Ẹdoka, Ẹdẹ avọ 14 Azie
Wha . . . robọ kotọ wo otoriẹ okẹkẹe gbe uthethei gbe ekpehru gbe ekodo uzẹme na ziezi.—Ẹf. 3:18.
Whọ tẹ gwọlọ dẹ uwou, whọ te gwọlọ nọ whọ rẹ ruẹ uwou na jẹ riẹ oware kpobi kpahe uwou na re whọ tẹ te dẹe. Oware utiọye na u fo nọ ma re ru re nọ ma te bi se Ebaibol. Ma tẹ rọ ovariẹ se Ebaibol na, emeware jọ ọvo ma te riẹ. Ebaibol o se eware yena “eware esese ovuẹ ọrẹri Ọghẹnẹ.” (Hib. 5:12) Wọhọ epanọ ohwo ọ rẹ “rueva” uwou na je rri eware nọ e riẹ kpobi na, ere ọvona u fo nọ ma rẹ romatotọ wuhrẹ eware kpobi nọ e rrọ Ebaibol na. Oware jọ nọ ma re ru nọ ma te bi se Ebaibol họ, ma re roro re ma ruẹ oghẹrẹ nọ ẹme jọ o ro wobọ kugbe eme efa nọ e riẹ. Daoma riẹ eware nọ who wuhrẹ no evaọ Ebaibol na gbe oware nọ o lẹliẹ owhẹ rọwo eware yena. Ma rẹ daoma wuhrẹ eware ididi nọ e rrọ Ebaibol na, orọnikọ emeware elọlọhọ na ọvo ma re wuhrẹ hẹ. Pọl ukọ na o kere se Ileleikristi oke yena nọ jọ a daoma robọ kotọ wuhrẹ ẹme Ọghẹnẹ re a sai “wo otoriẹ okẹkẹe gbe uthethei gbe ekpehru gbe ekodo uzẹme na.” A te ru ere, ẹrọwọ rai ọ te jọ gaga keme a te “dada owọ mu otọ jẹ jọ gaga evaọ otọhotọ na.” (Ẹf. 3:14-19) Ere u fo nọ ma re ru re. w23.10 18 ¶1-3
Ẹdọvo-Oka, Ẹdẹ avọ 15 Azie
Inievo, wha lele oriruo eruẹaro na nọ e ruẹ uye eware iyoma je dhesẹ nọ a wo odiri na, enọ e rọ odẹ Jihova ta ẹme.—Jem. 5:10.
Ma rẹ jọ Ebaibol ruẹ iku ahwo buobu nọ a wo odiri. Kọ u gbe ti woma re whọ romatotọ se iku ahwo nana je roro didi kpahe ae? Devidi yọ ohwo jọ nọ ma rẹ sai se iku riẹ. A salọ e riẹ inọ ọ te jọ ovie okenọ ọ jọ ọmaha. Rekọ ọ hẹrẹ te ikpe buobu taure ọ tẹ te jọ ovie Izrẹl. Simiọn avọ Anna a gọ Jihova ikpe buobu, yọ a jẹ hẹrẹ Mesaya nọ a ya eyaa riẹ na. (Luk 2:25, 36-38) Who te bi se iku ahwo otiọye na, hae nọ omara nọ: ‘Eme o fiobọhọ kẹ ohwo nana sai wo odiri? Kọ irere vẹ i te rie fiki odiri nọ o wo na? Ẹvẹ mẹ sae rọ rehọ aro kele iei?’ Who te se iku ahwo nọ a wo odiri hi, whọ sai wuhrẹ oware jọ noi ze re. (1 Sam. 13:8-14) Who te bi se iku ahwo otiọye na, whọ sae nọ omara nọ: ‘Eme o wha riẹ ze nọ ohwo nana ọ gbẹ sai wo odiri hi? Kọ ẹvẹ odiri nọ o wo ho na o rọ wha uye sei?’ w23.08 25 ¶15
Edivẹ-Oka, Ẹdẹ avọ 16 Azie
Ma rọwo no jẹ riẹ nọ whẹ họ Ọrẹri Ọghẹnẹ.—Jọn 6:69.
Pita ukọ na o tilẹmu Jesu, ọ se riẹ ba elele he nọ oghẹrẹ oware jọ o make via. Oke jọ o jariẹ nọ Jesu ọ rọ ta ẹme jọ nọ ilele riẹ a riẹ otọ riẹ hẹ. (Jọn 6:68) Ilele Jesu buobu a tẹ nwane nyase iẹe ba, a du hẹrẹ re Jesu ọ fa otọ ẹme na kẹ ai hi. Rekọ Pita ọ nyasiọ Jesu ba ha. Ọ riẹ nọ Jesu ọvo o wo “eme uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ.” Jesu ọ riẹ nọ evaọ aso nọ a ti ro mu ei na, Pita avọ ilele nọ i kiọkọ a te dhẹ se iẹe ba. Ghele na, ọ riẹ nọ Pita ọ tẹ make dhẹ no, o ti zihe ze, yọ o ti ru oware nọ o rẹ were Ọghẹnẹ evaọ edẹ uzuazọ riẹ nọ i kiọkọ. (Luk 22:31, 32) Jesu ọ riẹ nọ “o ginẹ ruọ ẹzi na rekọ uwo na o ga ha.” (Mak 14:38) Fikiere, nọ Pita ọ make vro riẹ no, ọ nwane rọ ere kpairoro vrẹ riẹ hẹ. Nọ a kpare Jesu ze no, ọ tẹ romavia kẹ Pita, yọ o wọhọ nọ Pita ọvo ọ jọ etẹe oke yena. (Mak 16:7; Luk 24:34; 1 Kọr. 15:5) Ma riẹ nọ onana o te lẹliẹ oma sasa Pita inọ Olori riẹ ọ se riẹ hẹ. w23.09 22 ¶9-10