Jehovin dan — važna proročka tema

1, 2. (a) O kojoj važnoj temi govore sva dvanaestorica proroka? (b) Kako su neki od njih izravno spomenuli Jehovin dan?

“BLIZU je veliki dan Jehovin. Blizu je i ide vrlo brzo” (Sefanija 1:14). Božji su proroci često upozoravali na dolazak Jehovinog dana. Obično su govorili o tome kako dolazak tog dana treba utjecati na svakodnevni život ljudi, njihov moral i ponašanje. Svoje su poruke uvijek objavljivali s osjećajem hitnosti. Da si u ono vrijeme čuo njihova upozorenja, kako bi reagirao na njih?

² Dok budeš čitao knjige dvanaestorice proroka, uočit ćeš da su svi oni, bilo izravno bilo neizravno, govorili o Jehovinom danu.a Zato prije nego što u sljedećim poglavljima razmotrimo važne poruke tih proroka, obratimo pažnju temi koja se provlači kroz njih — Jehovinom danu. Šestorica proroka izravno su koristila pojam “dan Jehovin” ili neke slične izraze. Joel je slikovito opisao “veliki i strašni dan Jehovin” (Joel 1:15; 2:1, 2, 30-32). Amos je rekao Izraelcima da se spreme za susret sa svojim Bogom, jer će Jehovin dan donijeti tamu (Amos 4:12; 5:18). Kasnije je Sefanija izrekao riječi citirane u prvom odlomku. A pred samo razorenje Jeruzalema, Obadija je upozoravao: “Blizu je dan Jehovin kad će se dići na sve narode” (Obadija 15).

3. Zašto možemo reći da su i proroci koji su služili nakon povratka iz izgnanstva govorili o Jehovinom danu?

³ Vidjet ćeš da su slične izraze koristila i dvojica proroka koji su bili poslani Židovima nakon njihovog povratka iz izgnanstva. Zaharija je govorio o danu kad će biti uništeni svi narodi koji su ratovali protiv Jeruzalema. Slikovito je opisao što će se dogoditi kada dođe “dan poznat kao Jehovin” (Zaharija 12:9; 14:7, 12-15). I Malahija je upozoravao Božji narod da će doći “veliki i strašni dan Jehovin” (Malahija 4:1-5).

4. Kako su neki od dvanaestorice proroka ukazivali na Jehovin dan?

⁴ Preostala šestorica nisu koristila pojam “dan Jehovin”, ali su neizravno ukazivala na njega. Hošea je govorio o tome da će Jehova kazniti Izraela, a potom i Judu (Hošea 8:13, 14; 9:9; 12:2). Te su poruke često bile povezane s onim što je Jehova činio u to vrijeme. Naprimjer, Jona je objavio Božju osudu Ninivi, a Mihej je opisao što će se dogoditi kad Bog počne kažnjavati buntovne narode (Jona 3:4; Mihej 1:2-5). Nahum je obećao da će se Jehova osvetiti svojim protivnicima (Nahum 1:2, 3). Habakuk je vapio za pravdom i opisao je kako će izgledati “dan nevolje” (Habakuk 1:1-4, 7; 3:16). Neke poruke iz tih knjiga sasvim sigurno govore o događajima koji se tiču pravih kršćana. Tako je, naprimjer, Hagaj, jedan od proroka koji je služio nakon povratka Židova iz izgnanstva, prorekao da će Jehova potresti sve narode (Hagaj 2:6, 7). Apostol Pavao citirao je riječi iz Hagaja 2:6 kako bi upozorio kršćane da svojim životom trebaju ugoditi Bogu, da bi ih on poštedio kad bude uništavao simbolično zlo nebo (Hebrejima 12:25-29; Otkrivenje 21:1).

ŠTO JE JEHOVIN DAN?

5, 6. Kako su proroci opisali Jehovin dan?

⁵ Sasvim je razumljivo da te zanima kako će izgledati Jehovin dan. Možda se pitaš: ‘Ima li Jehovin dan ikakve veze s tim kako živim sada i s mojom budućnosti?’ Kao što su proroci nagovijestili, Jehovin dan je razdoblje u kojem će Jehova krenuti u boj protiv svojih neprijatelja i izvršiti presudu nad njima. Tijekom tog strašnog dana vjerojatno će biti i neobičnih pojava na nebu. “Sunce i mjesec potamnjet će, a zvijezde će povući svoj sjaj” (Joel 2:2, 11, 30, 31; 3:15; Amos 5:18; 8:9). Što će se događati na Zemlji, gdje živimo? Mihej je rekao: “Pod [Jehovom] će se gore rastopiti, a doline rasjesti, kao vosak pred vatrom i kao vode izlivene niz strminu” (Mihej 1:4). Ovaj je opis možda samo simboličan, ali iz njega možemo zaključiti da će ono što Bog poduzme imati strašne posljedice po Zemlju i njene stanovnike. No to ipak neće biti pogubno za sve ljude. Isti su proroci govorili o velikim blagoslovima koji očekuju one koji ‘traže dobro’ i koji će zbog toga ostati na životu (Amos 5:14; Joel 3:17, 18; Mihej 4:3, 4).

⁶ Preostali od dvanaestorice proroka dali su nam daljnje slikovite opise Jehovinog dana. Habakuk je zorno prikazao kako će Jehova smrskati ‘vječne gore’ i zdrobiti ‘vjekovna brda’, koja prikladno predstavljaju ljudske, naizgled neuništive, organizacije (Habakuk 3:6-12). Da, Jehovin dan je “dan gnjeva, dan nevolje i tjeskobe, dan oluje i pustošenja, dan tame i mraka, dan oblaka i guste tame” (Sefanija 1:14-17).

7. Kakva je nevolja prorečena i kako bi se to proročanstvo moglo ispuniti?

⁷ Zamisli samo kakva će nevolja zadesiti one koji se suprotstavljaju Bogu! “Meso će im istrunuti dok još na nogama budu stajali, oči će im istrunuti u dupljama, jezik će im istrunuti u ustima” (Zaharija 14:12). Bez obzira na to hoće li se te riječi ispuniti doslovno ili u prenesenom smislu, one sigurno nagovještavaju veliku nesreću za mnoge. U svakom slučaju, jezik Božjih neprijatelja istrunut će u tom smislu što svojim riječima više neće moći prkositi Bogu. A “oči će im istrunuti u dupljama” u tom smislu što će njihovi planovi o zajedničkom napadu na Božji narod propasti.

ZAŠTO ĆE BOG PUN LJUBAVI KAZNITI ZLE

8, 9. (a) Što trebamo razmotriti da bismo razumjeli zašto će Jehova kazniti zle? (b) Kako će Jehova postupati s onima koji u svakodnevnom životu pokazuju da su mu vjerni?

⁸ Možda si čuo neke ljude da pitaju: ‘Kako Bog koji voli ljude može kazniti svoje neprijatelje takvom nevoljom? Mora li Bog opustošiti Zemlju? Nije li nas Isus poticao da ljubimo čak i svoje neprijatelje, pokazujući tako da smo sinovi Oca koji je na nebesima?’ (Matej 5:44, 45). Da bismo odgovorili na ta pitanja, razmotrimo najprije kako su započeli problemi čovječanstva. Bog je stvorio prvi ljudski par na svoju sliku — bili su savršeni. Međutim, oni su donijeli grijeh i smrt u ljudsku obitelj, pa tako i u naš život. Pridružili su se Sotoni Đavlu koji je osporio Bogu pravo da bude vrhovni vladar nad čovječanstvom (1. Mojsijeva 1:26; 3:1-19). Sotona je stoljećima pokušavao dokazati da ljudi neće služiti Jehovi ako ih netko potakne da se odvrate od njega. Ti znaš da Sotona nije uspio dokazati svoju tvrdnju. Isus Krist i mnogi drugi Jehovini sluge ostali su vjerni Jehovi i dokazali su da mu služe iz ljubavi (Hebrejima 12:1-3). Sigurno bi i ti mogao poimence nabrojiti mnoge osobe koje danas isto tako vjerno služe Bogu.

⁹ Osim toga, i sam si uključen u to sporno pitanje koje će se okončati kad Jehova uništi sve zlo. Naprimjer, dok budeš čitao ovih 12 knjiga, primijetit ćeš da su neki proroci pisali o raskošnom životu ljudi koji su zanemarivali službu Jehovi. Proroci su upozoravali Božji narod da ‘razmisli o svojim putevima’ i da promijeni način života (Hagaj 1:2-5; 2:15, 18; Amos 3:14, 15; 5:4-6). Da, proroci su objašnjavali narodu kako treba živjeti. Osobe koje su prihvatile njihov savjet pokazale su da Jehovu smatraju svojim vladarom, a time su i potvrdile da je Sotona lažljivac. Jehova će s takvima postupati vjerno kad bude uništavao svoje neprijatelje (2. Samuelova 22:26).

10. Zašto je situacija kakvu je opisao Mihej još jedan razlog da Jehova kazni zle?

¹⁰ Postoji još jedan razlog zašto će Bog kazniti zle. Vratimo se sada u osmo stoljeće pr. n. e., kad je Mihej prorokovao u Judi. O narodu je govorio u prvom licu jednine, kao da on sam predstavlja narod, a ono što se događalo u Judi usporedio je s vinogradom ili voćnjakom koji je nakon berbe ostao bez grožđa ili smokava. Upravo je takvo stanje vladalo u Judi jer se ondje gotovo nije moglo naći čestitog čovjeka. Izraelci su lovili svoje sunarodnjake i vrebali da proliju krv. Njihovi knezovi i suci tražili su mito (Mihej 7:1-4). Kako bi se ti osjećao da si živio u takvim okolnostima? Vjerojatno bi suosjećao s nedužnim žrtvama. Možeš li zamisliti koliko tek Jehova suosjeća s onima koji su potlačeni? Jehova u današnje vrijeme pomno promatra ljude. Što misliš, kakvo stanje u svijetu vidi? Bezobzirni ljudi pokvareno iskorištavaju druge i nasilni su prema svojim bližnjima. Ako uzmemo u obzir broj ljudi u svijetu, relativno malo ljudi vjerno služi Bogu. Ali ne trebamo zbog toga gubiti nadu. Jehova će iz ljubavi prema potlačenima izvršiti pravedan sud (Ezekijel 9:4-7).

11. (a) Što Jehovin dan znači onima koji se boje Jehove? (b) Kako je Jonino upozorenje utjecalo na stanovnike Ninive?

¹¹ Dakako, Jehovin dan donijet će uništenje njegovim neprijateljima, a izbavljenje onima koji ga se boje i služe mu.b Mihej je prorekao da će se narodi stjecati ka gori doma Jehovinog i da će svijetom vladati mir i jedinstvo (Mihej 4:1-4). No jesu li ljudi u prošlosti bili spremni napraviti značajne promjene u životu zato što su proroci najavljivali dolazak Jehovinog dana? Neki su bili spremni na to. Prisjeti se da je Jona objavio osudu Ninivi i da su nakon toga nasilni i zli stanovnici toga grada ‘povjerovali Bogu’ i ‘vratili se sa svog zlog puta’. Zbog toga ih Jehova tom prilikom nije kaznio (Jona 3:5, 10). Poruka o dolasku Jehovinog dana osude utjecala je na život stanovnika Ninive.

KAKO SE PROROČANSTVA O TOM DANU ODNOSE NA TEBE?

12, 13. (a) O čemu su prorokovala dvanaestorica? (b) Zašto možemo reći da su se njihova proročanstva trebala ispuniti i kasnije u budućnosti?

¹² ‘Ali ti su proroci živjeli prije nekoliko tisuća godina’, mogao bi netko primijetiti. ‘Kako se ono što su govorili o Jehovinom danu odnosi na mene?’ Istina je da su ti proroci živjeli čak stotinama godina prije Isusovog rođenja, no ipak trebamo razmotriti kako se njihova proročanstva o Jehovinom danu odnose na nas koji živimo u 21. stoljeću. Što možemo naučiti iz onoga što su rekli o Jehovinom velikom danu? Jedna važna činjenica može nam pomoći da shvatimo koliko su važne i korisne te poruke. Znamo da su proroci upozoravali da će Jehovin dan doći na Izraela, Judu, okolne narode i pojedine svjetske sile koje su u to vrijeme vladale.c Vrlo je važno da zadržimo na umu činjenicu da su se ta proročanstva ispunila. Asirija je uistinu osvojila Samariju, Judina je zemlja bila opustošena 607. pr. n. e., a ubrzo nakon toga bili su poharani i okolni neprijateljski narodi. Na koncu je nestala i asirska i babilonska svjetska sila, čime su se ispunila proročanstva koja su predvidjela te događaje.

¹³ Vratimo se sada u mislima na Pedesetnicu (Pentekost) 33. n. e. kad su se mnoga od tih proročanstava već odavno bila prvi put ispunila. Tog je dana apostol Petar ukazao na to da se Joelovo proročanstvo odnosi na izlijevanje Božjeg svetog duha. Potom je citirao iz Joelove knjige: “Sunce će se pretvoriti u tamu i mjesec u krv prije nego dođe veliki i slavni dan Jehovin” (Djela apostolska 2:20). Ovaj primjer pokazuje da su proročanstva o Jehovinom danu trebala imati i druga ispunjenja. Joelovo se proročanstvo drugi put ispunilo 70. n. e. kad je rimska vojska razorila Jeruzalem. Bilo je to uistinu mračno doba u kojem je proliveno mnogo krvi.

14, 15. (a) Zašto možemo reći da se proročanstva o Jehovinom danu tiču baš nas? (b) Kada možemo očekivati dolazak Jehovinog dana?

¹⁴ No Joelovo proročanstvo, a i druga proročanstva o Jehovinom danu imat će i svoje konačno ispunjenje koje se tiče nas koji živimo u 21. stoljeću. Zašto to možemo reći? Petar je opominjao kršćane da trebaju ‘imati na umu Jehovin dan’. Apostol je zatim rekao: “Po obećanju njegovu očekujemo nova nebesa i novu zemlju u kojima će prebivati pravednost” (2. Petrova 3:12, 13). Nakon razorenja Jeruzalema 70. n. e. nisu se pojavila nova nebesa (nova Božja vlast) ni nova zemlja (pravedno ljudsko društvo pod tom vlašću). Iz toga možemo zaključiti da proročanske riječi o Jehovinom danu trebaju imati neko drugo ispunjenje. Da, ta proročanstva tiču se nas koji živimo u ‘teškim vremenima’ (2. Timoteju 3:1).

¹⁵ Opis Jehovinog dana koji nalazimo u ovih 12 knjiga Biblije podsjeća nas na riječi Isusa Krista: “Tada će biti velika nevolja kakve nije bilo od početka svijeta do sada, niti će je više biti.” On je rekao da će “odmah nakon” početka velike nevolje “sunce (...) potamnjeti, mjesec više neće svijetliti, zvijezde će pasti s neba i sile će se nebeske uzdrmati” (Matej 24:21, 29). Te nam riječi mogu pomoći da utvrdimo vrijeme dolaska Jehovinog dana. Taj će dan uslijediti u bliskoj budućnosti. Biblija kaže da će u velikoj nevolji biti uništen “Babilon Veliki”, svjetsko carstvo krive religije. A na vrhuncu velike nevolje, kad nastupi njegov dan, Jehova će zbrisati s lica Zemlje svoje neprijatelje (Otkrivenje 17:5, 12-18; 19:11-21).

16. Navedi glavne događaje koji predstavljaju ispunjenje proročanstava o Jehovinom danu.

¹⁶ Jehovini svjedoci razumiju bit ispunjenja proročanstava o Jehovinom danu. Otpadnički Jeruzalem, nevjerna Samarija, neprijateljski raspoloženi Edomci, nasilni Asirci te Babilonci slikovito su predočavali različita obilježja krive religije. Sve krive religije bit će uništene u prvom dijelu velike nevolje. Potom će uslijediti “veliki i strašni dan Jehovin” tijekom kojeg će biti uništeni politički i trgovački saveznici krive religije s kojima je ona činila blud (Joel 2:31; Otkrivenje 17:2).

BUDI SPREMAN

17, 18. (a) Zašto je Amos rekao da će biti teško onima koji “čeznu za danom Jehovinim”? (b) Što će se dogoditi onima koji nisu spremni za Jehovin dan?

¹⁷ Budući da se proročanske osude uglavnom odnose na krivu religiju, neki bi kršćani mogli pomisliti da se njih ne tiče ispunjenje tih proročanstava. No ono što je Amos rekao Izraelcima vrlo je poučno za sve nas. Naime, on je rekao: “Teško onima koji čeznu za danom Jehovinim!” Neki su Izraelci u Amosovo vrijeme mislili da će im Jehovin dan donijeti samo blagoslove i da će tada Jehova izbaviti svoj narod. Čak su čeznuli za tim danom! No sebičnim je pojedincima Jehovin dan donio ‘tamu, a ne svjetlo’, kao što je Amos u nastavku rekao. Da, ti su Izraelci osjetili Jehovin gnjev (Amos 5:18).

¹⁸ Amos je zatim objasnio što će se dogoditi onima koji čeznu za Jehovinim danom. Zamisli, naprimjer, nekog čovjeka koji bježi od lava, ali naiđe na medvjeda. Bježeći od medvjeda, sklanja se u kuću. I dok sav zadihan zatvara za sobom vrata i naslanja se na zid, ujede ga zmija. Slično će završiti i oni koji nisu spremni za Jehovin dan (Amos 5:19).

19. Kako se možemo pripremiti za Jehovin dan?

¹⁹ Uviđaš li kako ti može koristiti ovaj izvještaj? Nemoj zaboraviti da je Amos svoje riječi uputio ljudima koji su bili predani Bogu. Međutim, trebali su promijeniti neke svoje postupke i ispraviti neke stavove. Zar onda ne bi bilo dobro da i ti analiziraš svoj život kako bi utvrdio jesi li spreman za taj odlučujući dan ili možda trebaš učiniti neke promjene? Kako možeš pokazati da si uistinu spreman? Sigurno ne tako da gradiš nekakvo sklonište, stvaraš zalihe hrane, učiš kako pročišćavati vodu ili gomilaš zlato, kao što čine neke osobe koje se pripremaju za preživljavanje različitih kataklizmi. “Ni srebro njihovo ni zlato njihovo neće ih moći izbaviti u dan gnjeva Jehovina”, rekao je Sefanija. Dakle, ne možemo se pripremiti za taj dan stvarajući zalihe materijalnih dobara (Sefanija 1:18; Mudre izreke 11:4; Ezekijel 7:19). Umjesto toga, trebamo biti duhovno budni i svojim svakodnevnim životom pokazivati da smo spremni za taj dan. Trebamo ispravno razmišljati i u skladu s tim postupati. Mihej je rekao: “Ja ću na Jehovu gledati. Spremno ću čekati Boga spasenja svojega” (Mihej 7:7).

20. Što ne bi smjelo utjecati na našu spremnost da čekamo?

²⁰ Budeš li strpljivo čekao, pokazat ćeš da si spreman za dolazak Jehovinog dana i da ga budno očekuješ. Nećeš se baviti određivanjem datuma kad bi taj dan mogao doći niti ćeš razmišljati o tome koliko ga dugo već čekaš. Sva proročanstva o tom danu ispunit će se u vrijeme koje je odredio Jehova i sigurno neće zakasniti. Jehova je rekao Habakuku: “To će se viđenje ispuniti u vrijeme koje je za to određeno. Viđenje juri prema kraju i neće slagati. Ako i oklijeva [s ljudskog gledišta], čekaj ga, jer će se sigurno ispuniti. Neće zakasniti [s Jehovinog gledišta]!” (Habakuk 2:3).

21. Kako ti može koristiti ono što ćeš naučiti u ovoj knjizi?

²¹ U ovoj ćeš knjizi saznati kako možeš spremno čekati Božje spasenje. Kako će ti koristiti ono što ćeš pročitati u njoj? Kao što je već u prethodnim poglavljima spomenuto, ona prvenstveno obrađuje dio Biblije o kojem možda ne znaš mnogo — 12 knjiga koje se obično nazivaju Malim prorocima. Zato ćeš sigurno naići na neke pojedinosti koje će te potaknuti na razmišljanje. Naprimjer, u drugom dijelu knjige razmatrat ćemo kako možemo ‘tražiti Jehovu’ i ostati na životu (Amos 5:4, 6). Možda ćeš na temelju tih 12 knjiga uvidjeti kako možeš bolje upoznati Jehovu. Možda ćeš dobiti jasniju predodžbu o tome koliko je važno služiti mu, što će te potaknuti da razmisliš možeš li u nekim područjima proširiti svoju službu. Uz pomoć tih proroka sigurno ćeš još bolje razumjeti kakva je osoba Jehova. U trećem dijelu knjige pojasnit će se što Jehova očekuje od tebe u obiteljskom krugu i u ophođenju s drugima. Ako udovoljiš njegovim zahtjevima u tom pogledu, bit ćeš spremniji za njegov veliki dan. I na kraju, u četvrtom dijelu knjige upoznat ćeš se sa savjetima proroka o tome kakve stavove trebaš izgraditi dok se približava Jehovin dan, a naučit ćeš i kako ti savjeti mogu utjecati na tvoju kršćansku službu. Sigurno ćeš s užitkom razmatrati proročanske opise budućnosti koju možeš imati.

22. Kako bi trebao reagirati na pouke koje se nalaze u knjigama dvanaestorice proroka?

²² Sjećaš li se važnih Sefanijinih riječi citiranih na početku ovog poglavlja? (Sefanija 1:14). Njegova je poruka utjecala na život mladog kralja Jošije. Kad je Jošija imao samo 16 godina, počeo je tražiti Jehovu. S 20 je godina, na Sefanijin poticaj upućen stanovnicima Jude i Jeruzalema, počeo čistiti zemlju od idola (2. Ljetopisa 34:1-8; Sefanija 1:3-6). Utječe li upozorenje o Jehovinom danu na tvoj svakodnevni život kao što je utjecalo i na Jošijin? Razmotrimo kako dvanaestorica proroka mogu pomoći svima nama.