Pwilikina eshi omhepo tai ti
“Ndele fiku mwa hala okwaama kolulyo ile kolumosho, omatwi eni otaa ka uda ondjovo ei tai di konima yeni, tai ti: Apa ondjila, ei mu nokweenda nayo!”—JESAJA 30:21.
1, 2. Mondjokonona aishe, ongahelipi Jehova kwa li ha kwatafana novanhu?
ONHUNHU yaPuerto Rico omo mu na owayela yoradio oyo ya kula inaku shiya vali mounyuni oyo ya longwa ya fa oshiyasha nohai kwata konyala ewi lokanima keshe. Oule weedula omilongo, ovanongononi ova kala ve lineekela kutya otava yakula omawi omatumwalaka okudja koinima oyo vo va itavela i li mewangadjo i na omwenyo, tava longifa oshilongifo eshi shinene. Ndele kape na nande etumwalaka lasha la tya ngaha la yakulwa. Nande ongaho, ope na omatumwalaka oo haa di pondje yonhele yokukala yovanhu nakeshe umwe womufye ota dulu oku a pwilikina efimbo keshe—nope he na okulongifa oilongifo ya kitakana. Aa ohaa di kOdjo inene i dulife poinima tai fekafekwa yomewangadjo. Olyelye e li Odjo yomatumwalaka a tya ngaha, noolyelye have a yakula? Omatumwalaka aa otaa popi shike?
2 Ombibeli oi na omahokololo e lili naku lili oiningwanima omo omatumwalaka oo a dja kuKalunga kwa li a udika kovanhu nomatwi okomutwe. Omafimbo amwe omatumwalaka aa okwa yandjwa koishitwa yopamhepo oyo tai longo i li ovatumwa vaKalunga. (Genesis 22:11, 15; Sakaria 4:4, 5; Lukas 1:26-28) Ewi laJehova ola udika poiningwanima yopatatu. (Mateus 3:17; 17:5; Johannes 12:28, 29) Kalunga okwa popya yo okupitila movaprofeti vopanhu, vahapu vomuvo ova nyola osho e va lombwela va popye. Kunena, fye otu na Ombibeli, oyo ya kwatela mo omahokololo mahapu oo taa hokolola omapopyo oo, nosho yo omahongo aJesus novashikuli vaye. (Ovaheberi 1:1, 2) Shoshili, Jehova oku li ta yandje omauyelele kovashitwa vaye.
3. Oshike shi li elalakano lomatumwalaka aKalunga, noshike osho tashi pulwa kufye?
3 Omatumwalaka aeshe aa a nwefwa mo taa di kuKalunga itaa holola shihapu kombinga yevalelwa lo venevene. Otaa tu omufindo unene koinima oyo ya fimana, oyo i na enwefemo monghalamwenyo yetu yopaife nosho yo yomonakwiiwa. (Epsalme 19:8-12; 1 Timoteus 4:8) Jehova ohe a longifa oku tu shiivifila ehalo laye nosho yo oku tu pa ewiliko laye. Oyo ashike onghedi imwe omo eendjovo domuprofeti Jesaja tadi wanifwa: “Ndele fiku mwa hala okwaama kolulyo ile kolumosho, omatwi eni otaa ka uda ondjovo ei tai di konima yeni, tai ti: Apa ondjila, ei mu nokweenda nayo!” (Jesaja 30:21) Jehova ihe tu fininike tu pwilikine “ondjovo” yaye. Okushikula ewiliko laKalunga nokweenda mondjila yaye oshe likolelela kufye vene. Omolwetomheno eli Omishangwa otadi tu londwele tu pwilikine komatumwalaka oo taa di kuJehova. Etwomukumo li na sha ‘nokuuda eshi omhepo tai ti’ otali holoka luheyali membo lEhololo.—Ehololo 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22.
4. Mbela oshi li tuu pandunge kunena tu teelele Kalunga a kwatafane nafye pamukalo wa yukilila okudja meulu?
4 Kunena, Jehova iha popi nafye odikilila okudja meulu. Nokuli nopomafimbo Ombibeli, omakwatafano aa e he fi opaushitwe okwa li e li oiningwanima ya pumba, nomafimbo amwe okwa li hapa piti omafelemido. Mondjokonona aishe, Jehova luhapu okwa kala ha kwatafana noshiwana shaye momikalo dihapu di he fi dodikilila. Eshi osho shi li ngaha nomomafiku etu. Natu konakone nhatu domomikalo odo Jehova ha kwatafana nafye kunena.
“Omishangwa adishe da yandjwa keenghono dOmhepo”
5. Oshilongifo sha kula shekwatafano pokati kaJehova novanhu kunena oshike, nongahelipi hatu dulu okumona mo ouwa musho?
5 Oshilongifo sha kula shekwatafano pokati kaKalunga novanhu osho Ombibeli. Oya nwefwa mo kuKalunga, nakeshe shimwe osho shi li mo otashi tu etele ouwa. (2 Timoteus 3:16) Ombibeli oi yadi oihopaenenwa yovanhu va li ko shili, ovo va longifa ehalo lavo vene mokutokola ngeenge otava pwilikine kondaka yaJehova ile hasho. Oihopaenenwa ya tya ngaha otai tu dimbulukifa kutya omolwashike sha fimana tu pwilikine kwaasho omhepo yaKalunga tai ti. (1 Ovakorinto 10:11) Ombibeli oi na yo ounongo tau longo, notai tu pe omayele pomafimbo oo tu na okuninga omatokolo e na sha nonghalamwenyo. Osha fa naanaa Kalunga e li konima yetu, ta popi momatwi etu eendjovo edi: “Apa ondjila, ei mu nokweenda nayo!”
6. Omolwashike Ombibeli i dule kokule omambo aeshe makwao?
6 Opo tu pwilikine eshi omhepo tai ti okupitila momapandja Ombibeli, otu na oku i lesha nope he na okufaula. Ombibeli kai fi ashike embo la shangekeka noli holike, olo li li limwe lomomambo mahapu oo taa dulu okumonika kunena. Ombibeli oya nwefwa mo komhepo noi na omadiladilo aKalunga. Ovaheberi 4:12 otava ti: “Osheshi ondjovo yaKalunga oi nomwenyo neenghono, noi neememo i dule eongamukonda leememo keembinga mbali, otai tu, ndele tai tongola omwenyo nomhepo, eengolo nomungo; ndele i shii kutokola omadilongo nomadiladilo omutima.” Eshi hatu lesha Ombibeli, oshikalimo shayo otashi tu momadiladilo etu omoule nomomalinyengotomheno etu ngaashi eongamukonda, i holole eenghatu odo tu na okukatuka opo onghalamwenyo yetu i twe kumwe nehalo laKalunga.
7. Omolwashike okulesha Ombibeli kwa fimana, nohatu ladipikwa tu shi ninge lungapi?
7 “Omadilongo nomadiladilo omutima” otaa dulu okulunduluka mokweendela ko kwefimbo nosho yo eshi hatu nwefwa mo koimoniwa yetu yomonghalamwenyo—oyo tai eta ehafo naayo tai eta oudjuu. Ngeenge ihatu konakona alushe Eendjovo daKalunga, omadiladilo etu, oikala yetu nomaliudo etu itaa ka kala vali metwokumwe nomafinamhango opakalunga. Hano, Ombibeli otai tu kumaida: “Twikileni okuliyeleka ngeenge mu li meitavelo, twikileni okulipulapula nghee mwa tya.” (2 Ovakorinto 13:5, NW) Ngeenge ohatu twikile nokupwilikina osho omhepo tai ti, otu na okudulika komayele okulesha Eendjovo daKalunga efiku keshe.—Epsalme 1:2, NW.
8. Eendjovo dilipi domuyapostoli Paulus tadi tu kwafele tu likonakone fye vene shi na sha nokulesha Ombibeli?
8 Edimbulukifo la fimana kovaleshi vOmbibeli olo: Pitika efimbo la wana u diladile eshi wa lesha! Mokuninga eenghendabala dokutwa kumwe nekumaido lokulesha Ombibeli efiku keshe, inatu hala tu kale hatu tondoka opo tu mane ko omatukulwa onhumba nope he na okumona eudeko lasha mwaasho hatu lesha. Nande okulesha Ombibeli nope he na okufaula ku li oshinima sha fimana unene, omalinyengotomheno etu kae na ashike okukala twa hala tu endele pamwe nelandulafano; otu na okukala tu na ehalo lashili lokulihonga kombinga yaJehova nosho yo omalalakano aye. Mokutala koshinima eshi, otashi dulika tu longife eendjovo edi domuyapostoli Paulus molwokulikonakona mwene. Mokushangela Ovakriste vakwao, okwa ti: “Handi tu eengolo koshipala shaXe . . . opo Ye e mu pe . . . Kristus opo a kale momitima deni okokwiitavela, opo mu kale mwa twamifwa nomwa dikwa mohole, mu dule okukoneka pamwe novayapuki aveshe oumbwalangadja, noule womukokomoko, noule woposhi, noule wopombada, nokushiiva ohole yaKristus ei i dule eshiivo alishe, opo mu yade ouyadi aushe waKalunga.”—Ovaefeso 3:14, 16-19.
9. Ongahelipi hatu dulu okukulika nokupameka ehalo letu lokulihonga kombinga yaJehova?
9 Shoshili, vamwe vomufye pashitwe kave hole okulesha, omanga vamwe ve hole okulesha. Ndelenee, kashi na nee mbudi kutya otu na oshitwe ya tya ngahelipi, ohatu dulu okukulika nokupameka ehalo letu okulihonga kombinga yaJehova. Omuyapostoli Petrus okwa yelifa kutya otu na okukala tu na shili ehalo lokumona eshiivo lOmbibeli, nokwa dimina kutya ehalo la tya ngaha otali dulu okukulikwa. Okwa shanga: “Nye mu hale shili ongaashi ouhanana omashini aa omeendjovo inamu ya sha, opo mu kule keenghono dao, mu xupifwe.” (1 Petrus 2:2, eendada ofye twe di shanga da endama.) Elipangelo mwene ola fimana unene tuu ngeenge otwa hala okutota ‘ehalo’ lokukonakona Ombibeli. Ngaashi ashike hatu dulu okukulika ehalo loikulya ipe konima eshi twe i makela oikando yonhumba, oikala yetu i na sha nelesho nosho yo ekonakono otai dulu i xwepopale ngeenge ohatu lipangele fye vene mokushikula elandulafano nope he na okufaula.
“Oikulya pefimbo la wapala”
10. “Omupiya omudiinini nomunaendunge” okwa fikama po moolyelye, nongahelipi Jehova te va longifa kunena?
10 Omukalo umwe oo Jehova ta longifa okupopya nafye kunena owa ulikwa kuJesus muMateus 24:45-47. (Yelekanifa NW.) Apa okwa li ta popi eongalo lOvakriste—“omupiya omudiinini nomunaendunge” a nangekwa po okuyandja oikulya yopamhepo “pefimbo la wapala.” Pauhandimwe, oilyo yongudu ei oyo ‘ovapiya’ vaJesus. Ava, opamwe ‘nongudu inene’ ‘yeedi dimwe,’ ova tambula etwomukumo newiliko. (Ehololo 7:9; Johannes 10:16) Ihapu yomoikulya ei pefimbo liwa ohai ya molupe loishangomwa, ngaashi Oshungonangelo noAwake! nosho yo oishangomwa imwe. Oikulya yopamhepo ya wedwa po ohai yandjwa molupe loipopiwa nosho yo omaulikilo poyoongalele yoshitukulwa noyoshikandjo nopokwoongala kweongalo.
11. Ongahelipi hatu ulike kutya otwa tambula ko osho omhepo tai ti okupitila ‘momupiya omudiinini nomunaendunge’?
11 Omauyelele aa taa yandjwa ‘komupiya omudiinini nomunaendunge’ okwa tulwa po okupameka eitavelo letu nokudeula eenghono detu dokukoneka. (Ovaheberi 5:14) Omayele a tya ngaha otaa dulu okukala e na sha noinima yakwalukeshe opo keshe umwe a kale e na omhito e a longife paumwene. Efimbo nefimbo, ohatu mono yo omayele oo e na sha noinima yokondadalunde yelihumbato letu. Oikala ilipi tu na okukala tu na ngee ohatu pwilikine shili osho omhepo tai ti okupitila mongudu yomupiya? Omuyapostoli Paulus okwa nyamukula: “Shikuleni ovakwatelikomesho veni, nye mu dulike kuvo.” (Ovaheberi 13:17) Oshoshili, aveshe ovo va kwatelwa melongekido la tya ngaha ove li ovanhu inava wanenena. Nande ongaho, Jehova okwa hafa mokulongifa ovapiya vaye vopanhu oku tu wilika mefimbo eli lexulilo nande inava wanenena.
Ewiliko tali di momaliudo etu
12, 13. (a) Odjo ikwao yewiliko ilipi Jehova e tu pa? (b) Omanwefemo mawa elipi omaliudo taa dulu okukala e na nokuli nomovanhu ovo ve he na eshiivo lashili lEendjovo daKalunga?
12 Jehova okwe tu pa odjo ikwao yoku tu wilika—omaliudo etu. Ye okwa shita omunhu e na omaliudo omeni okushiiva ouwa nowii. Oshi li oshitukulwa sheshito letu. Monhumwafo yaye kOvaroma, omuyapostoli Paulus okwa yelifa: “Osheshi ovapaani ava ve he nomhango, eshi tava longo pashitwe eshi tashi pulwa komhango, nande ve he nomhango, ovo omhango kuvo vene, ndele ohava holola nokutya, oshilonga shomhango osha shangelwa ngaha momitima davo, omaliudo avo pamwe nomadiladilo avo eshi taa hepaululilafana noku va pa oushima ile noku va popila.”—Ovaroma 2:14, 15.
13 Vahapu ovo inava shiiva Jehova otava dulu va tule omadiladilo neenghatu davo metwokumwe nomafinamhango opakalunga aasho shi li mondjila ile sha puka. Osha fa naanaa ve udite ewi lomeni tali nongofola noku va ulikila va ye mondjila ya yuka. Eshi ngeenge osho shi li ngaho kwaavo ve he na eshiivo lashili lEendjovo daKalunga, hano ewi lomeni lOvakriste vashili kali na tuu okukala tali popi neenghono shi dulife! Shoshili, omaliudo Ovakriste oo a kosholwa keshiivo lashili lEendjovo daKalunga notaa longo metwokumwe nomhepo iyapuki yaJehova otai dulu okuyandja ewiliko li shii okulineekelwa.—Ovaroma 9:1.
14. Ongahelipi omaliudo a deulwa kOmbibeli tae tu kwafele tu shikule ewiliko lomhepo yaJehova?
14 Omaliudo mawa oo a deulwa kOmbibeli, otaa dulu oku tu dimbulukifa ondjila oyo omhepo ya hala tu ende nayo. Otashi dulika pa ka kale omafimbo amwe kutya nee Omishangwa ile oishangomwa yetu yopaMbibeli itai yandje omulombo wokondadalunde u na sha nonghalo yonhumba omo tu li. Nande ongaho, omaliudo etu otashi dulika a yandje elondwelo oku tu londwela shi na sha nondjila oyo tai dulu okweeta oshiponga. Doshili, moinima ya tya ngaha, okulipwililikila omaliudo etu e tu pangele otashi dulika shi ka tye ohatu lipwililikile eshi omhepo yaJehova tai ti. Mepingafano naashi, mokulihonga okulineekela omaliudo etu opaKriste a deulwa, ohatu dulu okuninga omahoololo opandunge kutya nee kape na omalombwelo okondadalunde onhumba a shangwa. Ndelenee osha fimana oku shi kaleka momadiladilo kutya ngeenge kape na efinamhango lopakalunga olo la yandjwa ile omhango otashi ka kala inashi yuka okufindila etokolo lomaliudo etu vene mOvakriste vakwetu moinima oyo sha yela naanaa kutya oyopaumwene.—Ovaroma 14:1-4; Ovagalati 6:5.
15, 16. Oshike osho tashi dulu okunwefa mo omaliudo etu a ha longe nawa, nongahelipi hatu dulu okukelela eshi shi ha ningwe?
15 Eliudo la yela la deulwa kOmbibeli olo oshipewa shiwa sha dja kuKalunga. (Jakob 1:17) Ndele otu na okwaamena oshipewa eshi komanwefemo a nyonauka ngeenge otwa hala shi kale tashi longo nawa shili oshilongifo shokwaamena eenghedi detu. Eenghedindjikilile domoshitukulwa nosho yo omifyuululwakalo odo tadi kondjifa omifikamhango daKalunga ngeenge ohatu di shikula, otadi dulu okunwefa mo eliudo letu li ha longe nawa noli dope oku tu ulikila ondjila oyo ya yuka. Ohashi dulika tu ulike kutya itatu dulu okutokola oinima shi li mondjila nohatu dulu nokuli tu lipukife fye vene mokudiladila kutya onghatu ei ii oyo iwa.—Yelekanifa Johannes 16:2.
16 Ngeenge ohatu twikile nokulipwililikila omalondwelo omaliudo etu, ewi lao otali ende tali nghundipala kanini nakanini fiyo hatu kala tu he na ko nasha paenghedi, ile nokuli twa kukuta pamaliudo. Omupsalme okwa popya ovanhu va tya ngaha eshi a ti: “Omitima davo da fimha, da fa da dimwa komaadi; ndelenee ame ohandi hafele omhango yoye.” (Epsalme 119:70) Ovo tave lipwililikile ewi leyukifo lomaliudo avo otava kanifa eenghono davo dokudiladila nawa. Vo itava wilikwa vali komafinamhango opakalunga noitava dulu okuninga omatokolo a yuka. Opo tu likelele konghalo ya tya ngaha, otu na okukala hatu linyenge kewiliko lomaliudo etu opaKriste nokuli nande oshinima otashi monika shinini.—Lukas 16:10.
Ovanelao ovava tava pwilikine nokudulika
17. Eshi hatu pwilikine ‘kondjovo ei tai di konima yetu’ nokulandula omaliudo etu a deulwa kOmbibeli, ongahelipi hatu ka nangekwa noupuna?
17 Eshi hatu shi ningi onghedindjikilile okupwilikina ‘kondjovo oyo tai di konima yetu’—ngaashi naanaa tai yandjwa okupitila mOmishangwa nomomupiya omudiinini nomunaendunge—naashi hatu pwilikine komalondwelo omadiladilo etu a deulwa kOmbibeli, Jehova ote ke tu nangeka noupuna nomhepo yaye. Omhepo iyapuki otai dulu yo okuhapupalifa eenghono detu tu tambule notu ude ko osho Jehova te tu lombwele.
18, 19. Ongahelipi ewiliko laJehova tali tu etele ouwa moukalele wetu nosho yo monghalamwenyo yetu yopaumwene?
18 Omhepo yaJehova otai tu tu yo omukumo opo tu taalele eenghalo didjuu tu na ounongo nosho yo omukumo. Ngaashi moshinima shovayapostoli, omhepo yaKalunga otai dulu okupendula eenghono dokudiladila kwetu noku tu kwafela alushe tu linyenge notu popye metwokumwe nomafinamhango opaMbibeli. (Mateus 10:18-20; Johannes 14:26; Oilonga 4:5-8, 13, 31; 15:28) Ekwatakanifokumwe lomhepo yaJehova neenghendabala detu dopaumwene otali tu kwafa tu pondole eshi hatu ningi omatokolo a fimana monghalamwenyo, otali tu pe omukumo tu shikule omatokolo oo. Pashihopaenenwa, otashi dulika u diladile okulundulula onghedi yokukalamwenyo kwoye opo u mone efimbo lihapu li na sha noinima yopamhepo. Ile otashi dulika u kale wa taalela okuninga omahoololo a fimana e na sha nomalunduluko onghalamwenyo, ngaashi okukonga kaume komohombo, okutala nawa shi na sha noilonga oyo to pewa ile okulanda eumbo. Ponhele yokulineekela omaliudo etu opanhu oo aeke mokuninga omatokolo etu, otu na okupwilikina eshi omhepo yaKalunga tai ti nokukatuka metwokumwe newiliko layo.
19 Ohatu pandula shili omadimbulukifo ohole nosho yo omayele oo hatu mono okudja kOvakriste vakwetu, mwa kwatelwa ovakulunhuongalo. Ndelenee katu na ashike alushe okukala twa teelela vamwe ve uye ve tu nofwele ko shi na sha noinima yonhumba. Ngeenge otu shii onghatu yopandunge oyo tu na okushikula nosho yo kutya omalunduluko elipi twa pumbwa okuninga moikala nomomalihumbato etu opo tu dule okuhafifa Kalunga, natu shi ninge. Jesus okwa ti: “Eshi ngenge mu shi shii, onye ovanelao ngenge tamu shi ningi.”—Johannes 13:17.
20. Omanangeko noupuna elipi taa ka monika kwaavo hava pwilikine ‘kondjovo ei tai di konima yavo’?
20 Osha yela kutya, opo va shiive nghee ve na okuhafifa Kalunga, Ovakriste inava pumbwa okuuda ewi lofaafaa okudja meulu, noinava pumbwa okutalelwa po kovaengeli. Ova nangekwa noupuna mokukala ve na Eendjovo daKalunga da shangwa nosho yo ewiliko laye lopahole okupitila mongudu yovavaekwa vaye vokombada yedu. Ngeenge otava pwilikine nawanawa ‘kondjovo oyo tai di konima yavo’ nokushikula omayele omaliudo avo a deulwa kOmbibeli, otava ka pondola mokulonga ehalo laKalunga. Opo nee otava ka wanifilwa shili eudaneko lomuyapostoli Johannes: “Ou ta longo ehalo laKalunga, oye ta kala alushe.”—1 Johannes 2:17.
[Efano pepandja 24]
Courtesy Arecibo Observatory/David Parker/Science Photo Library
[Efano pepandja 24]
Omunhu ina pumbwa oilongifo ya kitakana a kwate omawi omatumwalaka okudja kuKalunga
[Efano pepandja 26]
Jehova ota popi nafye okupitila mOmbibeli nosho yo ‘momupiya omudiinini nomunaendunge’
[Efano pepandja 28]
Okweendulula pauxupi
• Omolwashike Jehova ha kwatafana novashitwa vaye vopanhu?
• Ongahelipi hatu dulu okumona mo ouwa melandulafano lokulesha Ombibeli nope he na okufaula?
• Otu na okulinyenga ngahelipi kewiliko okudja kongudu yomupiya?
• Omolwashike tu he na okulipwililikila omalombwelo omaliudo etu a deulwa kOmbibeli?