Ne promaši svrhu slobode koju daje Bog
“Gdje je Jehovin duh, tamo je sloboda” (2. KORINĆANIMA 3:17, NW).
1. Zašto se Izaija 65:13, 14 odnosi na Jehovine svjedoke?
JEHOVA je Bog slobode. Kakav je samo blagoslov sloboda koju daje Bog! Zato što njegovi predani sluge imaju takvu slobodu, na njih se odnose sljedeće riječi Suverenog Gospodina Jehove: “Gle! sluge će moje jesti, a vi ćete gladovati. Gle! sluge će moje piti, a vi ćete žeđati. Gle! sluge će se moje radovati, a vi ćete trpjeti sramotu. Gle! Moje će sluge radosno uzvikivati zbog dobrog stanja svog srca, a vi ćete vikati zbog boli u srcu i jaukat ćete zbog potpunog sloma duha” (Izaija 65:13, 14, NW).
2. Zašto Jehovin narod duhovno napreduje?
2 Božji narod raduje se tom duhovno napredujućem stanju zato što je vođen njegovim duhom, ili aktivnom silom. Apostol Pavao je rekao: “Jehova je Duh; a gdje je Jehovin duh, tamo je sloboda” (2. Korinćanima 3:17, NW). Koja je svrha slobode koju daje Bog? I što se od nas traži da bismo je u potpunosti koristili?
Sloboda koju ima Bog
3. Kakvu slobodu ima Bog, i zašto?
3 Samo Jehova ima apsolutnu slobodu. Nijedno od njegovih stvorenja ne može ograničiti njegovu slobodu, jer je on Svemogući Bog i Univerzalni Suveren. Kao što je rekao vjerni Job, “tko će mu (...) priječit, i tko ga pitat smije: ‘Što si učinio?’ ” (Job 9:12, St). Na isti način je babilonski kralj Nabuhodonozor bio prisiljen priznati: “Ne postoji nitko tko bi mogao paziti na njegovu [Božju] ruku ili mu reći: ‘Što radiš?’ ” (Danijel 4:35, NW).
4. Kako Jehova svoju slobodu drži unutar granica?
4 Međutim, Jehovina vlastita pravedna načela drže tu apsolutnu slobodu unutar granica. To je bilo prikazano kad je Abraham izrazio zabrinutost za stanovnike Sodome i kad je pitao: “Zar da ni Sudac svega svijeta ne radi pravo?” Božji odgovor ukazuje da on priznaje odgovornost da čini što je pravo. On ne bi uništio Sodomu da su u njoj ostali bilo koji pravedni stanovnici (Postanak 18:22-33, St). Bog drži svoju slobodu unutar granica i zato što ga njegova ljubav i mudrost čine sporim na gnjev i zato što iskazuje samosvladavanje (Izaija 42:14).
Ograničenja ljudske slobode
5. Koji su neki činioci koji ograničavaju ljudsku slobodu?
5 Dok Jehova ima apsolutnu slobodu, svi drugi postupaju unutar ograničenja koja im postavlja njihova priroda, sposobnosti i područje njihovog obitavanja, kao i takvi činioci kao što je trenutno ograničeni životni vijek grešnih ljudi. Bog je stvorio čovjeka sa savršenom slobodom da djeluje unutar područja koje mu je Jehova postavio. Ima i nekoliko drugih razloga zašto je ljudska sloboda ograničena, a ne apsolutna.
6. Kako na našu slobodu utječe odgovornost prema Bogu?
6 Kao prvo, ljudska sloboda je ograničena zato što je Bog stvorio čovjeka da služi Njegovom naumu. Jehova je ‘dostojan da primi slavu i čast i moć, jer je on sve stvorio i uslijed njegove volje sve postoji i stvoreno je’ (Otkrivenje 4:11, NW). Zato je čovjek odgovoran svom Tvorcu, koji je s pravom postavio zakone kojima se ljudi trebaju voditi. U drevnom Izraelu pod mojsijevskim Zakonom, Bog je zahtijevao da pojedinci budu usmrćeni ako su zloupotrijebili njegovo ime ili su prekršili zakon Sabata (2. Mojsijeva 20:7; 31:14, 15; 3. Mojsijeva 24:13-16; 4. Mojsijeva 15:32-36). Iako mi kao kršćani nismo pod Zakonom, naša sloboda je ograničena zato što smo odgovorni Jehovi, koji je naš Sudac, Zakonodavac i Kralj (Izaija 33:22; Rimljanima 14:12).
7, 8. (a) Kako fizički zakoni ograničavaju ljudsku slobodu? (b) Koji drugi Božji zakoni ograničavaju našu slobodu kao ljudi?
7 Kao drugo, ljudska sloboda je ograničena zbog Božjih fizičkih zakona. Primjerice, zbog zakona gravitacije, čovjek ne može skočiti s nebodera a da se ne povrijedi ili ubije. Sasvim je jasno da Božji fizički zakoni ograničavaju ljudsku slobodu da čini određene stvari.
8 Kao treće, ljudska sloboda je ograničena zbog Božjih moralnih zakona. Najvjerojatnije si primijetio ispunjenje onoga što je apostol Pavao zapisao u Galaćanima 6:7, 8: “Ne varajte se: Boga se ne da ismijavati. Jer što čovjek sije to će i požeti; jer tko sije obzirom na svoje tijelo, iz tijela će požeti raspadljivost, a tko sije obzirom na duh, iz duha će požeti vječni život” (NW). Neosporno je da i moralni zakoni Jehove Boga ograničavaju našu slobodu, ali od nas se zahtjeva da ih slušamo da bismo stekli život.
9. Kako to što smo dio ljudskog društva ograničava našu slobodu?
9 Kao četvrto, čovjekova sloboda je ograničena zato što je on dio ljudskog društva. Dakle, on bi trebao imati slobodu samo do tog stupnja dok ona ne ometa nepravedno slobodu drugih. Kršćani moraju biti podložni državnim “višim vlastima”, slušajući ih sve dok ne traže od nas da prekršimo Božje zakone (Rimljanima 13:1, St; Djela apostolska 5:29). Primjerice, mi bismo trebali slušati zakone obzirom na plaćanje poreza, brzinu kojom vozimo automobil, i tako dalje. Činjenica da moramo slušati te ‘cezarove’ zakone nadalje pokazuje da naša sloboda koju daje Bog nije apsolutna (Marko 12:17; Rimljanima 13:7).
Zašto relativna sloboda?
10, 11. Zašto je Jehova ljudima dao relativnu slobodu?
10 Zašto je Bog ljudima dao relativnu slobodu? Jedan razlog je da bi Stvoritelj na Zemlji mogao imati razumna stvorenja koja bi mu iskazivala čast i hvalu svojim uzornim djelima i ponašanjem. Ljudi to mogu činiti, dok životinje ne mogu. Životinje ne znaju ništa o moralnom ponašanju, budući da se upravljaju instinktom. Možeš dresirati psa da nešto ne uzima, ali ga ne možeš poučiti o neispravnosti krađe. Životinja sa svojim, da tako kažemo, programiranim postupcima ne može donositi odluke koje bi bile na hvalu i čast Bogu, dok čovjek može slobodno izabrati da iz ljubavi i cijenjenja služi svom Tvorcu.
11 Bog ljudima daje tu slobodu i zbog njihove koristi i sreće. Oni mogu iskazivati relativnu slobodu izbora time što su kreativni i domišljati, dobronamjerni i spremni na suradnju. Ljudi imaju slobodu izbora i u takvim stvarima kao što je zvanje i mjesto stanovanja. Danas ekonomski i politički činioci često ograničavaju tu slobodu izbora, a to može biti zbog ljudske pohlepe, a ne zbog načina na koji je Bog prvobitno stvorio čovječanstvo.
12. Zašto je većina čovječanstva u ropstvu?
12 Iako je Jehova ljudima dao veliku slobodu, danas je ogromna većina u razočaravajućem ropstvu. Što se dogodilo? Prvi ljudski par, Adam i Eva, promašio je svrhu slobode koju daje Bog. Oni su prekoračili božanska ograničenja za svoju slobodu i postavili su izazov Božjem pravednom vladanju nad njima kao Suverenog Gospodina, Jehove (1. Mojsijeva 3:1-7; Jeremija 10:10; 50:31). Nezadovoljni time da svoju slobodu upotrijebe kako bi iskazali čast Bogu, upotrijebili su je sebično, da neovisno odlučuju što je ispravno a što ne, pridružujući se time Sotoni u njegovoj pobuni protiv Jehove. Međutim, umjesto stjecanja više slobode, grešni Adam i Eva bili su podvrgnuti iskušavajućim ograničenjima i ropstvu, smanjivanju svoje slobode i konačno smrti. Njihovo potomstvo naslijedilo je taj gubitak slobode. “Jer svi su sagriješili i ne dostižu Božju slavu.” “Jer je plaća grijehu smrt” (Rimljanima 3:23; 5:12; 6:23, NW).
13. Zašto je Sotona bio u stanju ljude učiniti robovima?
13 Zbog pobune u Edenu, Adam i njegovo potomstvo dospjeli su i u ropstvo Sotone Đavola. Zaista, “sav svijet leži u vlasti zloga”! (1. Ivanova 5:19, NW). Zbog svoje nadmoćne snage i sposobnosti, Sotona je bio u stanju zavesti i učiniti robovima cijelo čovječanstvo otuđeno od Boga. Osim toga, sebični ljudi vladali su nad svojim bližnjima na njihovu štetu (Propovjednik 8:9). Zato je čovječanstvo danas općenito u ropstvu grijehu i smrti, Sotoni i njegovim demonima i svjetskim političkim, ekonomskim i religioznim sustavima.
Omogućena je prava sloboda
14. S čime je povezana nada čovječanstva za pravom slobodom?
14 Stjecanje slobode od grijeha, smrti i Đavola i njegovog svijeta tijesno je povezano s Božjom odlučnošću da riješi sporno pitanje obzirom na pravednost svog univerzalnog suvereniteta. Zato što je Sotona pokrenuo to sporno pitanje, Jehova mu je dozvolio da ostane u postojanju, kao što je i faraonu dozvolio da postoji neko vrijeme. To je bilo zato da bi Jehova mogao u potpunosti pokazati svoju moć i da se njegovo ime objavi po cijeloj Zemlji (2. Mojsijeva 9:15, 16). Bog će se uskoro opravdati kao Univerzalni Suveren i posvetit će svoje sveto ime time što će otkloniti sramotu koju je tom imenu nanijela pobuna Sotone, Adama i Eve. Tako će oni koji se boje Jehove biti oslobođeni ropstva grijeha i smrti i bit će dovedeni u novi svijet slobode koju daje Bog (Rimljanima 8:19-23).
15. Koju je ulogu igrao Isus u obnavljanju slobode za čovječanstvo?
15 Da bi čovječanstvu obnovio slobodu, Bog je na Zemlju poslao svog Sina kao čovjeka. Dobrovoljno predajući svoj savršeni ljudski život, Božji Sin, Isus Krist, pružio je otkupnu žrtvu, temelj za oslobođenje čovječanstva (Matej 20:28). On je također objavio vijest slobode. Na početku svoje službe, on je na sebe primijenio sljedeće riječi: “Duh Jahve Gospoda na meni je, jer me Jahve pomaza, posla me da radosnu vijest donesem ubogima, da iscijelim srca slomljena; da zarobljenima navijestim slobodu i oslobođenje sužnjevima” (Izaija 61:1, St; Luka 4:16-21).
16. Koje su korake trebali poduzeti Židovi iz prvog stoljeća da steknu pravu slobodu?
16 Kako ljudi mogu steći tu slobodu? Isus je rekao: “Ako ostanete u mojoj riječi, doista ste moji učenici, i poznat ćete istinu i istina će vas osloboditi.” Tako su se Isusovi sljedbenici radovali duhovnoj slobodi (Ivan 8:31, 32, 36, NW). Nadalje, Isus je rekao rimskom upravitelju Ponciju Pilatu: “Zato sam se rodio, i zato sam došao na svijet, da svjedočim za istinu. Svatko tko je na strani istine sluša moj glas” (Ivan 18:37, NW). Židovi koji su prihvatili istinu koju je Isus Krist propovijedao i primjerom pokazao pokajali su se za svoje grijehe, ispravili su svoje pogrešno postupanje, predstavili su se Jehovi i krstili se poput Isusa (Matej 3:13-17; Djela apostolska 3:19). Na taj način radovali su se relativnoj slobodi koju daje Bog.
17. Zašto Jehova svojim slugama daje slobodu?
17 Jehova daje slobodu svojim lojalnim slugama prvenstveno radi opravdanja svog suvereniteta, ali i radi njihove utjehe ili koristi. On je oslobodio Izraelce iz egipatskog ropstva kako bi ga mogli slaviti kao kraljevstvo svećenika, njegovi svjedoci (2. Mojsijeva 19:5, 6; Izaija 43:10-12). Isto tako, Jehova je doveo svoj narod iz babilonskog izgnanstva prvenstveno zato da ponovo izgrade njegov hram i obnove pravo obožavanje (Ezdra 1:2-4). Kad su se povratnici iz izgnanstva posvetili samo svojim materijalnim udobnostima, Jehova je poslao svoje proroke Ageja i Zahariju da ih upozore na njihove obaveze pred Bogom. Kad su na taj način svoju slobodu koju daje Bog stavili na ispravno mjesto, to je dovelo do dovršenja hrama, na Božju slavu, a također i na utjehu i blagostanje njegovom narodu.
Ne promašiti svrhu slobode koju daje Bog
18. Zašto se može reći da Jehovini današnji sluge nisu promašili svrhu svoje slobode koju daje Bog?
18 Što je sa današnjim Božjim slugama? Kao organizacija, oni nisu promašili svrhu svoje slobode koju daje Bog. U 1870-im počeli su se oslobađati babilonskih zabluda i radovati povećanoj kršćanskoj slobodi. To je bilo skladu sa Poslovicama 4:18, gdje stoji: “Staza je pravednikova kao jasno svjetlo koje svijetli sve jače dok ne bude čvrsto uspostavljen dan” (NW). Ipak, kao što je Božji drevni narod za neko vrijeme dospio u babilonsko zarobljeništvo, Jehovini sluge su 1918. do određene mjere dospjeli u ropstvo Babilona Velikog (Otkrivenje 17:1, 2, 5). Pripadnici tog svjetskog carstva krive religije klicali su kad su simbolična ‘dva svjedoka’ ležali duhovno mrtvi. No, Božjom nezasluženom dobrohotnošću, njegovi pomazani sluge bili su vraćeni u život i duhovno oslobođeni 1919 (Otkrivenje 11:3, 7-11). Upotrebljavajući svoju slobodu koju daje Bog, oni su postali revni svjedoci Najvišega. Kako li je stoga bilo prikladno što su 1931. radosno prihvatili ime Jehovini svjedoci! (Izaija 43:10-12). Pomazanim Svjedocima se posebno od 1935. pridružilo “veliko mnoštvo”, koje se nada postići vječni život na Zemlji. I oni ne promašuju svrhu svoje slobode koju daje Bog (Otkrivenje 7:9-17).
19, 20. (a) Koji je jedan vrijedan način na koji Jehovin narod dobro koristi svoju slobodu koju daje Bog? (b) Na koji drugi zapaženi način Jehovini svjedoci dobro koriste slobodu koju im je dao Bog?
19 Jehovin narod dobro upotrebljava svoju slobodu koju daje Bog na dva posebno vrijedna načina. S jedne strane, oni je koriste da teže za ispravnim načinom života (1. Petrova 2:16). A kako samo dobar glas uživaju radi toga! Primjerice, jedan čovjek je došao u Kraljevsku dvoranu u Zürichu u Švicarskoj i rekao da želi postati jedan od Jehovinih svjedoka. Upitan zašto bi to želio, naveo je da je njegova sestra bila Svjedokinja i da je isključena zbog nemorala. On je rekao: ‘To je organizacija kojoj se želim pridružiti — ona koja ne podnosi loše vladanje.’ New Catholic Encyclopedia je s dobrim razlogom primijetila da su Jehovini svjedoci stekli glas “jedne od grupa s najboljim ponašanjem u svijetu”.
20 Jehovini svjedoci koriste svoju slobodu koju daje Bog i time što ispunjavaju svoje opunomoćenje da propovijedaju dobru vijest o Kraljevstvu, kao što je to činio Isus (Matej 4:17). Pomoću tiskane i govorne riječi, formalno i neformalno, oni objavljuju Jehovino Kraljevstvo. Čineći to, izvlače veliku korist jačajući vjeru i osvjetljavajući svoju nadu. Osim toga, ta djelatnost služi spasenju i njih i onih koji ih slušaju (1. Timoteju 4:16). Obzirom na tu djelatnost, knjiga Dynamic Religious Movements (Dinamični vjerski pokreti) kaže: “Bilo bi teško pronaći pripadnike ijedne druge grupe koja radi tako naporno u svojoj religiji kao što čine Svjedoci.”
21. Koji dokaz postoji da Jehova blagoslivlja službu svog naroda?
21 Kako nas samo Jehova blagoslivlja u djelotvornom provođenju slobode koju daje Bog! To se može vidjeti iz izvještaja službe propovijedanja za prošlu godinu — najveći broj od preko četiri milijuna objavitelja Kraljevstva, uz više od deset milijuna prisutnih na Spomen-svečanosti Isusove smrti. Prema jednom izvještaju, Irska je imala 29 uzastopnih mjesečnih najvećih brojeva objavitelja; Meksiko je imao 78 najvećih brojeva objavitelja u 80 mjeseci; a Japan je imao 153 uzastopna najveća broja objavitelja!
Dobro koristi svoju slobodu koju daje Bog
22. Što je bit nekih pitanja koja si možemo postaviti i koja nas navode na razmišljanje?
22 Ako si jedan od Jehovinih predanih Svjedoka, koristiš li dobro svoju slobodu koju daje Bog? Svatko od nas može se zapitati: ‘Jesam li oprezan u korištenju svoje slobode koju daje Bog kako bih izbjegao da ne spotaknem bilo koga lošim vladanjem? Slušam li savjesno cezarove zakone, stavljajući ipak na prvo mjesto Božji zakon? Surađujem li u potpunosti sa skupštinskim starješinama? Koristim li potpuno svoju slobodu koju daje Bog u propovijedanju dobre vijesti? Jesam li uvijek “bogato zaposlen u djelu Gospodinovom”? Težim li lakomo za svjetovnom karijerom kad bih svoju slobodu koju daje Bog mogao bolje koristiti proširujući svoju službu, posežući za većim odgovornostima u skupštini ili za punovremenom službom?’ (1. Korinćanima 15:58, NW).
23. Što bismo trebali činiti da ne promašimo svrhu slobode koju daje Bog?
23 Neka bismo svi ‘kušali i vidjeli da je dobar Jehova’ (Psalam 34:8, NW). Uzdajmo se u njega, pokorimo se njegovim zakonima i slavimo njegovo sveto ime revnim objavljivanjem njegovog Kraljevstva. Upamtimo da će oni koji ‘bogato siju, bogato i žeti’ (2. Korinćanima 9:6, NW). Neka bismo stoga cijelim srcem prinosili službu Jehovi i pokazali da nismo promašili svrhu svoje slobode koju daje Bog.
Kako bi odgovorio?
◻ Kakvu slobodu ima Bog?
◻ Koja ograničenja ima ljudska sloboda?
◻ Kako je bila omogućena prava sloboda?
◻ Što moramo činiti da ne promašimo svrhu slobode koju daje Bog?
[Slika na stranici 9]
Ljudska sloboda ograničena je činiocima kao što je zakon gravitacije