Kako možemo sačuvati svoju ‘prvu ljubav’?
1. Da li je Božji narod, kao cjelina, tokom ovih posljednjih dana izgubio ljubav ‘koju je imao u početku’?
“TVOJ će se narod dobrovoljno ponuditi u dan tvoje vojne sile” (Psalam 110:3, NS). Božji sluge su danas — kao što navodi proročanstvo — odlučni vršiti Božju volju i držati se čvrsto svoje prve ljubavi prema Jehovi. Jehovini svjedoci, kao organizirani narod, zadržali su svoje oduševljenje i revnost za njegovu službu kroz cijeli ovaj teški ‘svršetak sustava stvari’ (Matej 24:3, 14).
2, 3. a) Zašto može pojedinac izgubiti svoju ‘ljubav’? b) Što trebamo učiniti, ako zapazimo kod sebe razvoj takvog stajališta?
2 No, moguće je da kršćanin pojedinac izgubi ljubav koju je imao u početku. Svakodnevni problemi mogu ga navesti zaboraviti na velike stvari koje je Jehova za njega učinio. Mogao se umoriti čekajući da se ostvari Jehovin naum i možda su ga počele privlačiti materijalne prednosti koje pruža svijet, ili osjeća potrebu utrošiti više vremena na odmor i razonodu nego li je to ranije činio. Kršćanske odgovornosti, poput pohađanja sastanaka ili kongresa, pripremanja govora i sudjelovanja u službi propovijedanja, postaju mu možda preteškim.
3 Zapazimo li kod nas razvoj takvog stava, tada moramo slijediti Isusov savjet skupštini Efeza, tako da ponovno razvijemo ‘ljubav koju smo imali u početku’, u nastojanju da ‘činimo prijašnja djela’ (Otkrivenje 2:4, 5). Mi trebamo shvatiti da moramo ponovo steći prijašnju žarku ljubav prema Jehovi i revnost i oduševljenje prema njegovoj službi. Kako bi to mogli učiniti?
Razvijaj ljubav prema Jehovi
4. Kako možemo oponašati dobro stajalište psalmista? (Psalam 119:97)
4 Nadahnuti psalmist je rekao: “O, kako ljubim zakon tvoj! Čitav dugi dan bavim se njim” (Psalam 119:97, NS). Kako je divno tako razmišljati o Božjem zakonu! Mnogo više usrećuje služiti Jehovi takvim stavom negoli sebe neprestano siliti na ono, što znamo da je u redu. Trebamo razviti želju činiti ono što je pravo, da to činimo zato što to želimo (Psalam 25:4, 5).
5. a) Što nam je Pavao preporučio da bismo zaštitili svoju duhovnost? b) Kako to možemo sačuvati djelotvornim?
5 Sotona bi nas htio prisiliti da izgubimo ‘prvu ljubav’, jer je on najveći neprijatelj naše duhovnosti. Da bi mu se suprotstavili, apostol Pavao je poticao Efežane da se obuku u ‘sve oružje Božje’ (Efežanima 6:13). U to oružje uključena su četiri važna kršćanska svojstva: istina, pravda, vjera i nada u spasenje (Efežanima 6:14-17; 1. Solunjanima 5:8). Razumljivo je da o tim karakternim svojstvima učimo kada dođemo prvi put u skupštinu. No, metalno oružje može zahrđati ako se ne održava. Tako i mi, ako ne održavamo ta životovažna svojstva, naše duhovno oružje će oslabiti i neće nas više na odgovarajući način štititi. Pod svaku cijenu moramo to spriječiti.
Proučavaj i razmišljaj
6. Kako je jedan misionar riješio problem održavanja svoje duhovnosti dok je bio u zatvoru?
6 Misionar Stanley Jones (Stenli, Džouns) bio je 1958. godine bačen u samicu jednog zatvora u Kini i tamo je ostao sedam godina. Kako je mogao sačuvati jaku ljubav prema Jehovi dok je bio odvojen od svoje kršćanske braće, a nije imao čak ni Bibliju? On izvještava da je zapisao sve biblijske stavke kojih se je mogao sjetiti i njima dodavao svaki biblijski citat iz “religioznih” stupaca novina, koje je ponekad dobivao. Tako je sakupio određenu količinu biblijskih stavaka, koji su činili temelj osobnog studija i programa razmišljanja. Budući da je bio okružen ljudima, koji su se protivili njegovoj vjeri, znao je da će ona brzo oslabiti, ako srce i um ne bude hranio Božjim mislima.
7. Na koje pritiske nailazimo i kako se moramo od njih zaštititi?
7 Istina je, većina nas ne nalazi se u zatvoru. I pored toga veći dio vremena izloženi smo načinu mišljenja ovog svijeta. Zabava koju ovaj svijet nudi, iako se neposredno ne proturiječi kršćanskim načelima, sigurno ne unapređuje osobine poput istine, pravde, vjere i nade u spasenje. Ako ne uzmemo vremena za utvrđivanje svog srca i misli, postat ćemo po svoj prilici duhovno slabima i naša će ljubav ohladiti.
8. Kakav blagoslov dolazi na onoga koji proučava Božju Riječ i razmišlja o njoj?
8 Ako uzmemo vremena za svoje jačanje kroz osobni studij i razmišljanje, bit ćemo kao čovjek koji ‘uživa u zakonu Jehovinu’ i čita ga prigušenim glasom, danju i noću. Psalmista kaže za takvog čovjeka: “On je kao stablo zasađeno pokraj voda tekućica što u svoje vrijeme plod donosi; lišće mu nikad ne vene, sve što radi dobrim urodi” (Psalam 1:2, 3, ST).
9. Kako možemo razviti sklonost proučavanja Biblije i razmišljanja o njoj? (Psalam 77:11, 12)
9 Otvoreno govoreći, mnogi od nas po prirodi nisu skloni proučavanju. Ipak, ako to želimo, možemo se vježbati da u tome uživamo. Pomisli na nekoga tko se počinje baviti trčanjem. U početku će ga, po svoj prilici, boljeti mišići. Postupno će se njegovo tijelo priviknuti i uskoro će, ako bude ustrajao, uživati u trčanju. Pavao je rekao Timoteju: “Vježbaj se u pobožnosti kao svom cilju” (1. Timoteju 4:7, NS). Proučavanje Biblije je dio pobožnosti (Priče Salamunove 2:1-6). U početku će se možda na to trebati prisiliti. Ali, uskoro ćemo osjetiti pravo zanimanje za saznavanjem novih stvari ili stjecanjem dubljeg razumijevanja stvari koje već znamo. Naše proučavanje će nam tada činiti pravi užitak (Psalam 119:103, 104).
10. Zašto se slično gradivo za proučavanje javlja više puta u pomoćnim sredstvima za studiranje?
10 Netko može misliti da ne mora više trošiti vrijeme za osobni studij, budući da zna osnovne nauke Biblije. Možda se čak žali, kada se slično gradivo pojavi više puta u izdanjima za proučavanje Biblije. Ipak, u Bibliji se govori o potrebi ponavljanja (Psalam 119:95, 99; 2. Petrova 3:1; Juda 5). Ako se ne podsjetimo na istinu, na Božja pravedna mjerila, na svoju vjeru i nadu u spasenje, tada će druge stvari utjecati na naše srce.
11. Koje su neke stvari o kojima je Pavao raspravljao u pismu Efežanima?
11 Razmotri Pavlovo pismo Efežanima. On ih je podsjetio u kakvom su se stanju nalazili prije negoli su postali kršćanima i govorio im je o organizaciji kojoj su sada pripadali (Efežanima 2:12; 4:4-6, 17, 18). Spomenuo je Jehovin divan naum sa čovječanstvom i ulogu čovjeka u toj nakani (Efežanima 1:8-12; 2:4-6). On ih je podsjetio i na kršćanska načela, koja će im pomoći da budu uspješni u obitelji i skupštini (Efežanima 4:1, 2; 5:21-6:4).
12. Zašto je Pavao govorio Efežanima ono što su već znali?
12 Nešto od toga što je Pavao pisao bilo je možda novo kršćanima Efeza, ali mnogo toga sadržavalo je ono što su već prije čuli. I pored toga Pavao ih je htio podsjetiti na te stvari i možda im pružiti svježi uvid u njih. Tako je pomogao Efežanima obnoviti duhovno oružje i ‘razumjeti što je širina, i dužina, i visina, i dubina’ (Efežanima 1:15-17; 3:14-19).
13, 14. a) Kako će nam pomoći studij i razmišljanje? b) Koje daljnje pojedinosti spadaju u “Božju ratnu opremu“?
13 Naš osobni studij će nas također osvježiti i obogatiti naše razumijevanje mnogih temeljnih točaka i pomoći da razumijemo dublje stvari Božje riječi (1. Korinćanima 2:10). Tako će nas ‘Božja ratna oprema’ zaštititi od Sotone i neće dopustiti da izgubimo vatrenu ljubav prema Jehovi i njegovom Sinu.
14 Između ostalog, apostol Pavao je spomenuo još dvije oznake našeg duhovnog oružja, o kojima još nismo raspravljali. Rekao je da kršćani trebaju ‘obući noge opremom dobre vijesti mira’ i uzeti ‘duhovni mač, koji je riječ Božja’ (Efežanima 6:11-17, NS). Kako nam ova svojstva pomažu sačuvati ‘ljubav koju smo imali u početku’?
Ostani zaposlen u propovijedanju Kraljevstva
15. Na koji neobičan način je uspjelo jednom misionaru u zatvoru da bude ‘bogato zaposlen u djelu Gospodinovom’? (1. Korinćanima 15:58, NS)
15 Kada je 1958. godine misionar Harold King počeo služiti četiri i pol godine zatvora u Kini, suočio se s jednakim problemom, kakvog je imao i Stanley Jones (Stenli Džouns): kako održati živom ‘prvu ljubav’ i potpuno predanje Jehovi. On izvještava: “Da bi održao živom svoje cijenjenje za duhovne stvari, pripremio sam program ‘propovjedničke’ djelatnosti.” On je izradio nekoliko biblijskih tema na temelju biblijskih stavaka kojih se sjetio i propovijedao je zamišljenim osobama. Vodio je i zamišljeni biblijski studij. A rezultati? Kada je pušten iz zatvora, bio je spreman i željan opet propovijedati stvarnim ljudima!
16. Iz kojeg važnog razloga trebamo biti zaposleni u Jehovinoj službi?
16 On je primijenio na neobičan način važnu istinu: da bi ostali duhovno zdravi, moramo biti zaposleni u Božjoj službi. Apostol Petar je rekao: “Stoga napregnite svoj um za djelatnost” (1. Petrova 1:13, NS). I apostol Pavao je opomenuo: “Budite postojani, nepokolebljivi, uvijek bogato zaposleni u djelu Gospodinovu, znajući da vaš mukotrpan rad za Gospodina neće biti uzaludan” (1. Korinćanima 15:58, NS).
17. Što je pažnje vrijedno u vezi vjernih kršćana u skupštini Filadelfije?
17 Dok su kršćani Efeza dopustili da ohladi ‘ljubav koju su imali u početku’, pažnje je vrijedno da su kršćani u drugoj obližnjoj skupštini bili zaposleni i njihova je ljubav još uvijek bila jaka. Isus je rekao vjernoj skupštini Filadelfije: “Ja znam tvoja djela. Pogledaj, postavio sam pred tobom otvorena vrata, koja nitko ne može zatvoriti” (Otkrivenje 3:8, NS).
18. Koja djelatnost će nam pomoći sačuvati ‘prvu ljubav’ živom?
18 Koja djela će pomoći suvremenim Jehovinim svjedocima sačuvati ‘ljubav koju su imali u početku’? Među ostalim, djela koja su suglasna s Isusovom zapovješću: “Idite dakle i načinite učenicima ljude svih naroda” (Matej 28:19, NS). Harold King je shvatio koliko je to važno. Tako je učinio i apostol Pavao. Zato je Pavao i savjetovao Efežanima, da ‘obuku noge opremom dobre vijesti mira’ i da budu opremljeni ‘duhovnim mačem koji je Riječ Božja’.
19. Kako propovijedanje kao dokaz naše revnosti i samo razvija našu revnost?
19 Postoji bliska veza između revnosti i djela propovijedanja i pravljenja učenika. Točno je da revnost stvara u nama želju za vršenjem tog djela. A i obratno, propovijedanje će poticati našu revnost. Nakon propovijedanja Samarićanki, Isus je rekao svojim sljedbenicima: “Moja je hrana da vršim volju onoga koji me je poslao” (Ivan 3:34, NS). Naučavanje istine ga je jačalo, izgrađivalo ga. Tako je i s nama, kada govorimo drugima o Božjem Kraljevstvu, pohranjujemo i u vlastite misli i srca važne činjenice i razvijamo svoju vještinu branjenja istine (1. Petrova 3:15). Osim toga, kako nas Božji duh podupire u ovom djelu, postajemo ‘gorljivi duhom’ i gledamo kako i na druge djeluje (Rimljanima 12:11, NS).
20. Kako propovijedanje i osobni studij zajedno djeluju da nas održe jakima?
20 Može li propovijedanje drugima zamijeniti osobni studij? Ne. Potrebna je uravnoteženost između te dvije aktivnosti. Ako jedemo puno tjelesne hrane a ne krećemo se, naše će tijelo konačno patiti. S druge strane, ako se puno krećemo a malo jedemo, na kraju ćemo fizički ‘sagorjeti’. Isto tako je, ako samo puno osobno studiramo a ne propovijedamo drugima, postat ćemo po svoj prilici neuravnoteženi. Apostol Petar je povezao “djelatnost” sa ‘trezvenošću’ (1. Petrova 1:13). Ako propovijedamo drugima, a osobno ne proučavamo — posebno ako propovijedamo ljudima, koji na to ne odgovaraju pozitivno — tada nam se može dogoditi da ‘sagorimo’. Međutim, ako održavamo osobni studij i tada idemo govoriti drugima ono što smo naučili, ostat ćemo, duhovno zdravima.
Iskoristi vrijeme
21, 22. a) Koju veliku prepreku je Sotona postavio kako mi ne bi sačuvali svoju ‘prvu ljubav’? b) Kako je Pavao preporučio Efežanima da savladaju tu prepreku i zašto bi trebali i mi slijediti njegov savjet?
21 Stanley Jones (Stenli Džouns) opisujući jedan od najvećih problema s kojim se suočio u zatvoru, rekao je: “Raspolagao sam sa tako puno vremena.” Njegov problem je bio upravo suprotan onome koji imaju mnogi Jehovini Svjedoci. Većini je od nas uvijek premalo vremena. Zašto je tako? Apostol Ivan je rekao: “Sav svijet leži u vlasti onoga koji je zao” (1. Ivanova 5:19, NS). Sotonin svijet drži ljude stalno zaposlenima tako da imaju malo mogućnosti razmišljati, a kamoli proučavati. Mi nismo dio ovoga svijeta, ali sigurno osjećamo posljedice njegovog načina života. Koristeći se tim utjecajem, taj ‘zlobnik’ bi želio da nas drži tako zaposlenima da više ne bi imali vremena za službu Bogu.
22 Pavao je shvatio taj problem i dao je Efežanima koristan savjet: “Zato dobro pazite kako postupate, ne kao ludi, nego kao mudri; koristeći svoje povoljno vrijeme, jer su dani zli. Zato prestanite biti nerazumni, nego i dalje uočavajte što je Jehovina volja” (Efežanima 5:15-17, NS). Ako ne iskoristimo vrijeme za vršenje “Jehovine volje”, vjerojatno će životne brige u ovim ‘zlim danima’ prouzročiti da naša ljubav ohladi.
23. Koja će nam vrsta osobnog studija i propovjedničke djelatnosti pomoći da sačuvamo živom našu ‘prvu ljubav’?
23 Istina je, da neki kršćani imaju velike obaveze ili su bolesni i tako su njihove mogućnosti ograničene u pogledu onoga što mogu učiniti u Božjoj službi (Luka 21:1-4). Ipak, sve što možemo učiniti treba činiti ‘svom dušom’, što je u skladu s Pavlovim savjetom kršćanskim robovima (Efežanima 6:5, 6). U osobnom studiju nećemo nikada uživati ako “ugrabimo” za njega samo nekoliko minuta između dva televizijska programa. Isto tako ćemo službom propovijedanja teško sačuvati živima ‘prvu ljubav’ i revnost, ako idemo svakog mjeseca u službu samo da bi imali nešto službe, jedan ili dva sata, između mnogih sati odmora i razonode (Usporedi 1. Timoteju 4:8).
Molitva za pomoć
24. Što je Pavao još spomenuo u Efežanima kao vrlo važnu pomoć našoj duhovnosti?
24 Završavajući razlaganje o ‘potpunoj ratnoj opremi Božjoj’, Pavao je potakao braću u vjeri da uzmu ‘mač duhovni, koji je Riječ Božja, dok se svakim oblikom molitve i moljenjem mole u duhu svakom prilikom’ (Efežanima 6:17, 18, NS). Ako kroz molitvu održavamo blizak odnos sa Jehovom, nećemo izgubiti ‘prvu ljubav’ ni onda, kada moramo podnositi mnoge pritiske ili služiti, poput Ivana, mnoge godine u ovom sustavu stvari. Pavao je rekao u drugom pismu: “U svemu sam jak kroz onoga koji mi snagu daje” (Filipljanima 4:13, NS).
25. Koje pripreme je Jehova, sažeto rečeno, učinio da bi nam pomogao izbjeći gubitak ‘ljubavi koju smo imali u početku’?
25 Većina nas je s vremena na vrijeme umorna. Ali poruka koju je Isus uputio efeškoj skupštini pokazuje da mi možemo i moramo izbjeći gubitak ‘ljubavi koju smo imali u početku’. Kao što je Jehova pomagao Efežanima preko Pavla, Timoteja i drugih, tako pomaže i nama danas preko svoje organizacije. Dobro činimo ako, zauzvrat, vježbamo svoje uživanje u studiju, razmišljamo i ‘napregnemo svoj um’ za dobro djelo propovijedanja drugima ono što učimo, i molimo se još Jehovi za pomoć da izdržimo u vršenju njegove volje. Zato, kao što je apostol Pavao rekao Galaćanima, “neka nam ne dodija činiti dobro, jer ćemo u svoje vrijeme žeti ako sad ne malakšemo” (Galaćanima 6:9, ST).
Kako bi odgovorio?
□ Što bi se moglo dogoditi s našom ljubavi prema Jehovi ako ne planiramo vrijeme za proučavanje i razmišljanje o Božjoj riječi?
□ Zašto nam je korisno da ne proučavamo samo nove istine, nego i istine i načela o kojima smo već ranije čuli?
□ Zašto je vrlo važno propovijedati drugima kako bi održali svoju ‘prvu ljubav’?
□ Kako proučavanje i služba propovijedanja djeluju uzajamno da bi nas sačuvali duhovno zdravima?
□ Zašto nikada ne bi trebali zanemariti molitvu dok nastojimo sačuvati ‘ljubav koju smo imali u početku’?
[Slika na stranici 15]
Proučavanje može biti zadovoljstvo i može održavati svježom našu ljubav prema Bogu.
[Slika na stranici 17]
Ako razgovaramo s drugima o istini, jačamo svoju ljubav prema Jehovi.