Oto linhs.3yenhs-.1gifhs.2whs-.3a mbela ngahs.6ahs.2shi Jehs.2sus u khs.6atuhs.4ke eenghatu?
“Okwa mona ko ovanhu vahapu, ndele okwe va [udila] olukeno,
osheshi ova li va fa eedi di he na omufita, ndele okwa hovela oku
va longa oinima ihapu.”—MARKUS 6:34.
MONDJOKONONA aishe ovanhu vahapu ova ulika omaukwatya a denga mbada. Oto dulu oku shi uda ko kutya omolwashike. Jehova Kalunga oku na noha ulike omaukwatya ngaashi ohole, olune, okuyandja, nosho yo amwe e lili oo tu na okulenga. Ovanhu ova shitwa oshifeka shaKalunga. Hano ohatu dulu okuuda ko kutya omolwashike vahapu va ulika omaukwatya ngaashi ohole, olune, onghenda, nosho yo amwe e lili opakalunga, nokuli ngaashi vahapu otava ulike kutya ove na omaliudo. (Genesis 1:26; Ovaroma 2:14, 15) Otashi dulika wa shiiva kutya, nonande ongaho, vamwe ova ulika omaukwatya aa nehalo ve dule vakwao.
2 Otashi dulika u shii ovalumenhu novakainhu ovo luhapu hava talele po ile hava kwafele ovo tava vele, hava ulike onghenda kwaavo ihava dulu okulikwafa vo vene, ile hava yandje nehalo liwa keehepele. Diladila yo oohandimwe ovo olukeno lavo le ve linyengifa va kale monghalamwenyo yavo tava longo mokati kovanashilundu, ile meenhele dokufiloshisho eefiye, ovo ve liyamba okulonga moipangelo ile momaumbo e likalekelwa omo hamu hakulilwa ovanaudu ovo ve na omikifi tadi eta efyo, ile ovanhu ovo tava kendabala okukwafela ovo ve he na omaumbo ile ovo ve li eenhauki. Otashi dulika vamwe vomuvo ve udite kutya otava hopaenene Jesus, oo a tulila po Ovakriste oshihopaenenwa. Ohatu lesha mOmavangeli kutya Kristus okwa velula ovanaudu nokwa kutifa ovafindjala. (Markus 1:34; 8:1-9; Lukas 4:40) Okukala kwaJesus e na ohole, olukeno, nosho yo onghenda otaku ulike ‘omadiladilo aKristus,’ oo a hopaenena Xe womeulu.—1 Ovakorinto 2:16.
3 Ndele mbela owa didilika kutya vahapu kunena ovo ve linyengifwa kohole yaJesus nosho yo kolukeno laye ova shekuna oukwatya munene wa fimana womadiladilo aKristus? Ohatu dulu okumona omayele mwaashi ngee hatu konakona noukeka etukulwa 6 laMarkus. Ohatu lesha mo kutya ovanhu ova eta ovanaudu kuJesus opo e va velule. Moshitukulwa ashishe, otwa mona yo kutya mokumona kutya omayovi oo e uya kuye okwa fya ondjala, Jesus okwe va kutifa pashikumwifilonga. (Markus 6:35-44, 54-56) Okuvelula ovanaudu nokupalula ovafindjala okwa li omauliko ohole nolukeno a tongomana, ndele mbela omomikalo da fimana dilipi omo Jesus a kwafela vamwe? Ongahelipi mbela hatu dulu okuhopaenena nawa oshihopaenenwa shaye sha wanenena shohole, olune nosho yo olukeno, ngaashi nokuli ye a hopaenena Jehova?
E linyengifwa okufila oshisho
eemhumbwe dopamhepo dovanhu
4 Jesus okwa li e uditile onghenda ovo kwa li ve mu dingilila unene tuu molweemhumbwe davo dopamhepo. Eemhumbwe edi okwa li da fimana unene, di dule eemhumbwe dopalutu. Konakona ehokololo laMarkus 6:30-34. Oiningwanima oyo ya shangwa mo oya ningilwa pomunghulo wEfuta laGalilea, komesho ashike yOpaasa 32 O.P. Ovayapostoli okwa li va tunhukwa omolwetomheno liwa. Eshi ashike opo va mane olweendo lavo lile, ove uya kuJesus, nope he na omalimbililo ova li va hala oku mu lombwela oimoniwa yavo. Ndele ongudu oya li ya ongala opo. Oya li inene neenghono opo nee Jesus novayapostoli vaye kakwa li tava dulu nokuli okulya nokufuda po. Jesus okwa tya kovayapostoli vaye: “Ileni tu ke likaleleni koima kwe likalela, nye mu tulumukwe po kanini.” (Markus 6:31) Ova ya mowato, tashi dulika popepi naKapernaum, ova tauluka Efuta laGalilea okuya konhele ye limwenenena. Ndele ongudu yovanhu oya tondoka komunghulofuta novo va fika ko tete kowato. Jesus okwe linyenga ngahelipi? Okwa li mbela a uda nai kutya okufuda po kwaye okwa piyaanekwa? Hasho nande!
5 Omutima waJesus okwa li we linyengifwa mokumona ongudu ei yovanhu omayovi, mwa kwatelwa ovo tava vele, ve mu teelela nehalo linene. (Mateus 14:14; Markus 6:44) Mokuyandja elitulemo kwaasho osha pendula olukeno laJesus nonghee E linyenga, Markus okwa shanga: “Okwa mona ko ovanhu vahapu, ndele okwa [li ] e va [udila] olukeno, osheshi ova li va fa eedi di he na omufita, ndele okwa hovela oku va longa oinima ihapu.” (Markus 6:34) Jesus okwa mona shihapu shi he fi ashike ongudu yovanhu. Okwa mona ovanhu pauhandimwe ve na eemhumbwe dopamhepo. Okwa li va fa eedi di he na ekwafo, di he na omufita woku di twala koulifilo mutalala ile woku di amena. Jesus okwa shiiva kutya ovawiliki vomalongelokalunga ve he na omaliudo, ovo va li ngeno va wana okukala ovafita ovanahole, moushili wo vene, ova dina ovanhu vongaho nokave na ko nasha neemhumbwe davo dopamhepo. (Hesekiel 34:2-4; Johannes 7:47-49) Jesus okwa kala navo shi lili nokwe va ningila osho shiwa unene kuvo. Okwa hovela oku va honga kombinga yOuhamba waKalunga.
6 Tala kehokololo likwao okumona nghee oiningwanima ya landulafana nokutya oshike sha li sha tetekela ikwao. Eli ola shangwa kuLukas, oo a li ondokotola nokwa li e na ohokwe inene shi nasha noukolele wavamwe. “Ovanhu . . . ova shikula [Jesus]. Ye okwe va kunda ndele okwe va hepaululila ouhamba waKalunga, ndele okwa velula ava va pumbwa okuvelulwa.” (Lukas 9:11, eendada ofye twe di shanga da endama; Ovakolossi 4:14.) Nonande hasho sha li ngaho nehokololo keshe loikumwifilonga, moshinima eshi, ehokololo eli la nwefwa mo laLukas oshike osho la tumbula tete? Osha li oshili kutya Jesus okwa honga ovanhu.
7 Eshi otashi tu kumwe shili naasho Markus 6:34 ta tu omufindo. Ovelishe ei otai ulike unene sha yela nghee Jesus a ulika onghenda yaye. Okwa honga ovanhu nokufila oshisho eemhumbwe davo dopamhepo. Nale moukalele waye, Jesus okwa tile: “Ondi na okuudifila oilando imwe yo evangeli louhamba waKalunga, osheshi olo tuu eli [nde] li tuminwa.” (Lukas 4:43) Ndele ohatu ka kala twa puka ngee ohatu diladila kutya Jesus okwa udifa etumwalaka lOuhamba shi li ashike oshinakuwanifwa, ongoilonga yeudifo e i longa ashike ngahenya molwaashi a li e na oku shi ninga. Ahawe, olukeno lopahole laye okukenukila ovanhu ola li etomheno la kula olo le mu linyengifa e va udifile onghundana iwa. Ouwa oo Jesus a li a dula okuningila ovanhu—nokuli ovanaudu, ovo tava hepekwa keendemoni, eehepele, ile ovafindjala—owa li oku va kwafela va shiive, va tambule ko, nova kale ve hole oshili kombinga yOuhamba waKalunga. Oshili oyo oya fimana unene molwonghandangala oyo Ouhamba tau dana muyo okuyukipalifa ounamapangelo waJehova nosho yo okuyandja omanangeko noupuna taa kalele kovanhu.
8 Okuudifa nouladi kwaJesus kombinga yOuhamba okwa li limwe lomomatomheno manene oo e mu etifa kombada yedu. Pexulilo loukalele waye kombada yedu, Jesus okwa lombwela Pilatus: “Onghee nda dalwa nde uya mounyuni ou, ndi hepaulule oshili. Keshe ou womoshili, ye ota udu ondaka yange.” (Johannes 18:37) Otwa mona kutya moitukulwa ivali ya tetekela Jesus omunhu womaliudo ohole—omunalukeno, ha popiwa naye noupu, ha yavelele, omulineekelwa, nokomesho yaaishe, omunahole. Otwa pumbwa okuuda ko eembinga edi dounhu waye ngeenge otwa hala shili okuuda ko omadiladilo aKristus. Osha fimana yo okumona kutya omadiladilo aKristus okwa kwatela mo yo elitulemo olo a yandja koilonga yaye yokuudifa noyokuhonga.
Okwa ladipika vamwe
va yandje oundombwedi
9 Elitulemo moilonga yokuudifa noyokuhonga—oko ku li euliko lohole nololukeno—kakwa li ashike kwa nuninwa Jesus aeke. Okwa ladipika ovashikuli vaye va hopaenene omalinyengotomheno aye, okupitifa komesho oinima oyo ya fimana nokukatuka eenghatu kwaye. Pashihopaenenwa, konima eshi Jesus a hoolola ovayapostoli vaye 12, ova kala tava ningi shike? Markus 3:14, 15 ote tu lombwele: “Ye okwa tula po ava omulongo navavali, ovo e va luka ovayapostoli va kale puye, Ye e va tume, va ka udife, ndee va kale ve nepangelo lokuta mo eendemoni.” (Eendada ofye twe di shanga da endama.) Ou wete mbela sha osho sha fimana kovayapostoli?
10 Konima yefimbo, Jesus okwa yandja eenghono kwaavo 12 va velule ovanhu nova te mo eendemoni. (Mateus 10:1; Lukas 9:1) Opo nee okwe va tuma molweendo “keedi odo da kana domeumbo laIsrael.” Otava ka ninga shike mbela? Jesus okwe va lombwela: “Ndele keshe apa tamu ende, va lombweleni mu tye: ouhamba weulu wa ehena popepi. Veluleni ovanaudu, nyumuneni ovafi, yelifeni ovanashilundu, teni mo eendemoni.” (Mateus 10:5-8; Lukas 9:2) Moushili wo vene, oshike osho kwa li va ninga? “Ndele ova ya ndee [1] va udifa nokutya, ovanhu ve nokulidilulula; [2] ova ta mo eendemoni dihapu ndele va vaeka ovanaudu vahapu nomaadi, ndele ove va velula.”—Markus 6:12, 13.
11 Molwaashi ehongo kala li la tumbulwa tete moshinima keshe, otashi ti mbela kutya otu na okukala hatu yandje elitulemo kelandulafano loiningwanima, i na sha nokupitifa komesho oinima oyo ya fimana ile i na sha nomalinyengotomheno? (Lukas 10:1-9) Katu na okudina nande oushili kutya ehongo olo la tumbulwa luhapu komesho yokuvelula. Natu konakone oshitukulwa ashishe moshinima eshi. Fimbo ashike ina tuma ovayapostoli vaye 12, Jesus okwe linyengifwa konghalo yeemhunga dovanhu. Ohatu lesha: “Jesus okwa li ta endaaenda noilando aishe nomikunda, ndee ta longo meeshinagoga davo ndele ta udifa evangeli louhamba ndee ta velula ovanaudu vavo nakeshe tuu oshiponga. Ndele eshi a tala eengudu dovanhu okwe di uditile onghenda, osheshi vo ova li va hepekwa, ndee va loloka va fa eedi di he na omufita. Ye okwa tya kovahongwa vaye: Oilya oi li po ihapu, ndele ovateyi ovo ovanini. Ilikaneni hano Omwene weteyo, a tume ovateyi keteyo laye.”—Mateus 9:35-38.
12 Mokukala pamwe naye, ovayapostoli okwa li tava dulu okukala ve na yo omadiladilo aKristus. Okwa li tava dulu okumona kutya ove na yo okuulika ohole yashili kovanhu nosho yo olukeno mwa kwatelwa okuudifa nokuhonga kombinga yOuhamba—oshi na okukala ombinga ya fimana yoilonga yavo iwa. Metwokumwe naashi, oilonga iwa yopambelela, ngaashi okuvelula ovanaudu, oya ninga shihapu shi he fi ashike okukwafela ovo va pumbwa ekwafo. Ngaashi to dulu oku shi diladila, ovanhu vamwe okwa li va nanwa molwokuvelulwa nosho yo kokupewa oikulya pashikumwifilonga. (Mateus 4:24, 25; 8:16; 9:32, 33; 14:35, 36; Johannes 6:26) Ndele oilonga oyo inai kwafela ashike ovanhu palutu. Oye linyengifa yo ovo ve i mona va mone kutya Jesus Omona waKalunga shili “omuprofeti” oo a xunganekwa kuMoses.—Johannes 6:14; Deuteronomion 18:15.
13 Omolwashike shikonekwedi kutya Jesus okwa li “omuprofeti”? Oshike sha fimana osho paxunganeko a li ta ka wanifa? Mbela “omuprofeti” okwa li ta ka kala a fimana molwoikumwifilonga yokuvelula oyo a longa ile molwaashi a yandja nolukeno oikulya kovanhu ovo va fya ondjala? Deuteronomion 18:18 okwa xunganeka: “Omuprofeti ngaashi ove [Moses] Ame nda hala oku mu pendulila mokati kovakwao, ndee Ame ohandi ka tula eendjovo dange mokanya kaye, ndee Ye ote ke mu tongela adishe odo Ame ohandi mu lombwele.” Hano ngaashi naanaa ovayapostoli ve lihonga okukala ve na omaliudo ohole noku a ulika, vo okwa li tava dulu okumona kutya omadiladilo aKristus oku na yo okukala e liwetikile moilonga yavo yokuudifa noyokuhonga. Eshi osha li tashi ka kala oshinima shiwa unene oku shi ningila ovanhu. Okupitila mwaashi, ovanhu ovo kwa li tava vele novakwanaluhepo ova li tava dulu okumona omauwa taa kalelele, hamauwa ashike oo a ngabekelwa onghalamwenyo yomunhu ixupi ile okulya lumwe ile luvali.—Johannes 6:26-30.
Kala u na omadiladilo aKristus kunena
14 Haumwe womufye ta ka diladila kutya omadiladilo aKristus okwa ulikwa ashike mefelemido lotete—kuJesus novahongwa vaye vonale ovo omuyapostoli Paulus a nyola kombinga yavo: “Fye otu nomadiladilo aKristus.” (1 Ovakorinto 2:16) Notwa dimina nehalo kutya otu na oshikolo shokuudifa onghundana iwa nokuninga ovanhu ovahongwa. (Mateus 24:14; 28:19, 20) Ndele natango oshi li nawa tu likonakone kutya oshike tashi tu linyengifa okulonga oilonga ei. Kashi na okukala ashike molwokuuda kutya oshi li oshinakuwanifwa shetu. Ohole yokuhola Kalunga oyo etomheno linene molwashike hatu kufa ombinga moilonga youkalele, nokukala shili ngaashi Jesus mwa kwatelwa okukala hatu linyengifwa kolukeno tu udife notu honge.—Mateus 22:37-39.
15 Oshoshili kutya kashi fi alushe shipu okukala u nine olukeno ovo ve he na ombinga momahongo etu, unene tuu ngeenge hatu taalelwa kokuhenakonasha, okuhatambulwa ko nomapataneko. Ndelenee, ngeenge ohatu kanifa ohole yetu yokuhola ovanhu nosho yo olukeno letu loku va kenukila, otashi dulika hatu ka kala twa kanifa omalinyengotomheno a fimana okukufa ombinga moukalele wopaKriste. Hano ongahelipi mbela hatu dulu okukulika olukeno? Ohatu dulu okukendabala tu tale ko ovanhu ngaashi Jesus kwa li he va tale ko, ve li “va hepekwa, ndee va loloka va fa eedi di he na omufita.” (Mateus 9:36) Eshi itashi hepaununa mbela onghalo yavahapu kunena? Vo inava filwa oshisho nova pofipalekwa pamhepo kovafita vopamalongelokalunga oipupulu. Oshilanduliko, vo kave shii ewiliko li shi okulineekelwa olo tali hangika mOmbibeli leenghalo dOparadisa odo mafiku tadi ka etwa kOuhamba waKalunga kombada yedu. Vo ova taalela onghalamwenyo yefiku keshe—mwa kwatelwa oluhepo, etukauko lomaukwaneumbo, omikifi nosho yo efyo—nove he na eteelelo lOuhamba. Fye otu na eshi va pumbwa: onghundana iwa yOuhamba waKalunga oo wa dikwa po paife meulu oyo tai xupifa omwenyo!
16 Hano ngeenge to diladila eemhumbwe dopamhepo daavo ve ku dingilila, omutima woye mbela itau ku linyengifa nande u ninge keshe eshi to dulu u va lombwele kombinga yelalakano lopahole laKalunga? Heeno, oilonga yetu otai pula tu kale tu na olukeno. Ngeenge hatu kala tu na onghenda novanhu ngaashi Jesus a ninga, otashi ka kala shi liwetikile momutono womawi etu, omalinyengo etu okoshipala nosho yo momukalo omo hatu hongo. Aishe ei otai ka ninga etumwalaka letu liwa neenghono kwaavo ve na ‘oikala iwa kombinga yomwenyo waalushe.’—Oilonga 13:48, NW.
17 Shoshili, ohole yetu nolukeno oi na okuulikwa monghalamwenyo yetu aishe. Eshi osha kwatela mo okukala kwetu ovananghenda kwaavo ve li moudjuu, ovo tava vele osho yo ovakwanaluhepo—okuninga keshe osho hatu dulu okulotifa okumona kwavo oixuna. Osha kwatela mo eenghendabala detu odo hatu ningi meendjovo nomoilonga okukufa po oluhodi laavo va filwa ovaholike vavo. (Lukas 7:11-15; Johannes 11:33-35) Ndelenee katu na okuyandja unene elitulemo koilonga iwa ya tya ngaho yokuulika ohole, olune nolukeno, ngaashi ovanhu vamwe ovanalukeno hava ningi. Shi na oshilonga neenghono osho eenghendabala odo tadi linyengifwa komaukwatya oo tuu oo opakalunga ndele otadi ulikwa mokukufa ombinga moilonga yokuudifa noyokuhonga yopaKriste. Dimbuluka osho Jesus a ti kombinga yovawiliki vopalongelokalunga Ovajuda: “Eshi hamu yandje oshitimulongo shoumbidi ou unini womomapya, ndee hamu efa oinenenima yomomhango ouyuki nefilonghenda noudiinini! Ei i nokuwanifwa, nainya i he shi okweefiwa.” (Mateus 23:23) Jesus ina hoolola ashike okufila oshisho eemhumbwe davo dopambelela nokukala ngeno ine va honga oinima yopamhepo oyo tai yandje omwenyo. Ndelenee Jesus okwe va kwafela mwaaishe ivali. Ndele osha yela kutya oilonga yaye yokuudifa oyo ya li ya fimana unene molwaashi oya dula okweetela ovanhu ouwa tau kalelele.—Johannes 20:16.
18 Inatu pandula tuu eshi Jehova e tu hololela omadiladilo aKristus! Okupitila mOmavangeli, ohatu dulu okushiiva nawa omadiladilo, omaliudo, omaukwatya, oilonga nosho yo oinima oyo ya fimana yomulumenhu munenenene oo a li ko nale. Oshe likolelela kufye ngeenge osho Ombibeli ya holola kombinga yaJesus ohatu shi lesha, nohatu shi dilonga noku shi tula moilonga. Dimbuluka, ngee otwa hala shili okukatuka ngaashi Jesus, tete otu na okulihonga okudiladila nosho yo okuufa oinima ngaashi ye a ninga, shi fike opo pe fike eenghono detu tu li ovanhu inava wanenena. Hano natu kale twa tokola toko okukala tu na omadiladilo aKristus noku a ulika. Kape na nande onghedi iwa yokukalamwenyo, nokape na nande onghedi iwa yokukala novanhu, nokape na yo nande onghedi iwa kufye nosho yo kuvamwe yokweehena popepi nao a hopaenenwa kuJesus panghedi ya wanenena, Kalunga ketu omunahole, Jehova.—2 Ovakorinto 1:3; Ovaheberi 1:3.
1. Omolwashike shi shii okuudiwa ko kutya ovanhu vahapu ohava ulike omaukwatya a denga mbada?
2. Oilonga imwe iwa ilipi oyo ovanhu hava longo, naayo tashi dulika tai va diladilifa kutya otava hopaenene Kristus?
3. Opo tu kale tu na etaleko lopandjele lokutala ko oilonga iwa yaJesus, oshike osho tu na okukonakona?
4. Oiningwanima oyo ya hokololwa muMarkus 6:30-34 oya ningilwa peni?
5. Ongahelipi Jesus kwa li e uditile eemhunga dovanhu odo kwa li de uya kuye, noshike osho a ninga mokulinyenga kudo?
6, 7. (a) Omavangeli okwa holola shike osho sha li shotete shi na sha nokulinyenga kwaJesus keemhumbwe dovanhu? (b) Onomalinyengotomheno elipi Jesus a udifa nokuhonga?
8. Jesus okwa li e udite ngahelipi kombinga yokuudifa kwaye nokuhonga kwaye?
9. Oolyelye kwa li ve na yo okupitifa komesho oilonga yokuudifa nokuhonga?
10, 11. (a) Eshi kwa li ta tumu ovayapostoli, oshike osho Jesus e va lombwela va ninge? (b) Shi na ko nasha nokutuma ovayapostoli, oshike osho kwa li e va divilikila?
12. Oikumwifalonga yaJesus novayapostoli oya li ya dula okuhanga elalakano la wedwa po lilipi?
13. Exunganeko lomuDeuteronomion 18:18 ola divilika oilonga ilipi ‘yomuprofeti’ oo a li e na okuuya?
14. Ongahelipi okukala nomadiladilo aKristus kwa kwatelwa mo moilonga yetu yokuudifa?
15. Omolwashike olukeno li li oshitukulwa sha yeleka shoukalele wetu womoipafi?
16. Omolwashike twa hala okuudifila vamwe onghundana iwa?
17. (a) Omeenghedi dimwe dilipi omo hatu dulu okuulika ohole nolukeno letu kuvamwe? (b) Omolwashike tu he na ashike okuhoolola pokati kokulonga oilonga iwa oyo aike ile okukufa ashike ombinga moukalele womoipafi?
18. Okukonakona kwetu omadiladilo aKristus oku na oku tu linyengifa tu ninge shike?
Oshike shiwa unene osho Ovakriste tava dulu okuningila vamwe?
Oto nyamukula ngahelipi?
• Omayele elipi taa yandjwa kOmbibeli anghee Jesus luhapu e linyenga okukwafela ovanhu ovo kwa li ve na eemhumbwe?
• Okushike Jesus a divilika eshi a yandja omalombwelo kovashikuli vaye?
• Ongahelipi hatu dulu okuulika “omadiladilo aKristus” mokukala kwetu?