3 Odjo ye likalekelwa younongo wa shiya ko
1, 2. Omolwashike tu na okukonakona Ombibeli?
1 Mbela Ombibeli oyo odjo younongo wa shiya ko? Mbela otai dulu ngoo shili oku tu pa omanyamukulo komapulo a fimanenena e na sha nelalakano longhalamwenyo?
2 Otwa pumbwa filufilu okukonakona Ombibeli, molwaashi oi li embo le likalekelwa. Kape na embo limwe vali tali dulu okuyelekwa nayo. Natu ka kundafaneni omauyelele taa landula.
Ombibeli oyo embo likulukulu komambo aeshe noya tandavelifwa neenghono i dule omambo makwao
3, 4. Ombibeli oya shangwa pa pita omido di fike peni?
3 Ombibeli oyo embo likulukulu komambo aeshe. Oitukulwa yayo imwe oya hovela okushangwa konyala omido 3 500 da pita. Oi dule kokule embo keshe la talwa ko liyapuki nomafelemido mahapu. Okudja eshi embo lotete lOmbibeli, Genesis, la shangwa, opa pita konyala omido eyovi ofimbo Buddha naConfucius inava shanga omambo avo, nopa pita omido omayovi avali lwaapo ofimbo oKoran yOvamoslema inai shangwa.
4 Ombibeli otai tu lombwele nghee ovanhu votete va shitwa notai yelifa kutya omolwashike tu li kombada yedu. Otai popi yo oiningwanima imwe oyo ya ningwa fimbo ovanhu inava shitwa, ngaashi shi na sha nokushitwa kwedu.
5. Ope na omishangwatonywa ngapi dikulu dOmbibeli kunena, okuyelekanifa nomishangwatonywa dikulu dimwe di lili?
5 Kunena, ope na ashike omishangwatonywa dikulu dinini dopamalongelokalunga nosho yo odo dihe fi dopamalongelokalunga. Ndele ope na omishangwatonywa 11 000 lwaapo dikulu dOmbibeli ile oitukulwa yayo, di li mOshiheberi nomOshigreka. Omishangwatonywa odo oda diininwa fiyo okunena, nonande opa kala ovatondi vOmbibeli ovo va li va hala oku i hanauna po filufilu. Dimwe domudo oda li da shangwa pa pita ashike efimbo linini okudja eshi omishangwatonywa dopehovelo da shangwa.
6. Ombibeli oya tandavela shi fike peni?
6 Natango, Ombibeli oya tandavela neenghono mounyuni aushe mokuyelekanifa nomambo makwao. Eembibeli de lixwapo di dule pomabiliyona atatu ile oitukulwa yayo oda tolokwa momalaka a konda pomayovi avali. Otaku tiwa kutya ovanhu eepersenda 98 ove na Eembibeli momalaka avo oshidalelwamo. Kape na vali nande embo limwe tali xumbile mOmbibeli ngeenge tashi uya pokutandavelifwa.
7. Oshike tashi koleke kutya Ombibeli oi li paushili?
7 Natango, kape na embo likulu li li paushili ngaashi Ombibeli. Ovanongononi, ovanandjokonona, ovalafululi, ovashiivi vedu, ovashiivilaka navakwao vahapu onghee ngoo tava twikile okukoleka oushili oo kutya omahokololo Ombibeli oku li paushili.
Ombibeli oi li metwokumwe nounongononi washili
8. Ombibeli oya yooloka ko ngahelipi komambo makwao ngeenge tashi uya poinima i na sha nounongononi?
8 Pashihopaenenwa, nonande Ombibeli inai shangwa i li embo lounongononi, oya popya oinima imwe metwokumwe nounongononi washili. Mepingafano naasho, omambo mahapu onale oo a talika ko mayapuki okwa yandja ouyelele uhe li lela metwokumwe nounongononi washili nokwa popya oipupulu yo venevene. Natu taleni ashike koihopaenenwa ine yomoihopaenenwa ihapu oyo tai ulike kutya Ombibeli oya popya oshili shi na noinima younongononi.
9, 10. Mepingafano nomadiladilo ehe li metwokumwe nounongononi ovanhu vopefimbo lokushangwa kwayo, Ombibeli oya ti shike kombinga yedu?
9 Edu ola kwatelwa mo kushike mewangadjo? Pefimbo lonale, eshi Ombibeli ya li tai shangwa, opa li pe na omalipulo mahapu kutya edu ola kwatelwa mo kushike mewangadjo. Ovanhu vamwe ova li va itavela kutya edu ola humbatwa keendjaba di li nhee, da lyata koshima inenenene yomefuta. Omuhongwanhu umwe Omugreka, omunongononi womefelemudo 4 K.O.P., wedina Aristotle, okwa li a honga ovanhu kutya edu itali dulu nandenande okweendjelela mewangadjo inali kolelela kusha. Ponhele yaasho, okwa li a honga ovanhu kutya omaminikilo omeulu okwa vandekwa koinima ikukutu i li ongonga nohai limonikila, oyo ya tulwa mumwe, ngaashi otyupa i li metanga. Okwa li ta diladila kutya edu oli li meni leengonga odo, li li ondingandinga yado, ofimbo eenyofi di li kongonga yokombada elela.
10 Ombibeli inai landula omitotolombo nomadiladilo ovanhu vopefimbo lokushangwa kwayo, oo ehe li metwokumwe nounongononi washili, ndele oya popya sha yela (momudo 1473 K.O.P. lwaapo), ya ti kutya: ‘Kalunga okwa endjelelifa edu ponhele pehe na sha.’ (Job 26:7) Osho otashi yandje efano ledu inali endjelelifwa kusha mewangadjo. Ovahongwanhu ova popya kutya olo ola li emoniko lididilikwedi pefimbo lokushangwa kwOmbibeli. O-Theological Wordbook of the Old Testament oya ti: “Job 26:7 okwa yandja efano lididilikwedi li na sha nedu, olo kutya edu inali endjelelifwa kusha, nokungaho, okwa holola komesho yefimbo oshinima osho sha ka kolekwa kovanongononi konahiya.”
11, 12. Ovanhu ove ke shi mona mo naini kutya osho sha popiwa muJob 26:7 oshoshili?
11 Omido di dule pe 1 100 komesho yefimbo laAristotle, Ombibeli oya hangwa ya popya oshili oyo kutya edu inali endjelelifwa kusha. Ndele nande ongaho, ovanhu ova kala tava hongwa natango ehongo laAristotle oule womido 2000 lwaapo konima yokufya kwaye. Hauxuuninwa, mo 1687 O.P., Sir Isaac Newton okwa hepaulula osho a nongonona, kutya edu ola kwatelwa mewangadjo keenghono dokunanafana deepulaneta dikwao nomaminikilo omeulu. Ndele osho okwe shi mona mo konima eshi pwa pita omido 3 200 lwaapo eshi Ombibeli ya popya paunafangwa ya ti kutya edu ola endjelela ‘ponhele pehe na sha.’
12 Paife opa pita omido 3 500 lwaapo okudja eshi Ombibeli ya popya kutya edu inali endjelela kusha. Osho Ombibeli ya popya oshi li metwokumwe neemhango di na sha neenghono dokunanafana deepulaneta nodomaminikilo okeulu nosho yo omalinyengo ado, odo opo da nongelwa omido opo da di ko. Omuhongwanhu umwe okwa ti: “Kutya Job okwa shiiva ngahelipi oshili oyo, . . . oshinima itashi dulu okufatululwa noupu kwaavo inava itavela kutya Omishangwa Diyapuki oda nwefwa mo.”
13. Omafelemido a ka pita, ovanhu ova li tava diladila kutya edu oli na omutungilo wa tya ngahelipi, ndele oshike sha ka lundulula omataleko avo?
13 Omutungilo wedu. O-Encyclopedia Americana oya ti: “Konale ovanhu ova li hava diladila kutya edu oli li oshinima shikukutu sha mbatalala, osho shi li pondingandinga yewangadjo. . . . Oushili oo kutya edu oli li ongonga kawa li wa tambulwa ko apeshe fiyo osheshi eputuko la hovela.” Ovaendifuta vamwe vonale ova li nokuli va tila okushinga eeshikepa oinano ile, molwaashi ova li va tila kutya ngeenge ova i komungenge wedu, oshi na oupu va we ko kedu. Ndele eshi kwa ndulukwa eekombasa noikwa noipangifo ikwao, ovanhu ova kala tava i momalweendo male neeshikepa. Oensiklopedia imwe oya popya shi na sha “nomalweendo omefuta okushiika” ya ti kutya, omalweendo oo okwa “ulika kutya ounyuni ou li ongonga, ndele inau mbatalala ngaashi ovanhu vahapu va li va itavela.”
14. Ombibeli oya ti ngahelipi shi na sha nomutungilo wedu, noye shi popya naini?
14 Omido 2 700 lwaapo fimbo omalweendo male omefuta inaa hovela, Ombibeli oya hangwa ya popya nale shi na sha nomutungilo wedu ya ti: ‘Ye oku li omutumba kombada yongonga yedu.’ (Jesaja 40:22) Oshitya shOshiheberi osho sha tolokwa “ongonga” otashi yandje efano loshinima osho shi na omutungilo wetanga.
15. Omolwashike Ombibeli inai landula omataleko ehe li metwokumwe nounongononi washili e na sha nedu?
15 Ombibeli inai landula omataleko ehe li metwokumwe nounongononi washili ovanhu vopefimbo lokushangwa kwayo, e na sha nokutya edu ola kolelela kushike nonokutya oli na omutungilo wa tya ngahelipi. Omolwashike mbela? Omolwaashi oya nwefwa mo kOmushiti weshito alishe. Molwaashi oye a shita edu, oku shii kutya inali endjelela kusha noku shii omutungilo walo. Nomolwaasho, eshi a nwefa mo ovashangi vOmbibeli, okwa shilipaleka kutya omadiladilo avo inaa nwefwa mo komataleko ehe li metwokumwe nounongononi washili, oo tashi dulika a li taa dana onghandangala pefimbo lokushangwa kwayo.
16. Oshitwe yoinima i na omwenyo otai ulike ngahelipi kutya eendjovo odo di li muGenesis 2:7 odi li paushili?
16 Oshitwe yoinima i na omwenyo. Genesis 2:7 okwa ti: “Kalunga okwa mele omunhu mondwi yedu.” O-World Book Encyclopedia oya ti: “Oihovelitungifo aishe oyo i li moinima i na omwenyo otai hangwa yo moinima oyo ihe na omwenyo.” Onghee hano, oitungifo oyo i li moinima i na omwenyo, mwa kwatelwa ovanhu, otai hangwa yo medu. Osho oshi li metwokumwe naasho Ombibeli ya popya, eshi ya ti kutya Kalunga okwa ma omunhu wotete nosho yo oinima ikwao i na omwenyo okudja mondwi yedu.
17. Oshili i na sha nanghee oinima i na omwenyo ya holoka po oilipi?
17 Oinima i na omwenyo ohai dalafana “pamaludi ayo.” Ombibeli oya ti kutya Kalunga oye a shita ovanhu votete vavali, nomuvo omo mwa dja ovanhu aveshe. (Genesis 1:26-28; 3:20) Ombibeli oya ti yo kutya oinamwenyo aishe, ngaashi eeshi, eedila, oinyamifi, ohai dalafana “pamaludi ayo.” (Genesis 1:11, 12, 21, 24, 25) Ovanongononi navo ove shi mona mo eshi va kala nokunongonona eshito, kutya oinima aishe i na omwenyo ohai dalafana ashike she likolelela komaludi ayo. Omuprofesa wofisika, Raymo, okwa popya shi na sha naasho, a ti: “Omwenyo ohau etifwa po komwenyo; naasho ohashi ningwa efimbo alishe mosele keshe. Ndele mbela osha enda ngahelipi opo oinima ihe na omwenyo i etife po omwenyo? Epulo olo olimwe lomomapulo oo a nyenga ovanongononimwenyo okunyamukula, onghee hano fiyo opapa, otava mbeleke ashike. Kashiimba oinima ihe na omwenyo oya enda tai li unganeke monghedi yonhumba ile yongadi fiyo ya mwenyopala. . . . Ndele otashi dulika oo a shanga embo laGenesis e li mondjila filufilu.”
Ombibeli ohai popi oshili shi na sha nondjokonona
18. Omushiivimhango umwe okwa ti shike kombinga yokukala paushili kwOmbibeli ngeenge tashi uya pondjokonona?
18 Mepingafano nomambo makwao, Ombibeli ohai popi alushe oshili ye lixwa po shi na sha nondjokonona yonale. Embo A Lawyer Examines the Bible ola divilika okukala kwOmbibeli paushili ngeenge tashi uya pondjokonona, la ti: “Mepingafano nomambo oihole, omahepu nomitotolombo, oo haa hepaulula oinima nelungi nopehe na okupopya eenhele doshili nosho yo efimbo lokondadalunde, oinima oyo fye ovashiivimhango hatu kala twa hala okuuda tete momhangu, molwaashi ‘ehokololoningomwa oli na okuyandja ouyelele kutya oshinima osha ningwa efimbo peni nosha ningilwa peni,’ omahokololo Ombibeli ohaa popi kondadalunde efimbo neenhele opo oiningwanima ya ningilwa.”
19. Odjo imwe yomauyelele oya ti ngahelipi shi na sha nomahokololo Ombibeli?
19 O-New Bible Dictionary oya ti: “[Omushangi wembo lOilonga yovayapostoli] okwa hokolola oiningwanima metwokumwe novanandjokonona vopefimbo laye; okwa tumbula lwoikando ovapangeli voilando, oongoloneya voitukulwa, eehamba doitukulwalongo nosho tuu, nomakonakono ohaa koleke alushe kutya omauyelele oo oku li paushili shi na sha neenhele nosho yo efimbo.”
20, 21. Omuhongwanhu umwe wOmbibeli okwa ti shike shi na sha nondjokonona yOmbibeli?
20 Omushangimambo wedina S. Austin Allibone okwa shanga mo-Union Bible Companion, a ti: “Sir Isaac Newton . . . okwa li yo ha konakona omashangelo onale a mana mo, nokwa li ha konakona noukeka Omishangwa Diyapuki. Okwa li a fika pexulifodiladilo lilipi eshi e di konakona? Okwa ti: ‘Onda mona oumbangi muhapu neenghono oo tau ulike kutya Etestamenti Lipe oli li paushili shi dulife momashangelo e na sha nondjokonona younyuni.’ Dr. Johnson okwa ti kutya otu na oumbangi muhapu oo tau ulike kutya Jesus Kristus okwa fya a valelwa, ngaashi tashi hokololwa mOmavangeli, shi dulife oo tau ulike kutya Julius Caesar okwa fila metungo lopapangelo muRoma. Otu na shili oumbangi muhapu neenghono.”
21 Oshishangomwa osho osha weda ko sha ti: “Pula keshe oo ta ti kutya ondjokonona yOmavangeli kai li paushili e ku lombwele kutya omolwashike a itavela kutya Caesar okwa fila metungo lopapangelo muRoma, ile kutya omukesari Charlemagne okwa li a nangekwa po e li Omukesari woshitukulwalongo shaRoma shokouninginino komupapa Leo omuti-3 momudo 800? . . . Ou shi shii ngahelipi kutya omulumenhu wedina Charles wotete [wokuEngland] oko a li nonokutya okwa li a tetwa omutwe nosho yo kutya okwa li a pingenwa po kuOliver Cromwell e li omupangeli? . . . Otu shi shii kutya Sir Isaac Newton oye a nongonona kutya ope na omhango i na sha neenghono dedu . . . Otwa itavela omahokololo aeshe e na sha novalumenhu ovo, molwaashi otu na oumbangi wopandjokonona oo tau ulike kutya omahokololo oo oku li paushili. . . . Ovo tava ka anya okwiitavela oinima oyo konima eshi va ulikilwa oumbangi wa tya ngaho, ohatu ke va tala ko ve li omalai ovenevene ile oohamutwemukukutu.”
22. Omolwashike ovanhu vamwe inava hala okwiitavela kutya Ombibeli oi li paushili?
22 Oshishangomwa osho osha xulifa sha ti: “Otu na okutala ko ngahelipi mbela ovanhu ovo inava itavela kutya Omishangwa Diyapuki odi li paushili nonande ope na omaumbangi mahapu neenghono oo taa koleke kutya odi li paushili? . . . Ohatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya nonande kape na sha osho sha puka mouluvi wavo, osha yela kutya kave na oikala yomutima ya yuka, nomolwaasho ova hoolola okuhaitavela omolwounhwa nomolwaashi inava hala okulundulula onghedi yavo yokukalamwenyo.”
Ombibeli otai tu kumwe noihai holeke omapuko
23, 24. Omolwashike okutwa kumwe kwOmbibeli ku li oshinima shikumwifi?
23 Diladila ngeno kembo olo la hovela okushangwa pefimbo lepangelo laRoma, ndele ole uya okupwa mefelemido eli eti-21, la shangwa kovashangi ve lili noku lili. Mbela oto diladila kutya ngeno otali ka kala la tya ngahelipi, ngeenge ovashangi valo ova li ve na omaifano a yoolokafana; vamwe ova li ovakwaita, eehamba, ovapristeri, ovayuli veeshi, ovafita voimuna nosho yo eendokotola? Mbela eshi to tale, embo la tya ngaho otali ka kala ngoo tali tu kumwe? Otashi dulika u tye: ‘Itashi shiiva nandenande!’ Ombibeli oya shangwa kovanhu va yoolokafana noya kufa efimbo lile okupwa, ashike otai tu kumwe filufilu ngeenge tashi uya penenediladilo layo nosho yo moinima ikwao inini.
24 Ombibeli oya fikama po momambo 66, oo a shangwa kovashangi 40 lwaapo, moule womido di dule 1 600. Oya hovela okushangwa mo 1513 K.O.P., noya pwa okushangwa mo 98 O.P. Ovashangi vayo ova li ve na omaifano a yoolokafana, nokava li ko pefimbo limwe ile ponhele imwe. Ndele omambo oo va shanga otaa tu kumwe filufilu, tashi ulike kutya okwa nwefwa mo kodjo imwe. Ombibeli oya shangwa kovanhu vokOushilo woPokati, ndele hakOvaeuropa ngaashi vamwe va itavela.
25. Okuhokolola oinima paushili nopehe na okuholeka omapuko otaku ulike kutya Ombibeli oya nwefwa mo kulyelye?
25 Ofimbo ovashangi vahapu vonale va shanga ashike shi na sha nokupondola kwavo nosho yo omaukwatya avo mawa, ovashangi vOmbibeli inava holeka omanyono avo vene nosho yo eehamba novawiliki voshiwana shavo. Pashihopaenenwa, Moses okwa shanga shi na sha nomapuko aye mwene muNumeri 20:1-13 nosho yo muDeuteronomion 32:50-52. Jona okwa shanga kombinga yomapuko aye mwene muJona 1:1-3 nosho yo 4:1. Mateus 17:18-20; 18:1-6; 20:20-28 nosho yo 26:56 okwa nyaneka pomutenya omaunghundi oo ovahongwa vaJesus va li ve na. Onghee hano, okuhokolola oinima paushili kwOmbibeli nopehe na okuholeka omapuko nako otaku ulike shili kutya oya nwefwa mo kuKalunga.
Osho sha ningifa Ombibeli i kale embo le likalekelwa neenghono
26, 27. Omolwashike Ombibeli i li paushili moinima i na sha nounongononi nosho yo moinima ikwao?
26 Ombibeli otai holola muyo vene kutya omolwashike i li metwokumwe nounongononi washili, i na ondjokonona i li paushili, nonokutya omolwashike tai tu kumwe, nokuhokolola oinima nopehe na okuholeka omapuko. Oya popya kutya Kalunga Omunaenghono adishe, Omushiti weshito alishe, oye Odjo yayo. Ovashangi vOmbibeli ova li va wilikwa komhepo iyapuki yaKalunga, oyo i li eenghono daye tadi longo.
27 Omuyapostoli Paulus okwa shanga mOmbibeli a ti: “Omishangwa adishe da yandjwa keenghono dOmhepo yaKalunga odi shii kulonga nokukumaida nokupukulula nokutekula mouyuki, omunhu womuKalunga opo a kale a wana nokwa wanenena oshilonga keshe shiwa.” Okwa ti yo kutya: “Ondjovo yaKalunga mwe i uda kufye, mwe i tambula hangaashi ondjovo yovanhu, ndelenee ongaashi i li shili ondjovo yaKalunga.” — 2 Timoteus 3:16, 17; 1 Ovatessaloniki 2:13.
28. Oumbangi otau ulike kutya Ombibeli oya dja peni?
28 Heeno, oumbangi otau ulike kutya Ombibeli oya nwefwa mo kuKalunga. Molwaashi Kalunga oku na eenghono dinenenene, okwa shilipaleka kutya etumwalaka lOmbibeli ola diininwa fiyo okunena li li naanaa ngaashi li li. Mo 1940, omuunganeki umwe a tongomana e na sha nomishangwatonywa dOmbibeli, Sir Frederic Kenyon, okwa ti: “Paife kape na vali omatomheno okukala twa limbililwa kutya Omishangwa inadi fika kufye di li ngaashi da shangelwe.”
29. Oihopaenenwa ilipi tai dulu oku tu kwafela tu ude ko shi na sha nanghee Kalunga a shangifa Ombibeli?
29 Ovanhu ohava dulu okutuma omawi keeradio nosho yo omafano kee-TV okupitila momakufikufi, oo haa dulu okutavakana momhepo oule weekilometa omayovi. Ohava dulu nokuli okutuma omawi ile omafano kombada yedu okudja komwedi. Oikwamashina oyo hai tumwa mewangadjo oku ka konakona eepulaneta odo di li kokule nedu eekilometa omamiliyona omafele ohai dulu okutuma ouyelele nomafano okudja keepulaneta odo. Osho otashi ulike kutya kasha li oshinima shidjuu kOmushiti wetu, oo a shita omakufikufi eeradio, okulongifa eenghono daye dinenenene okuyandja omauyelele nomamoniko kovanhu ovo a li a hoolola va shange Ombibeli.
30. Mbela Kalunga okwa hala ngoo ovanhu va shiive elalakano laye li na sha navo?
30 Natango, edu noinima ihapu oyo i li kombada yedu otai yandje oumbangi kutya Kalunga oku na ko nasha novanhu. Nomolwaasho, okwe tu hololela monghedi ya yela okupitila mOmbibeli kombinga yaye mwene nosho yo elalakano laye li na sha nafye.
31. Omolwashike eendjovo odo da nwefwa mo da shangwa di shii okulineekelwa shi dulife omauyelele oo hae litambekidwa pakanya?
31 Embo olo la nwefwa mo kuKalunga oli shii okulineekelwa shi dulife omauyelele oo hae litambekidwa kovanhu pakanya. Omauyelele oo hae litambekidwa pakanya ohaa ende taa lunduluka nomokweendelako kwefimbo eityo lao lopehovelo ohali pengifwa filufilu. Ovanhu ohava ende tava yelifa omauyelele a tya ngaho pataleko lavo. Ndele eityo letumwalaka lembo olo tali kalelele, olo la nwefwa mo kuKalunga, kali na oupu okulunduluka. Kakele kaasho, embo ohali dulu okutolokwa nokunyanyangidwa momalaka mahapu opo ovanhu vahapu va mone mo ouwa. Mbela kashi li pandunge eshi Omushiti wetu e tu pa Ombibeli, embo olo tali tu pe ouyelele? Oshi li pandunge filufilu, nomolwaasho e shi ninga.
Omaxunganeko Ombibeli ohaa wanifwa
32-34. Oshike shi li mOmbibeli osho shihe li momambo makwao?
32 Okuwanifwa kondadalunde kwomaxunganeko Ombibeli oku li euliko lididilikwedi olo tali ulike kutya oya nwefwa mo kuKalunga. Omaxunganeko ayo amwe okwa wanifwa nale, naamwe otaa twikile okuwanifwa natango.
33 Pashihopaenenwa, Ombibeli oya li ya xunganeka kondadalunde shi na sha nehanauno laTirus shonale, okuteka po kwaBabilon, okutungululwa kwaJerusalem nosho yo okutumbala nokuteka po kwouhamba wOvamedia nOvapersia nosho yo wOvagreka. Omaxunganeko oo okwa li a wanifwa filufilu kondadalunde, nomolwaasho ovakembauli vamwe ova li tava tu eemhata kutya okwa shangwa shapo konima eshi oiningwanima oyo ya ningwa nale. — Jesaja 13:17-19; 44:27–45:1; Hesekiel 26:3-6; Daniel 8:1-7, 20-22.
34 Omaxunganeko aJesus e na sha nokuhanaunwa po kwaJerusalem mo 70 K.O.P. okwa wanifwa filufilu. (Lukas 19:41-44; 21:20, 21) Natango, omaxunganeko aJesus nosho yo omuyapostoli Paulus e na sha ‘nomafiku axuuninwa’ otaa wanifwa kondadalunde kunena. — 2 Timoteus 3:1-5, 13; Mateus 24; Markus 13; Lukas 21.
35. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya odjo yomaxunganeko Ombibeli oKalunga?
35 Kaku na omunhu kombada yedu, nande oku kale e na eendunge shi fike peni, ta dulu okuxunganeka kondadalunde oiningwanima yomonakwiiwa. Omushiti weshito alishe nOmunaenghono adishe, oo e na ounongo uhe fi okuyelekwa, oye aeke ta dulu okuxunganeka kombinga yonakwiiwa. Ombibeli oya ti: “[Kape na] nande ouprofeti womomishangwa u shii okufatululwa keendunge domunhu; osheshi inapa etwa nande ouprofeti kehalo lomunhu, ndelenee ovanhu ovayapuki ova popya odo ve di pewa kuKalunga nokuwilikwa kOmhepo Iyapuki.” — 2 Petrus 1:20, 21.
Ombibeli otai yandje omanyamukulo komapulo e na sha nelalakano longhalamwenyo
36. Ombibeli otai tu lombwele shike?
36 Doshili, ope na oumbangi muhapu oo tau ulike kutya Ombibeli oi li shili Eendjovo daKalunga da nwefwa mo. Otai tu lombwele kutya omolwashike ovanhu ve li kombada yedu, omolwashike pe na okumona oixuna kuhapu, otwa teelela onakwiiwa ya tya ngahelipi, nonghee eenghalo kombada yedu tadi ka lundulukila kouwa. Otai tu lombwele kutya Kalunga Omunaenghono adishe oko e li, okwa shita ovanhu nosho yo edu nelalakano, nonokutya elalakano laye otali ka wanifwa. (Jesaja 14:24) Otai tu lombwele yo shi na sha nanghee hatu dulu okudidilika mo elongelokalunga lashili mokutala koiimati yalo. Heeno, Ombibeli oyo ashike odjo younongo wa shiya ko oyo tai dulu oku tu pa omanyamukulo e li paushili komapulo aeshe a fimana e na sha nonghalamwenyo. — Epsalme 146:3; Omayeletumbulo 3:5; Jesaja 2:2-4.
37. Omapulo elipi tu na okulipula shi na sha nOukwakriste?
37 Nonande ope na oumbangi muhapu oo tau ulike kutya Ombibeli oi li paushili nonokutya oya nwefwa mo kuKalunga, mbela ovanhu aveshe ovo hava ti kutya ova itavela Ombibeli ohava dulika ngoo komahongo ayo? Diladila pashihopaenenwa koiwana oyo hai liti kutya Oikriste, oyo ya lukwa Oukwakriste. Oya kala i na Ombibeli oule womafelemido mahapu, ndele mbela okudiladila kwayo nelihumbato layo ohai wilikwa ngoo shili kounongo waKalunga oo uhe fi okuyelekwa?
[Caption on page 11]
Sir Isaac Newton okwa li a itavela kutya edu ola kwatelwa mewangadjo keenghono dokunanafana deepulaneta dikwao nodomaminikilo okeulu
[Caption on page 11]
Ovahongwanhu ova ti kutya efano olo Ombibeli tai yandje, kutya edu inali endjelelifwa kusha mewangadjo, ola li emoniko lididilikwedi pefimbo lokushangwa kwayo
[Caption on page 12]
Ovaendifuta vamwe vonale ova li va tila kutya ngeenge ova shingi eeshikepa oinano ile ndele tava i komungenge wedu, oshi na oupu va we ko kedu
[Caption on page 13]
Ope na oumbangi muhapu oo tau ulike kutya Jesus Kristus oko a li, shi dulife oo tau ulike kutya ovanhu ava tava landula apa oko va li: Julius Caesar, omukesari Charlemagne, Oliver Cromwell, nosho yo omupapa Leo omuti-3
[Caption on page 15]
Okuwanifwa kwomaxunganeko aJesus e na sha nokuhanaunwa po kwaJerusalem mo 70 O.P. okwa kolekwa kefano lokekuma laTitus, olo li li muRoma