Eemusika edi tadi hafifa Kalunga
Eemusika oda hokololwa kutya “oda dja nale nodiwa unene momaunghulungu aeshe.” Ngaashi okupopya elaka, odi li omaano oo taa ulike kutya ovanhu inava fa oinamwenyo. Omusika ohai tunhula omaliudo. Otai dulu okunyuwifa omatwi nokukala tai kwelengedja momadiladilo etu. Komesho yaaishe ei, otai dulu yo okuhafifa Kalunga.
NGAASHI Ombibeli tai shi ulike, Ovaisrael okwa li ovanhu hava shiki eemusika. Eemusika oda li “ounghulungu wa fimana momafimbo onale Ombibeli,” Unger’s Bible Dictionary osho tai ti. Ku li oshitukulwa shakeshe efiku, okwiimba osho yo eemusika oda li da kwatelwa mo mokulongela Kalunga kwavo. Ndelenee omawi ovanhu oo unene kwa li haa longifwa.
Ohamba David oya li ya nangeka vamwe vomOvalevi va ‘wilike okwiimba’ metwali, fimbo otembeli oyo ya tungwa komona waye Salomo inai nangekwa natango. (1 Omafimbo 6:31, 32) Eshi oshikefa shehangano, osho shi lile po okukala po kwaJehova, sha fika muJerusalem, David okwa ninga omalongekido opo Ovalevi vamwe “va fimaneke Omwene . . . noku mu hambelela noku mu pandula.” Okwa li tave mu tange nomawi avo pamwe “nouhumbafeta noushandji, [nova] shika omanghuma oivela.” Ovalumenhu ava ova “tumbulwa pamadina va hambelele Omwene nokutya, ouwanghenda waye tau kala fiyo alushe.”—1 Omafimbo 16:4-6, 41; 25:1.
Etumbulo hali endululwa olo tali ti “Alushe ouwanghenda [waJehova] tau kala po” otali holoka oikando ihapu mOmapsalme, embo lOmbibeli olo li na ko nasha unene neemusika. Pashihopaenenwa, ou li moshitukulwa keshe oshitivali sheevelishe 26 dEpsalme 136. Omuhongwanhu umwe wOmbibeli okwa ti: “Molwaasho eendjovo edi odixupi, okwa li tadi popiwa noupu komilungu doshiwana. Keshe umwe oo e di uda, ota dulu oku di dimbuluka.”
Omashangelo opombada momapsalme otaa ulike etandavelo lokulongifa oishikomwa yomusika. Epsalme 150 otali tumbula omanghuma, ouhumbafeta, eengoma, eenyalilo, oungedjo osho yo outa. Nande ongaho, osho kwa li sha fimana osho ewi lopanhu. Ovelishe 6 otai kumaida: “Oshinamufudo keshe, tanga Omwene! Halleluya!”
Molwaashi omusika ohai ulike omaliudo etu, okuuda oluhodi momafimbo omo Ombibeli ya shangwa okwa li kwa etifa ovanhu va imbe omaimbilotangumuno. Ndele oludi la tya ngaha lokwiimba inali monika unene meemusika dOvaisrael. “Ashike pefimbo lokukema omaimbilotangumuno okwa li a longifwa ponhele yomusika i na ongovela ile okupopya eendjovo da koshoka noda twa,” oensiklopedia yOmbibeli Insight on the Scriptures osho tai ti.a
Jesus novayapostoli vaye ovadiinini ova li va tanga Jehova nomaimbilo onguloshi oyo fimbo Jesus ina fya, nope he na omalimbililo ova imba eendjovo domOmapsalme aHallel. (Omapsalme 113-118) Eshi kasha li tuu sha pameka ovahongwa vaJesus omolwokutaalela efyo lOmwene wavo! Kakele kaasho, vo ove shi pondola mokukala ve li ovapiya ovadiinini vOmupangeli Munene weshito alishe, Jehova, mokwiimba mokule oikando itano etumbulo hali endululwa “ouwanghenda waye otau kala po alushelushe.”—Epsalme 118:1-4, 29.
Ovakriste vonale vomuEfeso nomuKolossa ova imba ‘omapsalme nokwiimbila nokuhambelela Omwene’ (osho tashi ti lelalela, “omaimbilo”). Kwaaishe ei ova weda ko ‘omalwiimbo opamhepo’ oo va imba momitima davo. (Ovaefeso 5:19; Ovakolossi 3:16) Mokwiimba nosho yo mokupopya, ova longifa omilungu davo sha yeleka mokuulika olupandu lavo. Mbela Jesus ina popya kutya “eshi shi yadi omutima, osho tashi popifa okanya”?—Mateus 12:34.
Eemusika edi itadi hafifa Kalunga
Haemusika adishe da tumbulwa mOmbibeli da kala nokuhafifa Kalunga. Diladila ashike koshiningwanima osho sha ningilwa pomhunda yaSinai, oko Moses kwa li a pelwa Omhango, mwa kwatelwa Oipango Omulongo. Fimbo Moses kwa li ta londoloka komhunda, okwa li e udite shike? “Ondaka kai fi yaava hava imbi oshikwambi, noi he fi ondaka yaava va tewa,” ndele okwa li e “udite ovaimbi hava imbi [omaimbilo e lili, NW].” Edi okwa li eemusika delongelo loikalunga, eshi osha handukifa Kalunga noshidjemo osha li efyo lovaningi veemusika ovo hanga 3 000.—Exodus 32:18, 25-28.
Nonande ovanhu otava dulu okutota, okushika nokuhafela omaludi aeshe eemusika, eshi inashi hala nande okutya adishe otadi hafifa Kalunga. Omolwashike mbela? Omukriste omuyapostoli Paulus okwa yelifa: “Aveshe ova nyona, nove he noshinge shaKalunga.” (Ovaroma 3:23) Omikalondjikilile doshipaani di na sha noludalo, ehongo olo tali ti omwenyo womunhu ihau fi, nosho yo okwiilikana kuMaria e li vati “ina yaKalunga” oyo oipalanyole hai longifwa luhapu meemusika. Ndelenee omahongo neenghedi edi itadi fimaneke Kalunga kashili, molwaashi do itadi tu kumwe naasho sha hololwa mEendjovo daye da nwefwa mo, Ombibeli.—Deuteronomion 18:10-12; Hesekiel 18:4; Lukas 1:35, 38.
Hoolola omusika neendunge
Eemusika dihapu odo di li po otadi limbililike ovanhu. Oipeko youngalo oya fanekwa panghedi oyo tai linyengifa ovalandi va lande omaludi e lili naku lili eemusika. Ndele ngee omulongeli waKalunga okwa hala oku Mu hafifa, oku na okukala a lungama opo a hoolole pandunge nokuhenuka eemusika doikwelengedji i li mumwe nomawi neemusika doikwelengedji oyo aike da nwefwa mo komalongelokalunga oipupulu ile odo tadi divilike onyata yoipala nokulongela eendemoni.
Albert, oo a longele nale e li omutumwa Omukriste muAfrika, okwa dimina kutya ka li e na naanaa omhito okushika okahumba eshi a li oko. Ndelenee okwa kala ha pwilikine nokupwilikinununa keengalo dongelema dinini odo kwa li a ya nado. Eshi a shuna koshilongo shavo, Albert paife ota talele po omaongalo opaKriste e li omupashukili omweendi. Efimbo laye lokupwilikina keemusika ola ngabekwa. “Oyo ndi hole oyo yo ya totwa kuBeethoven,” osho ta dimine. “Eedula da pita po, onda ongela [omaludi e lili naku lili eemusika daye].” Okupwilikina kudo okwa li kwe mu etela ehafo linene. Doshili, omunhu keshe oku na oludi leemusika odo e hole, ndele tu li Ovakriste otu na okudimbuluka ekumaido laPaulus olo tali ti: “Ngenge tamu li ile tamu nu, ile keshe tuu eshi tamu shi ningi, ashishe shi ningeni okufimanekifa Kalunga.”—1 Ovakorinto 10:31.
Eemusika neliyandjo
Susie okwa li e hole unene eemusika. “Onda tameka okushika okahumba fimbo ndi na eedula 6, okafiloli fimbo ndi na 10 noxuuninwa okahumbafeta eshi ndi na 12,” osho a hokolola. Susie konima okwa ka ya ko Royal College of Music muLondon, shaEngland, e ke lihonga okushika okahumbafeta. Okwe lihonga eedula nhee pamwe nomushiki wokahumbafeta a fimana waSpania nomodula ya landula okwa ka twikila koParis Conservatoire, oko a likola ondodo ya tumbala momusika osho yo odiploma mokushika okahumbafeta nomokuhonga vamwe okahumba.
Susie okwa tameka okweendafana neongalo lEendombwedi daJehova muLondon. Oko a mona ohokwe yashili nosho yo ohole mokati kEendombwedi. Kanini nakanini, ohole yaye yokuhola Jehova oya kula, nouladi waye moilonga yaye owe mu linyengifa a kale nehalo lokukonga eenghedi oku mu longela. Eshi oshe mu twala fiyo omeliyapulo neninginifo. “Ngeenge eifano loye omusika, oshi li onghalamwenyo yeliyandjo, hano onghalamwenyo yeliyandjo kwaame oshinima osho nda ikilila,” Susie osho a ti. Efimbo laye lokushika eemusika moipafi ola ninipala eshi a kufa ombinga moukalele wopaKriste wokuudifa onghundana iwa yOuhamba waKalunga mokudulika komalombwelo aJesus.—Mateus 24:14; Markus 13:10.
Paife eshi ta longifa ashike efimbo la ngabekwa mokushika eemusika, mbela oku udite ngahelipi? “Omafimbo amwe ohandi kala ndi udite nai kanini eshi ndi he na vali efimbo la wana okulideula,” osho a dimina, “ndele ohandi twikile natango okushika oishikomwa yange nokuhafela omusika. Omusika oyo omaano a dja kuJehova. Ndele paife ohandi i hafele unene molwaashi onda tula tete oilonga yaye komesho monghalamwenyo yange.”—Mateus 6:33.
Eemusika edi tadi tange Kalunga
Albert naSusie opamwe nEendombwedi daJehova dikwao hanga omamiliyona ahamano otadi tange Jehova Kalunga alushe neemusika. Pokwoongala kwopaKriste oko haku ningilwa mOmalupale Ouhamba moilongo 234, ohadi tameke nohadi xulifa okwoongala kwado neimbilo okuhambelela Jehova, ngeenge tashi dulika. Eengovela diwa di na eendjovo de likolelela kOmishangwa tadi tange Jehova Kalunga.
Ovakalipo aveshe ohava yelula omawi avo nokwiimba nomutima aushe kutya Jehova oye Kalunga omufilishisho (Eimbilo 44). Ohava imbi eimbilo lokutanga Jehova (Eimbilo 190). Omaimbilo avo ohaa popi ehafo noshinakuwanifwa shavo shoumwainafana wopaKriste, okukala kwopaKriste nomaukwatya opaKriste. Oshinima osho tashi va hafifa yo unene, osho kutya eemusika di lili naku lili oda longifwa kEendombwedi okudja kuAsia, Australia, Europa, Amerika lokOlukadi nolokOlundume eshi da tota eengovela.b
“Imbileni Omwene eimbilo lipe, edu alishe, imbila Omwene! Imbileni Omwene, tangeni edina laye,” edi eendjovo diwa da tameka neimbilo lopauhamba la totwa pefimbo lomupsalme. “Efiku nefiku udifeni exupifo laye. Hepaululeni oshinge shaye mokati koiwana yovapaani, noikumifilonga yaye mokati koiwana yoilongo.” (Epsalme 96:1-3) Eshi osho naanaa Eendombwedi daJehova tadi ningi moshitukulwa sheni, notadi ku shivi u uye u imbe nokutanga pamwe nado. Oto ka tambulwa ko pOmalupale ado Ouhamba, opo to dulu okulihonga nghee to dulu okutanga Jehova neemusika odo tadi mu hafifa.
[Omashangelo opedu]
a La nyanyangidwa koWatchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Omaimbilo aa otaa hangika membo Sing Praises to Jehovah, la nyanyangidwa koWatchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Efano pepandja 20]
Tava imbile Jehova omaimbilohambelelo