1 Mbela onghalamwenyo oi na ngoo elalakano?
1. Ovanhu vahapu ohave lipula shike shi na sha nelalakano longhalamwenyo, na omunyasha umwe okwa ti ngahelipi kombinga yelalakano longhalamwenyo?
Konyala ovanhu aveshe ope na efimbo olo have lipula kutya elalakano longhalamwenyo olashike. Mbela elalakano longhalamwenyo olo okulonga ashike noudiinini opo omunhu a kale nonghalamwenyo ihafifa noku file oshisho oukwaneumbo waye fiyo a fya lwopomido 70 ile 80 ndele ta kala ehe po vali fiyo alushe? Omunyasha umwe oo a li e udite kutya onghalamwenyo kai na lela elalakano okwa ti kutya, shoye okukala ashike “u na omwenyo, to dala ounona, nokushambukilwa onghalamwenyo fiyo wa fya.” Mbela osho oshoshili? Mbela osha hala okutya omunhu ngeenge okwa fi kape na vali etimaumbwile lasha?
2, 3. Omolwashike okulikola omaliko mahapu hako taku ufa elalakano longhalamwenyo?
2 Ovanhu vahapu moilongo yokuAsia, Europa naAmerika ohava diladila kutya oshinima sha fimanenena monghalamwenyo osho okulikola omaliko mahapu. Ova itavela kutya okukala u na omaliko mahapu oko taku ningifa onghalamwenyo i kale ihafifa noi na eityo. Ndele mbela ovanhu ovo ve na omaliko mahapu osho lela ve udite ngaho? Omushangi umwe woishangomwa Omukanada, Harry Bruce, okwa ti: “Oshikumwifa eshi ovanhu vahapu ovo ve na omaliko va ti kutya inava hafa.” Omushangi oo okwa wedwa ko a ti: “Omakonakono otaa ulike kutya ovanhu vahapu muAmerika lokOlundume ova teka omukumo neenghono . . . Mbela ope na ngoo omunhu mounyuni ou a hafa shili? Ngeenge osho, oshike she mu kwafela a kale a hafa?”
3 Jimmy Carter, oo a li nale omupresidende wOilongo yaHangana yaAmerika, okwa tile: “Otwe shi mona mo kutya okuliongelela omaliko hako taku ningifa onghalamwenyo yetu i kale i na eityo. . . . Okuliongelela oupuna ihaku mbilipaleke omunhu ngeenge ke na eteelelo lasha ile elalakano monghalamwenyo.” Omunapolitika umwe vali okwa ti: “Onda kala omido dihapu handi likonakona nda mana mo nokulipula shi na sha nonghalamwenyo yange; nondi shii ovanhu vahapu ovo tava ningi sha faafana. Ope na ovanhu vahapuvahapu kunena ovo tave lipula kutya, ‘Otwa dja naanaa peni? Elalakano longhalamwenyo olashike?’ ”
Eenghalo otadi naipala neenghono
4. Omolwashike ovanhu vamwe va limbililwa shi na sha nelalakano longhalamwenyo?
4 Molwaashi kunena eenghalo otadi ende tadi naipala neenghono mounyuni aushe, ovanhu vahapu ova limbililwa shi na sha nelalakano longhalamwenyo. Pashihopaenenwa, ovanhu ve dule pebiliyona limwe mounyuni aushe ova kwatwa komikifi da nyika oshiponga ile komanyutu, nomolwonghalo oyo, muAfrika ohamu fi ounona ve li omamiliyona omulongo lwaapo omudo keshe. Paife, kombada yedu oku na ovanhu ve dule pomabiliyona ahamano. Ndele omudo keshe, omuvalu wovanhu mounyuni aushe ohau hapupala novanhu ve dule pomamiliyona 90. Ehapupalo leepersenda di dulife po 90 ohali ningwa moilongo oyo inai putuka. Ekulo la tya ngaho ola etifa po omhumbwe inene yoikulya, omaumbo nosho yo eefabrika. Oshidjemo, edu nomeva nosho yo omhepo oya kala tai nyatekwa nai koyeekelwashi oyo hai di meefabrika nosho tuu.
5. Oshike tashi ningwa po shi na sha noushitwe mounyuni aushe?
5 Oshishangomwa shedina World Military and Social Expenditures 1991 osha tile kutya eefuka, odo kumwe adishe di fike pounene waBritania, ile tu tye lwopetata lounene waNamibia, ohadi hanaunwa po omudo keshe. Osha li yo sha tengeneka kutya, mokutala kokuhanaunwa po neendelelo kweefuka kwa tya ngaho, eshi hatu ka fika momudo 2000, eepersenda 65 deefuka odo di li moilongo oyo mu na eefuka dinenenene otadi ka kala da hanaunwa po. Oshikondo shimwe osho shi li oshitukulwa shOiwana yaHangana osha ti kutya, moilongo oyo eshi ngoo taku twikwa omuti 1, omiti 10 otadi kewa po; ofimbo muAfrika eshi ngoo taku twikwa omuti 1, omiti 20 otadi kewa po. Onghee hano, ope na embuwaleko linenenene. Natango, omudo keshe ohaku kokolwa oshitukulwa shounene u fike pOwambo, opo shi longifwe omolwounamapya.
6, 7. Ovapangeli vopanhu ova nyengwa okukandula po omaupyakadi elipi, nomapulo elipi a pumbwa okunyamukulwa?
6 Ovanhu ovo va fila moita okudja mefelemido eti-20 (1900-2000) ove dule lwomapa ane ovo va fila moita momukokomoko womido omafele ane odo da tetekela efelemido olo. Ekaulonyanga, unene tuu elongifo leenghono, ola hapupala neenghono keshe pamwe. Onghalamwenyo oya djuupala yo neenghono omolwoinima ngaashi okuteka po kwomaukwaneumbo, elongifo loingangamwifi, omukifi wo-AIDS nomikifi dikwao odo hadi tandavele okupitila momilele nosho tuu. Fiyo okunena, ovapangeli vomounyuni ova nyengwa okukandula po omaupyakadi mahapu oo a taalela ovanhu. Nomolwaasho oshi shii okuudiwa ko eshi ovanhu hava pula epulo olo kutya: ‘Elalakano longhalamwenyo olashike?’
7 Ovahongwanhu nosho yo ovawiliki vomalongelokalunga ohava ti shike shi na sha nelalakano longhalamwenyo? Mbela ova dula okumona enyamukulo tali mbilipaleke kepulo olo konima eshi pa pita omafelemido aeshe oo?
Omatyekosha ovahongwanhu novawiliki vomalongelokalunga
8, 9. (a) Omuhongwanhu umwe Omuchina okwa ti shike shi na sha nelalakano longhalamwenyo? (b) Elie Wiesel, oo a li a xupa meekamba deenghwate depangelo laHitler, okwa ti shike?
8 Omushikuli waConfucius, omuhongwanhu umwe Omuchina, wedina Tu Wei-Ming, okwa ti: “Eityo lashili longhalamwenyo ole likolelela ashike kokukala kwetu nomwenyo tu li ovanhu.” Pataleko olo, ovanhu otava kala ashike nokudalafana, nokukonga ouxupilo fiyo va fya. Kungaho, osha hala okutya, ovanhu kave na lela etimaumbwile lasha. Ndele mbela osho oshoshili ngoo?
9 Elie Wiesel, oo a li a xupa meekamba deenghwate depangelo laHitler odo da li ko pefimbo lOita Itivali yOunyuni, okwa ti: “Epulo la fimanenena olo ovanhu have lipula ololo kutya, ‘Omolwashike tu li momwenyo? . . . Nonande onda mona ovanhu tava dipaelwa oinima yongaho, onda itavela kutya onghalamwenyo oi na elalakano.” Ndele nande ongaho, ka li a dula okuyelifa kutya elalakano longhalamwenyo olashike.
10, 11. (a) Omuunganeki umwe woishangomwa okwa ti shike kombinga yokukonga omanyamukulo komapulo e na sha nelalakano longhalamwenyo? (b) Omolwashike etaleko lovanongononi ovo ve na sha nehongo loevolusi itali mbilipaleke?
10 Omuunganeki umwe woishangomwa, Vermont Royster, okwa ti: “Ovanhu ova kala tave lipula kutya omolwashike ve li momwenyo, . . . nonokutya otava dana onghandangala ilipi monghalamwenyo. Ndele fiyo opapa, otu li ashike natango momalimbililo shi na nomapulo oo kutya, otwa dja naanaa peni, omolwashike tu li momwenyo nosho yo kutya onakwiiwa yetu otai ka kala ya tya ngahelipi?”
11 Omunongononi umwe woevolusi (ehongo olo tali ti kutya oinima i na omwenyo inai shitwa kuKalunga, ndele vati oye uya po ashike kuyo vene nohali ti kutya ovanhu ova dja moomunghima), Stephen Jay Gould, okwa ti: “Otashi dulika twa hala enyamukulo ‘dingi,’ ndele kali po.” Pataleko laavo va itavela moevolusi, elalakano longhalamwenyo olo okukendabala okukonga ouxupilo fiyo wa fya. Etaleko olo nalo otali ulike kutya kape na eteelelo lasha monghalamwenyo. Ndele mbela etaleko olo oli li ngoo mondjila?
12, 13. Ovawiliki veengeleka ohava yelifa ngahelipi elalakano longhalamwenyo, na mbela omataleko avo otaa ti sha ngoo moku a yelekanifa naao ovahongwanhu?
12 Ovawiliki vahapu vomalongelokalunga ohava hongo ovanhu kutya elalakano longhalamwenyo olo okukala to longo ouwa, opo nee ngeenge owa fi, omwenyo woye otau i meulu omo tau ka kala fiyo alushe. Mepingafano naasho, ngeenge vati omunhu okwa kala ta longo oukolokoshi, ota ka pya momundilo woheli fiyo alushe. Paitavelo olo, onghalamwenyo yokombada yedu kai na fiku i ka lunduluke, ndele osho ashike tai kala ngaho fiyo ofiyo. Ndele ngeenge Kalunga okwa li a lalakanena ovanhu va ka kale meulu ngaashi ovaengeli, omolwashike ine va shitila meulu odikilila ngaashi ashike a shita ovaengeli?
13 Ovafita vamwe veengeleka ova limbililwa omahongo a tya ngaho. Pashihopaenenwa, Dr. W. R. Inge, oo a li nale omufita omukulunhu wongeleka ya St. Paul muLondon, okwa ti: “Onda kala handi lipula monghalamwenyo yange aishe kutya elalakano longhalamwenyo olashike naanaa. Onda kala handi kendabala okuuda ko oinima itatu oyo nda kala ndi wete kutya oya fimanenena okuudiwa ko: eitavelo li na sha noukwaalushe; elihumbato lovanhu; nosho yo owii oo tau longwa kombada yedu. Ndele inandi mona nandenande omanyamukulo komalipulo ange e na sha noinima aishe oyo.”
Oshidjemo osho sha etifwa komataleko ovahongwanhu nosho yo ovawiliki vomalongelokalunga
14, 15. Ovanhu vahapu ohava fiki pexulifodiladilo lilipi omolwomataleko mahapu e na sha nelalakano longhalamwenyo oo taa kondjifafana?
14 Ovanhu ova kumwa ngahelipi komataleko mahapu e lili noku lili ovahongwanhu nosho yo ovawiliki vomalongelokalunga e na sha nelalakano longhalamwenyo? Ovanhu vahapu ohava fiki pexulifodiladilo ngaashi lomulumenhu umwe omunamido oo a ti: “Onda kala handi lipula monghalamwenyo yange aishe kutya omolwashike ndi li momwenyo. Kutya nee onghalamwenyo oi na elalakano ile hasho, nghi na ko nasha nasho vali.”
15 Ovanhu vahapu ovo va didilika kutya omalongelokalunga omounyuni oku na omataleko e lili noku lili taa kondjifafana ova fika pexulifodiladilo kutya kashi na mbudi kutya owa itavela shike. Ohava tomhafana kutya omalongelokalunga okwa kanghamena ashike komadiladilo opanhu a yooloka nonokutya oku li ashike eenghedi dokukonga ombili yopamadiladilo nokulihekeleka opo omunhu u dule okulididimikila omaupyakadi omonghalamwenyo. Vamwe otava diladila kutya omalongelokalunga okwa totwa po ashike omolwoidila. Ove udite kutya omalongelokalunga okwa dopa okunyamukula epulo olo kutya elalakano longhalamwenyo olashike, nonande okwa kala po omafelemido mahapu nonokutya inaa kwafela ovanhu va xwepopaleke okukalamwenyo kwavo. Doshili, ondjokonona otai ulike kutya omalongelokalunga omounyuni okwa kala taa katasha luhapu exumokomesho, nokwa kala taa xwaxwameke outondwe noita.
16. Osha fimana shi fike peni okushiiva elalakano longhalamwenyo?
16 Mbela osha fimana ngoo lela okushiiva kutya elalakano longhalamwenyo oshike? Omushiivinawa umwe wonghalonawa yopamadiladilo, Viktor Frankl, okwa ti: “Okukendabala okushiiva eityo longhalamwenyo oshinima sha fimanenena komunhu. . . . Ondi na oushili kutya kape na sha vali shimwe monghalamwenyo tashi dulu okukwafela omunhu e lididimikile eenghalo didjuu neenghono shihe fi eshiivo lokushiiva kutya onghalamwenyo oi na elalakano.”
17. Omapulo elipi twa pumbwa okuyandja elitulemo kuo?
17 Ngeenge ovahongwanhu novawiliki vomalongelokalunga ova nyengwa okuyelifa kutya elalakano longhalamwenyo olashike, mbela openi hatu dulu okumona ouyelele shi na sha naasho? Mbela ope na odjo younongo wa shiya ko oyo tai dulu oku tu lombwela elalakano longhalamwenyo?
[Caption on page 4]
“Eefuka, odo kumwe adishe tadi yelekwa nounene [waBritania], ohadi hanaunwa po omudo keshe”
[Caption on page 5]
“Onda kala handi lipula monghalamwenyo yange aishe kutya omolwashike ndi li momwenyo”