ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w01 1/1 ep. 7-12
  • Kwafela vamwe va ende nokuwapalela Jehova

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Kwafela vamwe va ende nokuwapalela Jehova
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Ekwafo li na omupondo kOvakolossi
  • Ilikana kondadalunde
  • Longa u pameke vamwe
  • Fikameni mwa wana nomu na eitavelo la pama
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
  • Ehena popepi naKalunga okupitila meilikano
    Ombibeli otai hongo lela shike?
  • “Eshi ngeenge mu shi shii, onye ovanelao ngeenge tamu shi ningi”
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2018
  • Nghee Jehova ha nyamukula omailikano etu
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (yokukonakonwa)-2023
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
w01 1/1 ep. 7-12

Kwafela vamwe va ende nokuwapalela Jehova

“Nafye . . . inatu efa oku mu ilikanena noku mu indilila . . . okweenda

kweni opo ku wapalele Omwene, mu mu hafife muaishe shili nokwiimika

oiimati moshilonga keshe shiwa.”—OVAKOLOSSI 1:9, 10.

“OHATU kala pofaalama mokarafana. Mokukaleka onghalamwenyo yetu yanafangwa, otu na efimbo lihapu okufika kovanhu nonghundana iwa. Otwa nangekwa noupuna noufembanghenda wokukwafela vahapu okuyandjela Jehova eemwenyo davo.”—Ovalihomboli ve li ovakalele vefimbo liyadi muSouth Africa osho va ti.

1, 2. Oshike kondadalunde tashi dulu okukala odjo yehafo nembilipalelo?

2 Mbela ito shi dimine kutya okukwafela vamwe ohashi eta ehafo? Vamwe ohava kendabala efimbo keshe okukwafela ovo tava vele, ovo va polimana ile ovo ve li ovo aveke—nohava mbilipalelwa mokukala tava longo ngaho. Ovakriste vashili ove na oushili kutya okutukula navamwe eshiivo lokushiiva Jehova Kalunga naJesus Kristus otali diki po ekwafo linene olo tava dulu okuyandja. Eshi osho ashike tashi dulu okukwafela vamwe va tambule ko ekulilo laJesus nova kulike ekwatafano liwa naKalunga opo nee tava dulu okumona omwenyo waalushe.—Oilonga 3:19-21; 13:48.

3. Elitulemo letu ola wana okuyukifwa kekwafo loludi lilipi?

3 Ndelenee mbela ongahelipi shi na sha nokukwafela vamwe ovo tava longele Kalunga notava ende nale ‘mondjila’? (Oilonga 19:9) Kape na omalimbililo kutya ou na natango ohokwe inene muvo, ndele otashi dulika ito mono nghee to dulu okuninga shihapu ile u kale to yandje ekwafo tali twikile. Ile onghalo yoye otai monika itai ku pitike u va kwafele, nokungaha otashi ngabeke embilipalelo olo to dulu okumona. (Oilonga 20:35) Shi na sha noinima aishe, ohatu dulu okulihonga membo lOvakolossi.

4. (a) Okoshi yeenghalo dilipi Paulus a li eshi a shangela Ovakolossi? (b) Ongahelipi Epafras a li a kwatelwa mo?

4 Eshi omuyapostoli Paulus a shangela Ovakriste muKolossi, okwa li meumbo loukwatwa muRoma, ndelenee okwa li ta dulu okutalelwa po. Ngaashi to dulu oku shi teelela, Paulus okwa longifa emanguluko laye la ngabekwa okuudifa kombinga yOuhamba waKalunga. (Oilonga 28:16-31) Ovakriste vakwao ova dula okutalela po Paulus, tashi dulika vamwe ovovo nokuli va li va idililwa pamwe naye omafimbo amwe. (Ovakolossi 1:7, 8; 4:10) Umwe okwa li omuudifi nouladi wevangeli Epafras, a dja koshilando shaKolossi muFrigia, koshilongo shokouninginino waEfeso muAsia Linini (kunena ohashi ifanwa Turkey). Epafras okwa li a longifwa okutota po eongalo muKolossi, nokwa longela omaongalo opopepi, laLaodikea nolaHierapolis. (Ovakolossi 4:12, 13) Omolwashike Epafras a li a ya molweendo a ka mone Paulus muRoma, noshike hatu dulu okulihonga mokulinyenga kwaPaulus?

Ekwafo li na omupondo kOvakolossi

5. Omolwashike Paulus a shangela Ovakolossi oinima oyo?

5 Opo a ninge ekwatafano naPaulus shi na sha neenghalo meongalo laKolossi, Epafras okwa ya molweendo la nyika oshiponga okuya kuRoma. Okwa yandja ehokololo leitavelo, lohole nosho yo eenghendabala dokuudifa evangeli dOvakriste ovo. (Ovakolossi 1:4-8) Ndelenee, osha yela kutya okwa li a popya yo oshisho shaye kombinga yenwefemo lii olo tali mbadameke oupamhepo wOvakolossi. Paulus okwa nyamukula nonhumwafo ya nwefwa mo oyo ya kondjifa amwe omomataleko oo a tandavelekwa kovahongi ovanaipupulu. Okwa ulika unene tuu konghandangala ya fimana oyo i na okudanwa kuJesus Kristus.a Mbela ekwafo laye ola li la ngabekwa okudivilika oshipatululo shoshili yOmbibeli? Mbela ongahelipi vali a li ta dulu okukwafela Ovakolossi, noilihongomwa yashike hatu dulu okulihonga mo shi na sha nokukwafela vamwe?

6. Monhumwafo yaye kOvakolossi, Paulus okwa divilika shike?

6 Monhumwafo yaye yotete, Paulus okwa yelifa onghedi yekwafo oyo tu he na okudimbwa. Osha li onghedi yokuyandja ekwafo li na omupondo tali di kokule, molwaashi Paulus naEpafras ova li ve li li kokule okudja kuKolossi. Paulus okwe shi koleka ta ti: “Ohatu pandula Kalunga Xe yOmwene wetu Jesus Kristus alushe ngenge hatu mu ilikanene [eshangelo lopedu mo NW, “oku mu ilikanena alushe”].” Heeno, aa okwa li omailikano okondadalunde a ilikanenwa Ovakriste muKolossi. Paulus okwa weda ko ta ti: “Onghee nafye yo, kokudja kefiku olo twe shi uda, inatu efa oku mu ilikanena noku mu indilila mu yadifwe okushiiva ehalo laye meendunge adishe nomounongo wopamhepo.”—Ovakolossi 1:3, 9.

7, 8. Omailikano etu opaumwene nosho yo omeongalo luhapu oku na okukwatela mo oshinima shilipi?

7 Otu shi shii kutya Jehova oye “Omuudi womailikano,” omolwaasho hatu dulu okulineekela ehalo laye a ude omailikano etu oo taa ilikanwa metwokumwe nehalo laye. (Epsalme 65:3; 86:6; Omayeletumbulo 15:8, 29; 1 Johannes 5:14) Ndelenee ngeenge tashi ya komailikano etu okwiilikanena vamwe, omailikano etu ohaa kala oludi lilipi?

8 Otashi dulika luhapu hatu diladila ‘ovamwatate ovo ve li mounyuni aushe’ noku va ilikanena yo. (1 Petrus 5:9, yelekanifa OB-1986.) Ile otashi dulika tu ilikane Jehova shi na sha nOvakriste nosho yo vamwe ovo ve li moshitukulwa sha dengwa koshiponga shinene. Eshi ovahongwa vomefelemudo lotete ovo va li moitukulwa i lili va uda ondjala muJudea, osha yela kutya ova li va ilikana omailikano mahapu omolwovamwaxe nokuli fimbo kwa li inava tuma oimaliwa oku va kwafela. (Oilonga 11:27-30) Kunena, omailikano okwiilikanena oumwainafana aushe ile shi na sha nongudu ya kula yovamwatate ohaa udika luhapu pokwoongala kwopaKriste, opo pe na vahapu ovo va pumbwa okuuda ko nova dule okutya “amen.”—1 Ovakorinto 14:16.

Ilikana kondadalunde

9, 10. (a) Oihopaenenwa ilipi tai ulike kutya osha yuka okwiilikanena vamwe kondadalunde? (b) Ongahelipi vamwe va ilikanena Paulus kondadalunde?

9 Ndelenee, Ombibeli otai tu pe oihopaenenwa yomailikano okwiilikanena vamwe oo a li okondadalunde. Diladila eendjovo daJesus da shangwa muLukas 22:31, 32. Okwa li a dingililwa kovayapostoli ovadiinini 11. Aveshe ova li va pumbwa ekwafo laKalunga omolwomafimbo madjuu oo e li komesho, onghee Jesus okwe va ilikanena. (Johannes 17:9-14) Nande ongaho, Jesus okwa yukifa elitulemo kuPetrus, nokwa ilikana eilikano lokondadalunde omolwomuhongwa oo umwe. Oihopaenenwa imwe: Elisa okwa ilikana kuKalunga opo a kwafele omulumenhu umwe kondadalunde, omupiya waye. (2 Eehamba 6:15-17) Omuyapostoli Johannes okwa ilikanena Gaius opo a twikile noukolele wopalutu osho yo wopamhepo. (3 Johannes 1, 2) Osho yo omailikano amwe okwa li a yukifwa keengudu donhumba kondadalunde.—Job 42:7, 8; Lukas 6:28; Oilonga 7:60; 1 Timoteus 2:1, 2.

10 Onhumwafo yaPaulus oya divilika oshinima shokwiilikana kondadalunde. Okwa pula opo omailikano a ilikanwe molwaye ile molwaye nosho yo vakwao. Ovakolossi 4:2, 3 otava ti: “Diinineni mokwiilikana nokukala mo oupafi nokupandula, noku tu ilikanena yo, opo Kalunga e tu yeululile oshivelo shondjovo tu popye oshiholekwa shaKristus omolwaasho nda mangwa yo.” Konakona yo oihopaenenwa imwe momishangwa edi: Ovaroma 15:30; 1 Ovatessaloniki 5:25; 2 Ovatessaloniki 3:1; Ovaheberi 13:18.

11. Epafras okwa ilikanena oolyelye eshi a li muRoma?

11 Eshi osha faafana nomulongi pamwe naPaulus muRoma. “NaEpafras, omukweni, . . . te mu kundile po yo, oye ou he mu kondjele alushe momailikano aye.” (Ovakolossi 4:12) Oshitya sha tolokwa ‘okukondja’ otashi dulu okuyandja ediladilo “lokukendabala,” ngaashi okudeulwa u kale to nuka to lidingonoka mbaluvali fimbo u li pombada momaudano onale. Mbela Epafras okwa li a ilikanena nouladi ovaitaveli mounyuni aushe ile nokuli ovalongelikalunga vashili ovo va li muAsia Linini alishe? Paulus okwa ulika kutya Epafras okwa li a ilikanena kondadalunde ovo va li muKolossi. Epafras okwa li e shii onghalo yavo. Fye katu va shii aveshe komadina, nokatu shii omaupyakadi oo e va taalela, ndelenee natu tengeneke amwe oo tashi dulika e va taalela. Otashi dulika omunyasha Linus a li ta kondjifa enwefemo lomaufilosofi oo a li po pefimbo opo, nosho yo Rufus otashi dulika a li a pumbwa okupamekwa a kondjife okunanwa keenghedi daye donale dOshijuda. Mokukala e na omushamane e he fi omwiitaveli, mbela Persis okwa li a pumbwa elididimiko nounongo opo a dule okutekula ounona vaye mOmwene, nosho yo Asinkritus, oo kwa li ta mono oixuna koudu oo tau twala mefyo nokwa pumbwa ehekeleko le likalekelwa? Heeno, Epafras okwa kala e shii ovo vomeongalo lavo, nokwe va ilikanena nomutima aushe, omolwaashi ye osho yo Paulus, aveshe ova kala va hala ovaliyandji ava va ende nokuwapalela Jehova.

12. Ongahelipi omailikano etu opaumwene taa dulu okukala okondadalunde?

12 Mbela ou wete oshihopaenenwa kufye—onghedi oyo hatu dulu okukwafela vamwe? Ngaashi sha didilikwa, omailikano omoipafi pokwoongala kwopaKriste luhapu ihaa kala unene okondadalunde, molwaashi ope na ovapwilikini vahapu ve lili noku lili. Ndelenee omailikano etu opaumwene ile omoukwaneumbo otaa dulu okukala okondadalunde. Nonande otashi dulika omafimbo amwe hatu pula Kalunga a wilike noku nangeke noupuna ovapashukili aveshe ovaendi ile ovafita vopamhepo, itatu dulu mbela omafimbo amwe tu kale hatu va tumbula kondadalunde? Pashihopaenenwa, mbela omolwashike ito ilikana nokutumbula edina lomupashukilishikandjo oo ta talele po eongalo leni ile omukwatelikomesho wEkonakono lEmbo lomEongalo leni? MOvafilippi 2:25-28 nosho yo mu 1 Timoteus 5:23 otava ulike ohokwe yopaumwene yaPaulus shi na sha noukolele waTimoteus naEpafroditus. Mbela nafye itatu dulu okuulika ohokwe ya tya ngaha kwaavo tava vele notu va shii komadina?

13. Eenghalo domaludi elipi da yeleka okukwatelwa momailikano etu opaumwene?

13 Doshili, otu na okuhenuka tu he lidope moinima yavamwe yopaumwene, ndelenee osha yuka opo omailikano etu a ulike elitulemo lashili mwaavo tu shii nosho yo ovo hatu file oshisho. (1 Timoteus 5:13; 1 Petrus 4:15) Otashi dulika omumwatate wonhumba a kanifa oilonga yaye, ndelenee fye itatu dulu oku mu pa imwe. Ndelenee, ohatu dulu oku mu tumbula kedina nokutwa omufindo oudjuu waye momailikano etu opaumwene. (Epsalme 37:25; Omayeletumbulo 10:3) Mbela otu shii omumwameme ina hombolwa oo a kula noku he na omushamane nounona molwaashi a tokolatoko okuhombolwa “ashike mOmwene”? (1 Ovakorinto 7:39, NW) Mbela momailikano oye opaumwene, omolwashike ito pula Jehova e mu nangeke noupuna noku mu kwafele a twikile noudiinini moilonga yaye? Oshihopaenenwa shikwao, otashi dulika ovakulunhuongalo vavali va yandja epukululo komumwatate oo a nyona. Mbela omolwashike keshe umwe womuvo ite mu tumbula kedina momailikano avo opaumwene omafimbo nomafimbo?

14. Ongahelipi omailikano okondadalunde e na ekwatafano nokukwafela vamwe?

14 Eemhito odihapu omo to dulu okukwatela mo vamwe momailikano oye opaumwene, ovo u shii va pumbwa ekwafo, ehekeleko, ounongo nosho yo omhepo yaJehova iyapuki ile oiimati keshe oyo tai di muyo. Omolwoinano ile eenghalo dimwe, otashi dulika to ka kala u udite wa ngabekwa moinima ile ekwafo la yukilila olo to dulu okuyandja. Ndelenee ino dimbwa okwiilikanena ovamwaxo novamwanyoko. Ou shi shii kutya ova hala okweenda nokuwapalela Jehova, ndelenee otashi dulika va pumbwa ekwafo shili opo ve shi ninge fiyo alushe. Oshapi yokukwafela, omailikano oye.—Epsalme 18:3; 20:2, 3; 34:16; 46:2; 121:1-3.

Longa u pameke vamwe

15. Omolwashike tu na okukala nelitulemo moshitukulwa shaxuuninwa shOvakolossi?

15 Doshili, omailikano okondadalunde nokwa xwama hao ashike onghedi yokukwafela vamwe, unene tuu ovaholike voye. Embo lOvakolossi otali shi popi sha yela. Ovahongwanhu vahapu otava ti konima yokuyandja ewiliko lopahongo nosho yo omayele taa longo, Paulus okwa weda ko ashike omakundo opaumwene. (Ovakolossi 4:7-18) Ndele mepingafano naasho, otwa mona kutya oitukulwa yaxuuninwa yembo oi na omapukululo a fimana, nomoshitukulwa eshi omu na shihapu okulihonga.

16, 17. Ohatu dulu okutya shike shi na sha novamwatate va tumbulwa mOvakolossi 4:10, 11?

16 Paulus okwa shanga ta ti: “Aristarkus, onakumangwa mukwetu, ote mu kundifa, naMarkus, omukwao waBarnabas, oye ou mwe mu lombwelwa mu mu tambule, ngenge te uya kunye, naJosua, ha ifanwa Justus, ovo vomepitotanda. Vo aveke ve li ovalongi vakwetu molwouhamba waKalunga, ovo [ova kala ekwafo tali pameke kwaame, NW].”—Ovakolossi 4:10, 11.

17 Paulus okwa li a didilika ovamwatate vonhumba ovo va li va wana okutumbulwa kondadalunde. Okwa ti kutya ova li vomwaavo va pitifwa etanda, ovo veputuko lOshijuda. Omwa li ovapititanda vahapu Ovajuda muRoma, navamwe paife Ovakriste. Natango, ovo va tumbulwa kuPaulus ova li ve mu kwafela. Tashi dulika, inava ongaonga okweendafana nOvakriste veputuko lOshipaani, nosha yela kutya ova li va kufa ombinga nehafo pamwe naPaulus mokuudifila Ovapaani.—Ovaroma 11:13; Ovagalati 1:16; 2:11-14.

18. Paulus okwa pandula ngahelipi vamwe ovo a li navo?

18 Didilika omulombo waPaulus tau ti: “Ovo ova kala ekwafo tali pameke kwaame.” (NW) Okwa longifa oshitya shOshigreka osho tashi holoka ashike oshikando shotete mOmbibeli. Ovatoloki vahapu otave shi toloka “ehekeleko.” Ndelenee, ope na oshitya shikwao shOshigreka (pa·ra·ka·le’o) osho luhapu sha tolokwa “ehekeleko.” Eshi Paulus okwe shi longifa peenhele dimwe monhumwafo ei yo venevene ndele hamOvakolossi 4:11.—Mateus 5:4; Oilonga 4:36; 9:31; 2 Ovakorinto 1:4; Ovakolossi 2:2, NW; 4:8.

19, 20. (a) Outumbulilo oo Paulus a tumbula shi na sha novamwaxe ovo ve mu kwafela muRoma owa udiwa ko ngahelipi? (b) Omeenghedi dilipi ovamwatate va li va dula okukwafela Paulus?

19 Ovo va tumbulwa kuPaulus ova li ve na okuninga shihapu shi dule ashike okuyandja eendjovo dehekeleko. Outumbulilo wOshigreka wa tolokwa “ekwafo tali pameke” mOvakolossi 4:11 omafimbo amwe owa longifwa momambo omounyuni u li omuti wokuhakula epolimano. ONew Life Version otai ti: “Kava li tuu ekwafo kwaame!” Ombibeli yOshindonga yo 1986 otai longifa etumbulo tali ti: “Ovo ova kala ekwafo linene kwaame.” Mbela ovamwatate Ovakriste ovo va li popepi naPaulus ova li va ninga shike opo ve mu kwafele?

20 Paulus okwa li ta dulu okutalelwa po, ndele okwa li pe na oinima ihapu oyo kwa li ita dulu okuninga, ngaashi oku ka landa oipumbiwa yaye ya fimana—oikulya noikutu yopokufu. Mbela ongahelipi a dula okumona omambo okukonakona ile okulanda oilongifo yokushanga? (2 Timoteus 4:13) Mbela ito dulu okutengeneka ovamwatate ovo va kwafela Paulus meemhumbwe daye, oku mu ningila oinima oyo ya fimana ngaashi oku ka landa oinima yaye ile okutumwa kuye? Otashi dulika a li a hala okumona kutya eongalo lonhumba oli li ngahelipi noku li pameka. Molwaashi okwa li moukwatwa ka li ta dulu oku shi ninga, onghee hano otashi dulika ovamwatate ovo va li va ka talela po vamwe medina laPaulus, oku mu twaalela omatumwalaka nosho yo okwaalula omahokololo. Kasha li tuu tashi pameke!

21, 22. (a) Omolwashike eendjovo dOvakolossi 4:11 di na okukala dihokwifa kufye? (b) Eenghedi dimwe dilipi odo hatu dulu okulongifa oshihopaenenwa shaavo va li naPaulus?

21 Osho Paulus a shanga kombinga yokukala ve li “ekwafo tali pameke” otashi yandje omayele nghee hatu dulu okukwafela vamwe. Otashi dulika hava ende nokuwapalela Jehova shi na ko nasha nomifikamhango daye dopamikalo, hava kala pokwoongala kwopaKriste nohava kufa ombinga moilonga yokuudifa. Omolwaashi ova wana okupewa eendjovo dolupandu letu. Ndele mbela itatu dulu okuninga shihapu, tu kale “ekwafo tali pameke” ngaashi ovo va li naPaulus?

22 Ngeenge ou shii omumwameme oo ta tu kumwe nOvakorinto votete 7:37 neendunge ndele paife ke na oukwaneumbo waye mwene, mbela ito dulu oku mu kwatela mo momalipyakidilo amwe oukwaneumbo, pamwe oku mu shiva nande okuli mu lye pamwe naye ile e uye a kale pokavilo kanini kookaume ile kovakwanedimo? Ongahelipi shi na sha noku mu shiva mu ende pamwe naye moukwaneumbo woye okuya koshoongalele ile kefudo? Ile u mu pule mu ye naye pefimbo li li nawa ngeenge to ka landa oikulya. Ohatu dulu okuningila ovafiyekadi novafiyelume sha faafana ile tashi dulika ovo ihava dulu vali okushinga. Oto dulu okumona ouwa mokuuda oimoniwa yavo ile okumona ounongo wavo moinima yefiku keshe ngaashi okuhoolola oiimati ile okuhoolola oikutu younona. (Leviticus 19:32; Omayeletumbulo 16:31) Otashi dulu okweeta oshidjemo shiwa shekwatafano lopofingo navo. Onghee hano otava ka kala va manguluka okupula ekwafo loye ngeenge va pumbwa omiti donhumba koaputeka ile oinima imwe ya faafana. Ovamwatate ovo va li naPaulus muRoma osha yela kutya ova li va yandja ekwafo tali pameke notali longo, ngaashi loye tali dulu okukala. Enangeko noupuna limwe natango olo la li la monika nale osho yo olo tali dulu okumonika paife olo kutya oimangifo yohole otai ka pamekwa notapa ka kala etokolotoko la pama lokulongela Jehova pamwe noudiinini.

23. Otashi dulu okukala shiwa kukeshe umwe womufye ngeenge hatu longifa efimbo mokuninga shike?

23 Keshe umwe womufye ota dulu okudiladila kombinga yeenghalo da tumbulwa moshitukulwa eshi. Ove li oihopaenenwa yanafangwa, ndele yo otai dulu oku tu dimbulukifa eenghalo dashili omo hatu dulu okukala “ekwafo tali pameke” kovamwatate novamwameme. Itashi ti ngeno tu kulike oikala yaavo hava xumifa komesho oulinawa wopanhu. Eshi hasho sha li elalakano lovamwatate va tumbulwa mOvakolossi 4:10, 11. Ova li ‘ovalongi pamwe omolwouhamba waKalunga.’ Oshidjemo shoku va pameka osha li naanaa shi na ko nasha naasho. Nashi kale sha faafana kombinga yetu.

24. Omolwetomheno la fimana lilipi hatu ilikanene vamwe nokukendabala oku va pameka?

24 Ohatu ka tumbula vamwe komadina momailikano etu opaumwene nokuninga eenghendabala doku va kwafela molwaashi: Otwa itavela kutya ovamwatate novamwameme ova hala ‘okweenda mokuwapalela Omwene, noku mu hafifa shili muaishe.’ (Ovakolossi 1:10) Oushili ou owa kwatakanifwa kumwe nashimwe osho Paulus a tumbula eshi ta shange kombinga yomailikano aEpafras shi na sha nOvakolossi, opo va dule okukala ‘va fikama xuuninwa va wana nove na eitavelo la pama mehalo alishe laKalunga.’ (Ovakolossi 4:12) Eshi ongahelipi hatu dulu oku shi ninga paumwene? Natu tale.

[Omashangelo opedu]

a Tala Insight on the Scriptures, Embo 1, epandja 490-491, nosho yo “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial,” epandja 226-228, a nyanyangidwa koWatchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Efano pepandja 11]

Mbela oto dulu okukwatela mo Omukriste umwe momalweendo oukwaneumbo woye?

[Efano pepandja 11]

Courtesy of Green Chimney’s Farm

[Efano pepandja 11]

Owa didilika tuu?

• Ongahelipi hatu dulu okukala ekwafo linene momailikano etu opaumwene?

• Omondunge ilipi Ovakriste vamwe va li “ekwafo tali pameke” Paulus?

• Omeenghalo doludi lilipi hatu dulu okukala “ekwafo tali pameke”?

• Elalakano lashike tu na okwiilikanena ovamwatate novamwameme nokukala hatu va kwafele?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma