan. Međutim, kad je došao potop, pokazalo se da su zapravo Noa i njegova obitelj izabrali mudar način života.

Sve što vidimo u današnjem svijetu dokazuje da živimo u vremenu kraja (Matej 24:3-12; 2. Timoteju 3:1-5). Uskoro će Božje Kraljevstvo “satrti i uništiti” sadašnji zli svijet (Danijel 2:44). Pod vlašću tog Kraljevstva Zemlja će biti pretvorena u raj. Božje Kraljevstvo odstranit će bolest i smrt (Izaija 33:24; Otkrivenje 21:3-5). Sva živa bića na Zemlji živjet će u miru i više neće biti gladi (Psalam 72:16; Izaija 11:6-9).

Međutim, Jehova želi da se prije svih tih promjena dobra vijest o njegovom Kraljevstvu objavi “po svemu svijetu za svjedočanstvo svim narodima” (Matej 24:14). U skladu s tim Božjim naumom, čak sedam milijuna Jehovinih svjedoka propovijeda tu dobru vijest u 236 zemalja, na više od 400 jezika.

Način života Jehovinih svjedoka mnogim ljudima možda izgleda čudno, a neki im se čak rugaju (2. Petrova 3:3, 4). Kao i prije potopa, i danas je život većine ljudi usredotočen na njihove svakodnevne potrebe. Za njih je nerazuman svatko tko ne živi životom koji se općenito smatra normalnim. No u očima onih koji vjeruju Božjim obećanjima život koji je usredotočen na službu Bogu zapravo je vrlo razuman.

Stoga, bez obzira na to jeste li bogati ili siromašni, ili ste možda negdje u sredini, bilo bi mudro da s vremena na vrijeme razmislite o svojim planovima za blisku budućnost. Dobro je da se pritom upitate: ‘Jesu li moji planovi usklađeni s Božjim naumom?’