Posveti se čitanju

ŽIVOTINJE ne mogu raditi ono što ti radiš u ovom trenutku. Svaka šesta osoba — najčešće zato što nije imala priliku ići u školu — nije naučila čitati, a mnogi koji znaju čitati ne čitaju redovito. Ipak, to što znaš čitati olakšava ti da putuješ u druge zemlje, da susrećeš ljude čiji te životi mogu obogatiti i saznaš praktične informacije koje će ti pomoći da se nosiš sa životnim brigama.

O dobrom čitanju ovisi koliko će koristi mlada osoba izvući iz školovanja. Kada bude tražila zaposlenje, kvaliteta njenog čitanja može utjecati na to kakav će posao dobiti i koliko će sati trebati raditi kako bi uspjela zaraditi za život. Domaćice koje dobro čitaju mogu bolje voditi brigu o svojoj obitelji kad je u pitanju pravilna prehrana, higijena i sprečavanje bolesti. Pored toga, majke koje dobro čitaju mogu itekako pozitivno utjecati na intelektualni razvoj svoje djece.

Dakako, ‘pronalaženje istinske spoznaje o Bogu’ najveća je korist koju čitanje može donijeti (Priče 2:5, NS). S čitanjem su povezani mnogi aspekti našeg služenja Bogu. Na skupštinskim sastancima čita se Bibliju i biblijske publikacije. Djelotvornost u službi propovijedanja uvelike ovisi o tome kako čitaš. I priprema za te aktivnosti uključuje čitanje. Zbog toga tvoj duhovni napredak u velikoj mjeri ovisi o tvojim navikama čitanja.

Iskoristi ono što ti se pruža

Neki koji upoznaju Božje puteve imaju jako oskudno obrazovanje. Možda trebaju naučiti čitati kako bi bolje duhovno napredovali. Ili im je možda potrebno osobno pružiti pomoć kako bi naučili bolje čitati. Tamo gdje postoji potreba za tim skupštine nastoje organizirati razrede za opismenjivanje u kojima se organizira nastava na temelju publikacije Nauči čitati i pisati. Ta je publikacija mnogo pomogla već tisućama osoba. Budući da je jako važno znati dobro čitati, neke skupštine organiziraju nastavu čitanja koja se održava istovremeno s Teokratskom školom propovijedanja. Čak i tamo gdje nije organizirana takva nastava, osoba može dobro napredovati ako svaki dan odvoji nešto vremena da naglas čita te redovito prisustvuje školi i sudjeluje u njoj.

Nažalost, stripovi, televizija i druge stvari u životu mnogih ljudi potisnuli su čitanje u drugi plan. Gledanje televizije i tek površno čitanje može oslabiti nečiju vještinu čitanja, jasnog razmišljanja, zaključivanja i dobrog izražavanja.

Publikacije koje objavljuje “vjerni i razboriti rob” pomažu nam razumjeti Bibliju. One nam na raspolaganje stavljaju obilje informacija koje su povezane s važnim duhovnim stvarima (Mat. 24:45; 1. Kor. 2:12, 13). Osim toga, drže nas u toku s važnim svjetskim zbivanjima i njihovim značenjem, pomažu nam da se bolje upoznamo sa svijetom prirode i poučavaju nas kako se možemo nositi s problemima koji nas muče. Povrh toga, u njima se posebna pažnja poklanja tome kako služiti Bogu na njemu prihvatljiv način i dobiti njegovo priznanje. Čitanje tako zdravog štiva pomoći će ti da postaneš duhovna osoba.

Dakako, dobro čitanje samo po sebi nije pokazatelj nečije vrijednosti. Ono se treba ispravno koristiti. U čitanju, baš kao i u jelu, moramo biti izbirljivi. Zašto bi jeo nešto što nije hranjivo ili nešto čime bi se čak mogao i otrovati? Isto tako, zašto čitati, pa čak i samo usputno, nešto što može štetno djelovati na um i srce? Biblijska načela trebaju nam biti mjerilo prema kojem ćemo odrediti što čitati, a što ne. Prije nego što odlučiš što ćeš čitati, prisjeti se nekih biblijskih redaka, kao naprimjer: Propovjednik 12:12, 13; Efežanima 4:22-24; 5:3, 4; Filipljanima 4:8; Kološanima 2:8; 1. Ivanova 2:15-17 i 2. Ivanova 10.

Čitaj s ispravnim motivom

Budemo li razmatrali izvještaje Evanđelja, shvatit ćemo koliko je važno čitanju pristupati s ispravnim motivom. Primjerice, u Matejevom Evanđelju stoji da je Isus načitanim vjerskim vođama postavio pitanje: “Zar niste čitali?” i “Zar nikad niste čitali?” a tek im je onda na temelju Pisama odgovorio na njihova lukava pitanja (Mat. 12:3, 5; 19:4; 21:16, 42; 22:31). Iz toga učimo da možemo doći do pogrešnih zaključaka ili pak potpuno promašiti smisao pročitanog ukoliko čitanju pristupamo s neispravnim motivom. Farizeji su čitali Pisma zato što su mislili da će tako dobiti vječni život. Međutim, tu nagradu, kao što je Isus istaknuo, neće dobiti oni koji ne ljube Boga i ne prihvaćaju Njegov način spasenja (Ivan 5:39-43). Namjere farizeja bile su sebične, pa su zato i mnogi njihovi zaključci bili krivi.

Ljubav prema Jehovi najčišći je motiv koji možemo imati kad čitamo njegovu Riječ. Ta nas ljubav potiče da upoznamo Božju volju, budući da se ljubav ‘raduje istini’ (1. Kor. 13:6). Čak i ako prije nismo voljeli čitati, ukoliko Jehovu ljubimo ‘svim umom’, to će nas potaknuti da gorljivo usvajamo spoznaju o Bogu (Mat. 22:37). Ljubav potiče zanimanje, a zanimanje potiče na učenje.

Razmisli o brzini čitanja

Čitanje je usko povezano s razumijevanjem. Čak i sada dok čitaš, ti prepoznaješ riječi i pamtiš njihovo značenje. Brže ćeš čitati ako pogledom obuhvatiš veći dio teksta. Nemoj zastati gledajući u svaku pojedinu riječ, nego pokušaj pogledom obuhvatiti nekoliko riječi odjednom. Budeš li postao vještiji u ovome, vidjet ćeš da jasnije razumiješ ono što čitaš.

Međutim, kad čitaš neko zahtjevnije gradivo, možeš izvući puno više koristi iz njega ako se poslužiš drugom metodom. Kad je Jehova savjetovao Jozuu u vezi s čitanjem Pisama, rekao mu je: “Neka se ne rastavlja od usta tvojih knjiga ovoga zakona, nego razmišljaj o njemu [“i prigušenim glasom čitaj iz nje”, NS]” (Joz. 1:8). Osoba govori prigušenim glasom obično onda kad utone u misli. Zato se hebrejski izraz preveden s ‘čitati prigušenim glasom’ prevodi i riječju “razmišljati” (Ps. 63:6; 77:12; 143:5). Kad osoba duboko razmišlja, ona utone u misli; ne žuri. Ako čovjek prilikom čitanja duboko razmišlja, tada Božja Riječ snažnije utječe na njegove misli i srce. Biblija sadrži proročanstva, savjete, poslovice, poeziju, objave Božjih osuda, detalje u vezi s Jehovinim naumom i mnoštvo primjera iz stvarnog života — a to je sve dragocjeno onima koji žele hoditi Jehovinim putevima. Kako je samo korisno čitati Bibliju tako da ona duboko utječe na naše misli i srce!

Nauči se koncentrirati

Dok čitaš, prenesi se u svaku scenu koja se opisuje. Pokušaj u mislima dočarati likove i uživjeti se u osjećaje koji su vezani za događaje u njihovom životu. To je relativno lako učiniti kad čitaš izvještaj o Davidu i Golijatu, zapisan u 17. poglavlju 1. Samuelove. No čak i detalji iz 2. i 3. Mojsijeve koji govore o izgradnji šatora za obožavanje i uspostavljanju svećenstva oživjet će kad si predočiš dimenzije šatora za obožavanje i materijale od kojih je građen ili si predstaviš miris kada, prženog žita i životinja koje su prinošene kao žrtve paljenice. Promisli samo u kojoj su mjeri oni koji su obavljali svećeničku službu morali biti prožeti strahopoštovanjem! (Luka 1:8-10). Ako na ovaj način u čitanje uključiš svoja osjetila i emocije, to će ti pomoći da shvatiš i bolje zapamtiš smisao onoga što čitaš.

Doduše, ako nisi pažljiv, misli ti prilikom čitanja mogu odlutati. Možda i gledaš stranicu, ali ti misli mogu biti negdje drugdje. Svira li muzika? Je li upaljen televizor? Da li drugi članovi tvoje obitelji razgovaraju? Ako je to moguće, najbolje je čitati na nekom mirnom mjestu. No i sam sebe možeš dekoncentrirati. Možda si imao težak dan. Tako je lako početi razmišljati o onome što smo radili u toku dana! Naravno, dobro je prisjetiti se onoga što nam se tokom dana desilo — ali ne za vrijeme čitanja. Možda se u početku uspiješ koncentrirati na ono što čitaš ili se prije čitanja čak i pomoliš. Ali u toku čitanja misli ti počnu lutati. Pokušaj ponovo. Discipliniraj se tako da se koncentriraš na gradivo koje čitaš. S vremenom ćeš vidjeti napredak.

Što napraviš kad dođeš do neke riječi koju ne razumiješ? Neke se nepoznate riječi možda definiraju ili objašnjavaju dalje u tekstu. Ili možda značenje neke riječi možeš shvatiti iz konteksta. Ukoliko to ne možeš, uzmi vremena da riječ potražiš u rječniku, ako ga imaš, ili je zabilježi tako da poslije možeš nekoga pitati što znači. Tako ćeš povećati fond riječi i lakše shvaćati pročitano.

Javno čitanje

Kad je apostol Pavao rekao Timoteju da se i dalje posvećuje čitanju, mislio je naročito na čitanje koje može koristiti i drugima (1. Tim. 4:13). Djelotvorno javno čitanje više je nego samo glasno izgovaranje riječi nekog pisanog teksta. Čitač treba razumjeti značenje riječi i shvatiti misli koje te riječi izražavaju. Jedino tada može pravilno prenijeti misli i točno odraziti emocije. Dakako, to zahtijeva temeljitu pripremu i vježbanje. Zato je Pavao savjetovao: “Posveti se javnom čitanju.” Teokratska škola propovijedanja pomoći će ti da u tome napreduješ.

Odvoji vrijeme za čitanje

“Misli [“planovi”, NS] vrijedna čovjeka donose obilje, a svakoga nagla siromaštvo” (Priče 21:5). To je stvarno istina kad je riječ o našoj želji za čitanjem! Da bismo dobili “obilje”, trebamo marljivo planirati tako da zbog drugih aktivnosti ne zanemarimo čitanje.

Kada čitaš? Odgovara li ti da čitaš rano ujutro? Ili više koncentracije imaš kasnije u toku dana? Iznenadit ćeš se koliko toga možeš postići ako svaki dan za čitanje odvojiš samo 15 ili 20 minuta. Ključna je stvar čitati redovito.

Zašto je Jehova odlučio svoje veličanstvene naume zapisati u knjigu? Zato da se ljudi mogu obratiti njegovoj pisanoj Riječi. To im omogućava da razmišljaju o Jehovinim divnim djelima, da o njima govore svojoj djeci i zapamte kako Bog postupa (Ps. 78:5-7). Cijenimo li Jehovinu velikodušnost u tom pogledu, najbolje će se vidjeti iz našeg stava prema čitanju njegove životodajne riječi.