Cijeniš li svoje nasljedstvo?

“Težite za mirom ... brižljivo pazeći ... da ne bude tko bludnik ili netko tko ne cijeni svete stvari kao Ezav, koji je za jedno jelo prodao svoja prava kao prvorođenac” (JEVREJIMA 12:14-16, NS).

1, 2. a) Što je nasljedstvo? b) Koja se pitanja javljaju s obzirom na mnogo vrednije nasljedstvo?

NEKI su ljudi zbog njega postali ubojice. Drugi su umrli, a da ga nikad nisu dobili. Mnogi su ga izgubili, uludo potrošili. A što je to? To je nasljedstvo. Često se to događa kada se nešto treba naslijediti.

² Biblija govori o nasljedstvu 229 puta i u mnogim slučajevima se to odnosi na zemljišni posjed ili na neki drugi imetak. No, Božja riječ govori o nasljedstvu mnogo vrednijem od bilo čega što se može ostaviti oporukom. Takvo najvrednije nasljedstvo možeš i ti dobiti ako ga ne prezreš. Kakvo je to nasljedstvo? Što pruža? Zašto ga neki gube? Kako mi možemo pokazati cijenjenje za njega?

Što je to nasljedstvo?

3. Što je kršćansko nasljedstvo i tko je dobročinitelj?

³ Kada su Židovi u Antiohiji odbacili vijest spasenja, koju im je apostol Pavao objavio, on se obratio nežidovima, ‘onima iz naroda’. “Kad pogani to čuše počeše veselo slaviti riječ Gospodnju (Jehovinu), i prigrliše vjeru svi koji bijahu usmjereni vječnom životu” (Djela apostolska 13:45-48, ST). Da, to nasljedstvo je vječni život. Za neke to znači ‘neprolaznu, neokaljanu, neuvelu baštinu, ... u nebesima’. Tko je taj dobročinitelj? “Bog, Otac našega Gospodina Isusa Krista”, rekao je Petar (1. Petrova 1:3, 4, ST).

4. Kakvo je nasljedstvo dostupno većini ljudi?

⁴ A što je sa velikom većinom ljudi, koji nemaju nebesku nadu? Oni mogu naslijediti savršeni život, kao dio “nove zemlje”, novog ljudskog društva otkupljenog žrtvom Isusa Krista. To im pruža mogućnost vječnog života na preuređenom, nezagađenom planetu (Otkrivenje 11:18; 21:3, 4; Ivan 17:3). Da li bi se ti radovao takvom izgledu kao nasljedstvu? Ako se već tome raduješ — cijeniš li to zaista?

Naslijeđeno pravo — prezreno i cijenjeno

5, 6. a) Tko su bili Ezav i Jakov? b) Što je bilo osobito u njihovom nasljedstvu i tko se mogao prvi time koristiti?

⁵ Da bi bolje razumjeli što znači cijeniti nasljedstvo, razmotrimo ukratko primjer dvojice braće. Jedan je imao veliko cijenjenje za duhovne vrijednosti, dok je drugi izgubio svoje cijenjenje, a zbog toga i veoma vrijedno nasljedstvo. To su bili blizanci Jakov i Ezav, sinovi židovskog patrijarha Izaka.

⁶ Njihov je djed Abraham umro kada su oni imali 15 godina. Materijalno nasljedstvo, koje je ostavio svom sinu Izaku, uključivalo je veliko stado stoke i njivu sa obiteljskom grobnicom (1. Mojsijeva 25:5-10). Međutim, mnogo važniji dio nasljedstva nije bio materijalne vrijednosti niti išta opipljivoga. To je bilo obećanje, koje je Jehova dao Abrahamu a ponovio ga kasnije Izaku: “Svi će se narodi Zemlje doista blagosloviti tvojim sjemenom” (1. Mojsijeva 22:18, NS; 1Mo 25:24-26; 26:2-5). Time je bilo otkriveno, da će Mesija, stvarno prorečeno “sjeme” iz 1. Mojsijeve 3:15, doći u neko buduće vrijeme kroz Abrahamovu lozu potomaka. Budući da je Ezav bio prvorođeni blizanac, imao je zakonsko pravo da se kod smrti oca Izaka na njega prenese to obećanje, kao i da dobije dvostruki dio materijalne imovine. A sada nastaje pitanje: je li on cijenio svoje nasljedstvo?

7. Kako su se razlikovali Ezav i Jakov u cijenjenju i osobnostima? (1. Mojsijeva 26:34, 35; 28:6-9).

⁷ Kako su blizanci rasli, sve su se više isticale njihove različite osobnosti. Ezav je bio neumorni lovac, ‘čovjek pustare’, dok je Jakov bio ‘čovjek krotak i boravio je u šatorima’ (1. Mojsijeva 25:27, ST). Jednog dana kada je Jakov pripremao jelo od leće došao je Ezav kući iz polja, izmoren i gladan. “Tako reče Ezav Jakovu: ‘Daj mi brzo, molim te, da se najedem tog crvenog variva, jer sam umoran!’” (1. Mojsijeva 25:30, NS).

8. Koju iznenađujuću ponudu je dao Jakov svom bratu i kako je na nju odgovorio Ezav?

⁸ U tom je trenutku Jakov predložio svom bratu blizancu pažnje vrijednu ponudu: “Prodaj mi prije svoje prvorođenačko pravo” (1. Mojsijeva 25:31, NS). Tražio je Ezavovo nasljedstvo u zamjenu za jedno jelo od leće. Misliš li da je Jakov imao velike izglede na uspjeh kod takve ponude? On je očito u to bio siguran. Zašto? Zato što je znao sklonosti i osjećaj za vrijednosti svog brata. Da li se prevario? Ezav mu je na to odgovorio, očito preuveličavajući svoje fizičko stanje: “Evo me skoro na smrti; što će mi prvorodstvo!” (1. Mojsijeva 25:32, ST).

9. Kako se Ezav jako razlikovao od svog brata u stavu prema naslijeđu?

⁹ Prodaja je bila zapečaćena zakletvom i Jakov je dao svom bratu kruha i lećinu kašu. Ezav je jeo i ‘otišao svojim putem’. U nadahnutom izvještaju data je na to primjedba: “Tako Ezav prezre prvenaštvo svoje” (1. Mojsijeva 25:33, 34, BA). Nasuprot tome Jakov je veoma cijenio naslijeđeno pravo. Njemu nije bilo stalo do imovine — grobnice i nekoliko životinja. On je htio da to obećano mesijansko sjeme dođe iz njegove loze. On je htio duhovno nasljeđe. (Usporedi Matej 6:31-33.)

Bi li ti nečim zamijenio svoje nasljedstvo?

10. a) Koje je zanimljivo obrazloženje dao Pavao o Ezavu? b) Koja veza postoji između bluda i Ezavove prodaje naslijeđenog prava?

¹⁰ Oko 19 stoljeća kasnije upotrijebio je apostol Pavao Ezavov primjer da bi upozorio prve kršćane rekavši: “Težite za mirom sa svim ljudima ... brižljivo pazeći da tko ne bude lišen nezaslužene dobrote Božje, ... da ne bude tko bludnik ili netko tko ne cijeni svete stvari kao Ezav, koji je za jedno jelo prodao svoja prava kao prvorođenac.” Zašto je Pavao ovdje povezao Ezavovo postupanje sa bludnikom? Zato što moralno shvaćanje koje je imao Ezav može dovesti do omalovažavanja svetih stvari, a zatim do teških grijeha poput bluda (Jevrejima 12:14-16, NS).

11. Što se dogodilo nekim kršćanima u suvremeno doba?

¹¹ Dođeš li ponekad u iskušenje da zamijeniš svoje kršćansko nasljedstvo, vječni život, za nešto tako prolazno kao jedno ‘jelo od leće’? Prezireš li “svete stvari”, a da to možda i ne primjećuješ? Neki su kršćani u posljednje vrijeme, na primjer, postali žrtvom slobodnog morala. Oni su izgleda imali nestrpljivu želju kao Ezav da zadovolje tjelesnu požudu. Ezav je rekao Jakovu: “Daj mi brzo, molim te, da se najedem tog crvenog variva!” Nisu li i te osobe u stvari rekle: “Brzo! Zašto čekati na častan brak?” (1. Mojsijeva 25:30, NS; usporedi 1. Mojsijeva 34:1-4).

12. a) Kako neki nisu pokazali cijenjenje za svete stvari? b) Što su neki ipak poduzeli?

¹² I što se onda dogodilo? Želja za spolnim zadovoljenjem po svaku cijenu postala je njihovo ‘jelo od leće’. A posljedica toga, oni su prezreli svete stvari, uključujući i svoj odnos s Jehovom Bogom i Isusom Kristom. Prezreli su čistoću, vjernost i nevinost. Tako su stavili na kocku svoje nasljedstvo. Kasnije su neki od njih pokazali iskreno kajanje i očito mogli obnoviti svoj odnos s Bogom. (Usporedi Psalam 51.)

Zašto neki padaju?

13. Koji činioci mogu potkopati naše duhovne vrijednosti?

¹³ Što izaziva takve nemoralne sklonosti? Da li bi moglo biti da su takve osobe dopustile da budu potkopane njihove duhovne vrijednosti? Mnogi činitelji mogu na podmukao način utjecati na naš način mišljenja — prijatelji i rođaci koji se ne slažu s našim načelima, duhovno slabe osobe u skupštini, raspuštenost na radnom mjestu, sumnjive zabave i ono što čitamo kao i neprikladno traženje ljubavi i naklonosti kod nevjernika. Sve to može voditi do nemorala. Možda neki od tih činioca utječe baš sada na tvoj osjećaj vrijednosti? (2. Korinćanima 6:14; 2. Solunjanima 3:6).

14. Koja se opasnost skriva u nekoj suvremenoj zabavi?

¹⁴ Jesi li na primjer zatekao sebe kako gledaš emisije na televiziji ili filmove u kinu u kojima se odobrava ili čak unapređuje nemoral? Mora se priznati da su takvi filmovi privlačni za palo tijelo — kao vodeni vrtlog oni vuku dolje neopreznog plivača. Oni mogu imati podmukli utjecaj na tvoj način mišljenja. To se može jasno vidjeti na snažnom utjecaju koji vrše homoseksualci na području zabave. Oni populariziraju filmove i kazališne predstave koje opravdavaju homoseksualnost. A posljedica toga je, da se ono što se ranije smatralo seksualnom izopačenošću sada uljepšava i naziva “alternativnim životnim stilom”. Stanje je dostiglo ono što je opisao apostol Pavao: “Jer su izgubili svaki moralan osjećaj i sami su sebe predali razuzdanom ponašanju — da čine svaku nečistoću u lakomstvu” (Efežanima 4:19, NS; 1. Korinćanima 6:9-11).

15. Kako možemo izbjeći zamku nemorala?

¹⁵ Gdje je rješenje? Čuvaj se ‘duboke kaljuže raskalašenosti’! Biblija savjetuje: “Tražite dobro, a ne zlo, ... Mrzite zlo, ljubite dobro.” Da, to je prava kušnja — zaista mrziti zlo (1. Petrova 4:4, NS; Amos 5:14, 15, ST).

16. Koje je mjerilo postavio Pavao za kršćane?

¹⁶ Zar ne bi trebali, ako imamo Kristov um, osjećati odvratnost prema bezrazložnom nasilju, bolesnom sadizmu i krajnjem nemoralu, što se danas pretežno nudi na području zabave? Kakvo bi u stvari, trebalo biti naše mjerilo? Pavao odgovara: “Sve što je čestito, što je dično, što je pravedno, što je nevino, što je ljubazno, što je na dobru glasu i sve što je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadržaj vaših misli” (Filipljanima 4:8, ST).

17. a) Što je pornografija? b) Čime su neki zatrovali svoje misli? c) Koji je put mudrosti?

¹⁷ Sigurno je bolje i sigurnije poslušati apostolovu ozbiljnu opomenu. Na nesreću, neki su i dalje “nastavili razmatrati” pornografske TV emisije, filmove u kinu i literaturu.a Time su zatrovali svoje misli i svoje srce nemoralom i spolnom izopačenošću. Koliko bolje bi za njih bilo da su slijedili savjet apostola Pavla: “Braćo, ne budite više djeca po razboritosti (u duhovnom pogledu), već po zloći budite djeca” (1. Korinćanima 14:20, ST).

Kako možemo povećati svoje cijenjenje?

18. Što nam može poslužiti kao zaštita i pomoći nam cijeniti svete stvari?

¹⁸ Održavanjem prisnih odnosa sa roditeljima, može osoba vrlo snažno osjetiti njihovu ljubav i postati svjesna njihovih načela, da je malo vjerojatno da će ikada razočarati svoju obitelj. To vrijedi i za naš odnos s Jehovom. No, kako možemo ojačati taj odnos? Time što sve bolje upoznajemo Boga kao osobu. Temeljit osobni studij Božje riječi pomoći će nam da ga tako dobro upoznamo i toliko ljubimo, da ćemo odoliti svakom iskušenju. Kao što je David rekao u 23. psalmu, uvijek ćemo osjećati da je s nama Jehova, naš Pastir. Kako bi ludo bilo počiniti tešku grešku dok je naš Pastir tako blizu! (Jevrejima 4:13).

19, 20. a) Koja dva problema postoje s obzirom na osobni studij? b) Zašto se danas čini da ima manje vremena za osobni studij?

¹⁹ Postoje dva temeljna problema. Prvo, mnogi smatraju osobni studij teretom. Radi nedostatnog obrazovanja, mnogi ljudi danas imaju velike teškoće s čitanjem. Za njih je proučavanje stvaran napor. Ipak, sve u životu što je trajne vrijednosti iziskuje napor. Nije li vrijedno truda upoznati Jehovu, suverenog Gospodina svemira, našeg Oca i Boga nezaslužene dobrote? (Matej 6:9; Jakov 4:8).

²⁰ Drugi problem je, što izgleda vlada pomanjkanje vremena za osobni studij. Još prije 30 ili 40 godina čini se da je bilo vremena — za razgovor, čitanje, pisanje pisama, šetnje s obitelji, za razmišljanje. Zašto se sada sve izmijenilo? Naše je vrijeme postalo žrtvom neke vrste inflacije. U stvari, često jedan dan više nije 24 sata. Zašto? Zato što se u mnoge stanove uvukao “lopov” koji odnosi dosta dragocjenog vremena. Prepoznaješ li tog “lopova”? Da, to je televizija sa svojim paralizirajućim utjecajem. Jedna studija pokazuje da “jedna američka obitelj prosječno provede dnevno 7 sati i 22 minute pred malim ekranom”. To je skoro trećina dana. Koliko vremena prosječno provodiš ti svaki dan gledajući televiziju? U cijelom svijetu gube se dnevno milijarde dragocjenih sati života dok ljudi “vegetiraju” ispred televizora. Istina, neke su emisije (u moralnom pogledu) čiste, zabavne i poučne. No i one nam mogu oduzeti dosta vremena. Televizijska draž je jako zavodljiva.

21. a) Što nekima može biti problem? b) Što je po tvom mišljenju rješenje?

²¹ Što mogu učiniti kršćani da ih taj “lopov” ne pokrade? Strogi raspored vremena. Ograniči svoje vrijeme za gledanje televizije. Postavi redoslijed prvenstva — ljudi i odnosi s njima važniji su od televizije. Ljutiš li se, na primjer, ako ti dođe netko u posjetu dok traje tvoja omiljena emisija? Da li se teško odlučuješ isključiti televizor čak i kada je emisija dosadna ili loša? Onda ti imaš ozbiljan problem (1. Korinćanima 9:24-27).

22. Kako možemo dobiti natrag vrijeme koje smo provodili pred malim ekranom za druge poslove?

²² Koje praktične korake možeš poduzeti da bi vratio te dragocjene satove za osobni studij i odnose sa drugima? Pažljivo razmotri TV programe da bi izabrao ono što je prikladno za kršćanina i gledaj ih samo onda kada nemaš ništa važnije raditi. Neki su poduzeli drastičniju mjeru — bez televizora u stanu. To je osobna stvar svakoga. No oni sigurno nisu duhovno osiromašili zato što nemaju televizor (Efežanima 5:15, 16).

23, 24. Što možemo činiti da bi pokazali pravo cijenjenje za svoje nasljedstvo? (Jevrejima 11:26).

²³ Što dakle možemo učiniti ako želimo sačuvati svoje dragocjeno nasljedstvo, a ne prodati ga za jedno ‘jelo od leće’? Utvrdi što je važnije u kršćanskom životu. Utvrdi svoj redoslijed prvenstva i drži ga se. Savjesno idi svojim putem da bi dobio dar vječnog života, baš kao što je apostol Pavao ‘trčao prema cilju, da postigne nagradu — nebesko stanje’. Pokaži poput Jakova duboko cijenjenje za nasljedstvo. Čvrsto gledaj, poput Mojsija, ‘na nagradu’ (Filipljanima 1:9, 10; 3:13, 14; ST; Jevrejima 11:24-26).

²⁴ Kako možemo sami sebe poticati na sve to? Marljivim proučavanjem Biblije. Primjenjuj naučeno u svom svakodnevnom životu. Redovito posjećuj kršćanske sastanke i pažljivo slušaj. Ljubi pravdu, a mrzi zlo. Ne, nemoj prezreti svoje nasljedstvo da bi zadovoljio neku jaku tjelesnu želju. Tvoje nasljedstvo, vječni život, je mnogo vredniji od bilo kakvog ‘jela od leće’ u suvremenom obliku što bi mogao dobiti! (Jevrejima 10:24, 25; 12:12-16).

[Bilješka]

Sjećaš li se?

◻ Što je kršćansko nasljedstvo?

◻ Kako je Ezav prezreo svoje nasljedno pravo?

◻ Koja opasnost postoji danas za kršćane s obzirom na njihovo nasljedstvo?

◻ Na koje razne načine možemo mi povećati svoje cijenjenje?

[Slika na stranici 27]

Bi li zamijenio svoje nasljedstvo za ‘jelo od leće’?