Razmislite o sljedećoj priči: Martin je bio sredovječan čovjek koji je živio na selu. Godinama nije htio koristiti telefon. Nije htio ni čuti za to “čudo tehnike” koje ljudima omogućava da budu u kontaktu s obitelji i prijateljima. Ljudi su mu govorili da je staromodan i da ga je vrijeme pregazilo. Svi drugi, pa čak i njegova djeca, govorili su da im se sviđa ta naprava. Kad mu je to rekla i njegova 16-godišnja kći, on joj je kazao: “Gdje su ona vremena kad si s čovjekom razgovarao licem u lice!”

No jednog dana Martin se zamislio nad tom situacijom. Sjetio se nekih ljudi s kojima se godinama nije ni vidio ni čuo. Pomislio je i na članove svoje obitelji koji su bili toliko zaokupljeni poslom i raznim drugim obavezama da više nisu imali vremena za njega. Imao je osjećaj da su se nekako udaljili jedni od drugih. “Ako želim ostati u vezi sa svima njima”, pomislio je Martin, “izgleda da moram početi koristiti tu novu napravu.” Bilo je to 60-ih godina prošlog stoljeća. Martin, kojem su svi govorili da ga je vrijeme pregazilo, konačno je počeo razmišljati o tome da nabavi telefon.

Vratimo se sada u 2012. godinu. Martinov unuk Luka upravo je završio telefonski razgovor s Robertom i Larom, svojim prijateljima koji žive na drugom kraju svijeta. “Ima već deset godina otkako su se odselili”, pomislio je. “Kako vrijeme leti!”

Luka se povremeno telefonom čuje s članovima svoje obitelji i prijateljima koji su se odselili u daleke krajeve. No danas svi živi — pa čak i njegova djeca — komuniciraju jedni s drugima putem društvenih mreža.

Luka osjeća odbojnost prema tom novom načinu komunikacije. Zbog toga mu svi govore da je staromodan i da ga je vrijeme pregazilo. On zna reći: “Gdje su ona vremena kad si s čovjekom razgovarao preko telefona i mogao mu čuti glas!” No u posljednje vrijeme sve više razmišlja o tome je li doista u pravu. “Ako želim ostati u vezi s onima do kojih mi je stalo”, kaže samom sebi, “izgleda da moram prihvatiti taj novi način komunikacije.”

Osjećate li se i vi poput Luke? Ljudi su društvena bića i vole komunicirati jedni s drugima (1. Mojsijeva 2:18; Mudre izreke 17:17). U današnje vrijeme mnogi u tu svrhu koriste društvene mreže. Što biste trebali znati o njima?

NA KOJE ste od dolje navedenih načina najčešće komunicirali s drugima u posljednjih mjesec dana?

• razgovor licem u lice

• pismo

• telefonski razgovor

• e-mail

• SMS poruke

• instant poruke

• video chat

• društvene mreže

Nikad prije nije postojalo toliko različitih vrsta komunikacije. Naravno, svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Razmotrimo nekoliko primjera:

RAZGOVOR LICEM U LICE

Prednosti: Omogućava vam da kod sugovornika uočavate i najsitnije razlike u izrazu lica i tonu glasa te da zapažate njegove geste.

Nedostaci: Obje osobe trebaju imati vremena za razgovor te se naći na istom mjestu u isto vrijeme.

RUKOM PISANO PISMO

Prednosti: Djeluje srdačno i prisno.

Nedostaci: Treba dosta vremena da se napiše, a do primatelja stiže tek za nekoliko dana.

E-MAIL

Prednosti: Može se brzo napisati i odmah stiže do primatelja.

Nedostaci: Ne djeluje tako prisno kao rukom pisano pismo. Izražene emocije lako se mogu krivo protumačiti.

U posljednje vrijeme ljudi sve više komuniciraju i putem društvenih mreža. Neki kažu da je to najbolji način da se ostane u vezi s voljenim osobama. Danas postoji na stotine društvenih mreža. Među njima je najpopularniji Facebook, koji ima više od 800 milijuna korisnika! “Kad bi Facebook bio država, zauzeo bi treće mjesto na popisu najmnogoljudnijih država svijeta, odmah iza Kine i Indije”, pisalo je u časopisu Time. No što su to društvene mreže i zašto su one danas tako popularne?

Društvene mreže su internetski servisi koji omogućavaju svojim korisnicima da komuniciraju s odabranom grupom prijatelja. “To je odličan način da ostaneš u vezi s prijateljima”, kaže 21-godišnja Jean. “Putem društvene mreže možete jedni drugima pokazati i fotografije koje ste snimili na putovanju ili u nekim drugim prilikama.”

Ali zašto ne biste jednostavno napisali pismo? “Za to treba puno vremena”, reći će neki, “a i skupo je ako moraš izrađivati fotografije koje želiš poslati.” Zašto onda ne biste nazvali prijatelje telefonom? I za to treba dosta vremena, naročito ako morate nazvati više osoba, jer neke od njih neće biti kod kuće ili neće imati vremena za razgovor onda kad ih nazovete. A da im pošaljete e-mail? “Više nitko živ ne odgovara na mailove”, požalila se 20-godišnja Danielle. “Ako se netko i sjeti odgovoriti, na to obično moraš čekati tjednima. No na društvenoj mreži sve je puno lakše. Mogu jednostavno napisati komentar o tome što radim, a i moji prijatelji mogu napisati kako je njima prošao dan. Čim se prijavimo na mrežu, saznamo što ima novo. To je zbilja super!”

No to ne znači da se komuniciranje putem društvenih mreža svodi samo na puko ćaskanje. Ono služi i u razne druge svrhe. Naprimjer, kad dođe do neke prirodne katastrofe — poput potresa i tsunamija koji su 11. ožujka 2011. poharali Japan — mnogi koriste društvene mreže da bi saznali kako su njihovi najdraži.

Uzmimo za primjer Benjamina, koji živi u Sjedinjenim Državama. “Nakon što je Japan zadesio tsunami, telefonske linije bile su prekinute”, kaže on. “Jedan mi je prijatelj rekao da je poslao e-mail našoj zajedničkoj prijateljici koja živi u Tokiju, ali ona mu nije odgovorila. Tada sam uzeo u ruke mobitel, otišao na internet i otvorio njenu stranicu na društvenoj mreži. Ondje sam odmah vidio njenu kratku poruku. Obavijestila nas je da je dobro i da će kasnije napisati nešto više o svemu što se dogodilo.”

Benjamin dalje kaže: “Prijateljima koji znaju tu našu prijateljicu iz Japana, a nisu registrirani na društvenoj mreži, morao sam poslati e-mail. Trebalo mi je dosta vremena da dođem do njihovih adresa i da svakom od njih napišem što sam saznao. U roku od par dana dobio sam nekoliko odgovora. Jedna mi je osoba odgovorila nakon otprilike dva tjedna! Ti su ljudi sa svih strana primali toliko mailova da nisu stizali odgovoriti na sve njih. Koliko bi se samo vremena uštedjelo da su svi kontaktirali jedni s drugima putem društvene mreže! Za par minuta svi bi doznali najnovije vijesti!”

Očito je da komuniciranje putem društvenih mreža ima svojih prednosti. No postoje li i neke opasnosti? Ako postoje, koje su to opasnosti i kako ih možete izbjeći?

Kao i gotovo sve druge usluge i oblici komunikacije koje nudi internet, društvene mreže kriju u sebi određene opasnosti.a Imajući to na umu, razmotrite sljedeća pitanja.

1. Jeste li zaštitili svoju privatnost?

“Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko obuzdava usne svoje, postupa razborito” (Mudre izreke 10:19)

Što biste trebali znati? Ako niste oprezni, osobne informacije na vašem profilu, vaše fotografije, statusi (kratke poruke upućene svima koji se nalaze na vašoj listi prijatelja) i komentari (vaši odgovori na tuđe statuse) mogli bi previše toga otkriti o vama. Na temelju njih netko bi mogao saznati gdje živite, kada ste kod kuće (i kada niste), gdje radite te koju školu ili fakultet pohađate. Ako lopov vidi vašu kućnu adresu i pročita kratku poruku: “Sutra idemo na godišnji”, odmah će mu biti jasno kome i kada može provaliti u kuću.

Otkrijete li neke druge pojedinosti o sebi — primjerice svoju e-mail adresu, datum rođenja ili broj telefona — moglo bi vam se dogoditi da vas netko počne uznemiravati ili zlostavljati ili pak da vam ukrade identitet. Unatoč tome, mnogi ljudi lakomisleno otkrivaju takve informacije na svom profilu.

Ljudi ne razmišljaju o tome da na internetu nema potpune privatnosti i da sve što stave na mrežu može vidjeti puno više ljudi nego što bi oni možda htjeli. Čak i ako postavke za zaštitu privatnosti podesite tako da vaše statuse mogu čitati samo oni koji se nalaze na vašoj listi prijatelja, naprosto ne možete utjecati na to što će ti prijatelji učiniti s dobivenim informacijama. Stoga sve što stavite na društvenu mrežu trebate smatrati materijalom koji je dostupan ili bi lako mogao postati dostupan svima.

Što možete učiniti? Dobro se upoznajte s postavkama za zaštitu privatnosti i podesite ih tako da se što bolje zaštitite. Samo ljudima koje poznajete i u koje imate povjerenja dopustite da vide vaše statuse i fotografije.

Čak i tada imajte na umu da bi ono što stavite na mrežu moglo postati dostupno većem broju ljudi nego što biste htjeli. Redovito pregledavajte što sve imate na svom profilu i upitajte se bi li išta od toga moglo poslužiti pokvarenim ljudima da saznaju gdje živite ili gdje se trenutno nalazite ili pak da vam ukradu identitet. Čak i ako komunicirate samo sa svojim prijateljima, nemojte im otkrivati informacije koje bi mogle ugroziti vašu privatnost ili privatnost neke druge osobe (Mudre izreke 11:13). Ako svom prijatelju trebate reći nešto u povjerenju, nemojte to učiniti putem društvene mreže, nego radije izaberite neki drugi oblik komunikacije. “Kad s nekim razgovaraš preko telefona, to je puno prisnije i imaš daleko više privatnosti”, rekla je 21-godišnja Cameron.

Zaključak: “Ako paziš što radiš, možeš imati određenu mjeru privatnosti na društvenoj mreži”, kaže djevojka po imenu Kim. “Nećeš upasti u nevolje, osim ako ih sam ne izazoveš.”

2. Koliko vremena provodite na mreži?

Nastojte “prosuditi što je najvažnije” (Filipljanima 1:10)

Što biste trebali znati? Dopisivanje putem društvenih mreža može vam oduzimati mnogo vremena. Moglo bi vas toliko zaokupiti da više nećete imati vremena za neke važnije aktivnosti. “Što više osoba imaš na svojoj listi prijatelja, to više vremena provodiš na mreži i to je veća opasnost da postaneš ovisan o tome”, kaže 22-godišnja Kay. Razmotrite što su rekli neki koji su upali u tu zamku.

“Teško je odjaviti se s društvene mreže, čak i ako ti se zapravo ne sviđa takav način komunikacije. To je prava napast!” (Elise).

“Ima toliko toga što možeš raditi na mreži — igrati igre, rješavati kvizove, otvarati glazbene portale i stranice svojih omiljenih pjevača i bendova. Super je i to što možeš gledati što ima novo na profilima svih tvojih prijatelja” (Blaine).

“To te toliko privlači da se jednostavno ne možeš odlijepiti. Nemaš pojma koliko je vremena prošlo sve dok ti mama ne dođe kući i pita te zašto nisi oprala suđe” (Analise).

“Često bih poslije škole žurila kući samo da vidim je li tko komentirao moje postove. Onda bih morala odgovoriti svima koji su se javili i pogledati sve nove fotografije. Znala sam biti vrlo razdražljiva dok bih nešto pisala ili gledala na mreži i strašno mi je išlo na živce kad bi me netko prekinuo. Neki ljudi koje znam skoro uvijek vise na mreži — čak i u sitne noćne sate ili kad nekome dođu u goste!” (Megan).

Što možete učiniti? Vrijeme je suviše dragocjeno da biste ga tek tako protratili. Zašto onda ne biste isplanirali kako ćete ga trošiti, kao što planirate i kako ćete trošiti novac? Najprije napišite koliko bi vremena, po vašem mišljenju, bilo razumno svaki dan trošiti na komuniciranje s prijateljima putem društvene mreže. Potom mjesec dana pratite koliko vremena provodite na mreži da biste vidjeli je li to u granicama koje ste si postavili. Ako treba, učinite neke promjene.

Ukoliko vaše dijete tinejdžerske dobi provodi jako puno vremena na nekoj društvenoj mreži, nastojte utvrditi kriju li se iza toga neki ozbiljniji problemi. Pedagoginja i pravna stručnjakinja Nancy Willard u svojoj knjizi Cyber-Safe Kids, Cyber-Savvy Teens ističe da to što dijete troši previše vremena na komunikaciju putem društvene mreže može biti znak da je tjeskobno, da ga nešto muči ili da pati od osjećaja manje vrijednosti. “Mnogim je tinejdžerima jako stalo do toga da budu prihvaćeni u društvu”, piše pedagoginja Willard. “Ako tinejdžeri svoju vrijednost mjere po tome koliko prijatelja imaju na mreži i koliko često s njima kontaktiraju, mogu postati ovisni o toj vrsti komunikacije.”

Nemojte dopustiti da komuniciranje s prijateljima putem društvene mreže — a ni bilo što drugo što se može raditi na internetu — naruši prisan odnos koji biste trebali imati sa svojim ukućanima. “Ironija je u tome što vam internet s jedne strane pomaže ostati u vezi s članovima obitelji koji žive daleko od vas, a s druge strane može vas udaljiti od onih s kojima živite pod istim krovom”, piše Don Tapscott u svojoj knjizi Odrasti digitalno.

Zaključak: “Super je to što putem društvenih mreža možeš održavati kontakt s prijateljima”, kaže djevojka po imenu Emily. “No kao i kod svega drugog, trebaš znati kada je dosta.”

3. Kakvu sliku stvarate o sebi?

“Časno ime i ugled vrijede više od srebra i zlata” (Mudre izreke 22:1, “Contemporary English Version”)

Što biste trebali znati? Na temelju onog što stavljate na mrežu drugi mogu steći određenu sliku o vama, a tu je sliku kasnije teško promijeniti (Mudre izreke 20:11; Matej 7:17). Mnogi ne razmišljaju puno o tome. “Ljudi kao da izgube pamet kad se nađu na društvenoj mreži”, kaže 23-godišnja Raquel. “Govore ono što inače ne bi rekli. Neki ne shvaćaju da zbog jednog neumjesnog komentara ili slike mogu doći na loš glas.”

Ako narušite svoj ugled nečim što ste objavili na društvenoj mreži, to može imati dalekosežne posljedice. U knjizi Odrasti digitalno stoji: “Mnogi su ljudi ostali bez posla ili su loše prošli na natječaju za novi posao samo zato što se poslodavcu nije svidjelo ono što su stavili na društvenu mrežu.”

Što možete učiniti? Pregledajte svoj profil na društvenoj mreži i nastojte ga vidjeti onakvim kakvim ga vide drugi. Upitajte se: Želim li doista da me ljudi vide u ovakvom svjetlu? Kad bi netko tko je vidio moje fotografije na mreži trebao opisati dojam koji je na temelju njih stekao o meni, kojim bi me riječima opisao? “Zavodnik”? “Seksi cura”? “Žestoki partijaner”? Želim li da drugi steknu takvu sliku o meni kad se prijavim na natječaj za posao i kad poslodavac pogleda moj profil na mreži? Jesu li fotografije koje imam na svom profilu uistinu vjeran odraz mojih stavova i moralnih vrijednosti koje zastupam?

Mlade osobe trebale bi se upitati: Kako bih se osjećao kad bi moji roditelji, netko od mojih profesora ili neka druga odrasla osoba koju jako cijenim vidjela što imam na svom profilu? Bi li mi bilo neugodno zbog onog što bi ondje mogli vidjeti i pročitati?

Zaključak: Ako želite da drugi imaju dobro mišljenje o vama, imajte na umu riječi apostola Pavla: “Što čovjek sije, to će i požeti” (Galaćanima 6:7).

4. S kime sklapate prijateljstva?

“Tko se druži s mudrima, postat će mudar, a tko ima posla s bezumnima, loše će proći” (Mudre izreke 13:20)

Što biste trebali znati? Vaši prijatelji utječu na vaš način razmišljanja i vaše ponašanje (1. Korinćanima 15:33). Stoga je dobro da pazite s kim sklapate prijateljstva putem društvenih mreža. Neki prihvaćaju za prijatelje na desetke, pa čak i stotine ljudi koje slabo poznaju — ili ih uopće ne poznaju. Drugi ponekad otkriju da nisu sve osobe koje imaju na svojoj listi prijatelja doista dobro društvo za njih. Razmotrite što su neki rekli o tome:

“Ako netko baš svakog prihvaća za prijatelja na mreži, prije ili kasnije uvalit će se u nevolje” (Analise)

“Znam mnoge ljude koji stavljaju na listu prijatelja i osobe koje zapravo ne bi htjeli imati na svojoj listi. Kažu da to rade zato što ih ne žele povrijediti time da odbiju njihov zahtjev” (Lianne).

“To je kao da se s tim ljudima družiš uživo — moraš paziti na to koga prihvaćaš za prijatelja” (Alexis).

Što možete učiniti? Postavite sebi određena pravila u vezi sa sklapanjem prijateljstava. Odlučite kakve osobe nećete stavljati na svoju listu prijatelja. Pogledajte što su neki rekli o tome:

“Za prijatelje prihvaćam samo osobe koje poznajem — ne one koje znam iz viđenja, nego one koje sam dobro upoznala” (Jean).

“Na listu prijatelja stavljam samo ljude koje već dugo poznajem. Nikad ne stavljam nepoznate osobe” (Monique).

“Prihvaćam za prijatelje samo one koje dobro znam i koji imaju iste moralne nazore kao ja” (Rae).

“Ako mi zahtjev za prijateljstvo pošalje netko koga ne poznajem, jednostavno ću ga ignorirati. To je tako i gotovo! Na svojoj listi prijatelja imam samo osobe koje poznajem i s kojima se družim ne samo na mreži nego i uživo” (Marie).

“Ako netko od mojih prijatelja počne stavljati na mrežu slike ili statuse koje smatram neumjesnima, uopće mi nije neugodno izbrisati tu osobu sa svoje liste. Čak i ako samo gledaš njene slike i čitaš njene komentare, družiš se s lošim društvom” (Kim).

“Kad sam imala svoj profil na mreži, jako sam pažljivo podesila postavke za zaštitu privatnosti. Nisam dopustila da moje komentare i slike vide prijatelji mojih prijatelja, nego samo moji prijatelji. Učinila sam to zato što nisam bila sigurna jesu li te osobe dobro društvo za mene. Nisam ih poznavala niti sam znala na kakvom su glasu” (Heather).

Zaključak: Dr. Gwenn Schurgin O’Keeffe u svojoj knjizi CyberSafe kaže: “Najbolje je prihvatiti za prijatelje samo one ljude koje poznajete i s kojima se družite ne samo putem mreže nego i uživo.”b