Okufimaneka epangelo omolwashike kwa pumba?
“Odino yokudina epangelo lopalongelokalunga nolokoilonga osho yo lopanghalafano nolopapolitika, oyo i li oshinima shaapeshe mounyuni, fiku limwe otai dulu okutalika ko i li oshinima shididilikwedi shomido omulongo opo da piti.”
OPA pita omido dihapu okudja komido odo omulongo da popiwa komunandjokonona nomufilosofi Hannah Arendt, odo da tameka mo 1960. Kunena, okuhafimaneka epangelo okwa hapupala unene shi dulife nale.
Pashihopaenenwa, ehokololo lopaife moThe Times shaLondon ola ti: “Ovadali vamwe ihava dimine eenghonopangelo dovahongifikola kombada younona vavo, nongeenge eenghendabala tadi ningwa opo ku yandjwe outekuduliko kounona vavo ovadali ohava tanguna.” Luhapu, ngee ounona vavo va pewa outekuduliko kofikola, ovadali ohava i ko haku ka tilifa ashike ovahongifikola ndele oku ke va ponokela.
Omupopikalelipo woNational Association of Head Teachers muBritania, eendjovo daye oda tofwa mo eshi a tumbula ta ti: “Ovakwashiwana otava ti: ‘Ondi na oufemba,’ ponhele yokutya ‘Ondi na oshinakuwanifwa.’ ” Kakele kokunyengwa okufindila mo efimaneko lokufimaneka epangelo li li nawa mounona vavo, ovadali vamwe ihava pukulula ounona vavo—noinava hala vamwe ve shi ninge. Omushangi woshifokundaneki Margarette Driscoll ota ti kutya ounona ovo tava ti ove na “oufemba” ohava pitikwa okudina eenghonopangelo dovadali nosho yo ovahongi, nosha yela kutya oshilanduliko osho “epupi lipe li he na efimaneko lokufimaneka epangelo noli na eshiivo linini laasho shi li mondjila naasho sha puka.”
Moshitukulwa shoshifo Time “Epupi la nyonauka” otashi divilike enyemato lovanyasha vahapu Ovarusia, mokutofa mo omushiki worap a shiivika nawa oo a ti: “Ongahelipi keshe umwe a dalwa mounyuni omu, mu he na sha tashi kala efimbo lile nomu he na osho shi li pauyuki, ta kala nelineekelo moulikumwe wovanhu?” Omushiivinghalo Mikhail Topalov okwa yambidida ediladilo eli ta ti: “Ounona ava kave fi omalai. Ova mona ovadali vavo tava kengelelwa kepangelo, ove va mona tava kanifa oimaliwa yavo oyo va tuvikila noilonga yavo. Mbela ohatu dulu ngoo okuteelela va fimaneke epangelo?”
Ndelenee otashi ka kala sha puka okuuya pexulifodiladilo kutya, oku he na elineekelo mepangelo otaku didilikwa ashike mepupi lovanyasha. Kunena, ovanhu vomapupi aeshe ohava tale ko epangelo keshe noku he na elineekelo, ile nodino nokuli. Mbela eshi osha hala okutya kape na nande epangelo tali dulu okulineekelwa? Ngeenge otadi longifwa nawa, epangelo olo tali fatululwa li li ngaashi “eenghono ile oufemba wokupangela, wokupangula ile wokukelela osho hashi longwa kuvamwe,” otali dulu okukala eenghono tadi eta ouwa. Otali dulu okweetela ovanhu ouwa pauhandimwe nosho yo moulikumwe. Oshitukulwa tashi landula otashi ka yelifa kutya omolwashike eshi osho shi li ngaho.