ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w01 10/1 ep. 13-18
  • Omanangeko noupuna aJehova otae tu likolifa

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Omanangeko noupuna aJehova otae tu likolifa
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Eendjovo daKalunga—oshali i na ondilo i he fi okuyelekwa
  • Otwa pandula omolwoshali yomhepo iyapuki
  • Ohole yopaKriste—oshali oyo i na okupandulwa
  • “Eeshali odo di li ovanhu”
  • Oshali youkalele womomapya
  • Onghalamwenyo youkwaneumbo i na elao—oshali iwa
  • Omolwashike oshali yaKalunga inenenene i na ondilo neenghono?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (yomoukalele)—2017
  • “Ye ta ehene kunye”
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
  • Ehafo olo hali di mokweenda moudiinini
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2006
  • Okukonga oshali oyo ya denga mbada
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (yomoukalele)—2017
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
w01 10/1 ep. 13-18

Omanangeko noupuna aJehova otae tu likolifa

“Enangeko noupuna laJehova—olo tali likolifa, noita wedele ko oudjuu washa kulo.”—OMAYELETUMBULO 10:22, NW.

OKULALAKANENA omaliko otaku pangele okukalamwenyo kwomamiliyona kunena. Ndelenee mbela oinima yopamaliko otai va etele ngoo ehafo? “Itai dulu okudimbuluka efimbo olo eshi ovanhu va li va teka omukumo shi na sha nomaliko avo ngaashi ve li paife,” osho oshifo The Australian Women’s Weekly tashi ti. Otashi weda ko tashi ti: “Otashi limbililike. Ohatu lombwelwa kutya Australia oku li monghalo ya denga mbada yopamaliko, onghalamwenyo oyo iwa unene noinai kala nande onale i li xwepo. . . . Ndele nande ongaho, okuheneteelelo okwa hapupala moshiwana ashishe. Ovalumenhu nosho yo ovakainhu ove udite kutya omwa kamba sha monghalamwenyo yavo ndelenee itava dulu okuhokolola kutya oshike.” Omishangwa kadi li tuu mondjila odo tadi ulike kutya kape na ehafo ile onghalamwenyo tai di moinima oyo tu na!—Omuudifi 5:10; Lukas 12:15.

1, 2. Omolwashike elao itali kwatakanifwa kumwe noupuna wopamaliko?

2 Ombibeli otai hongo kutya ehafo linene ohali di momanangeko noupuna aKalunga. Moshinima eshi, Omayeletumbulo 10:22 (NW) otaa ti: “Enangeko noupuna laJehova—olo tali likolifa, noita wedele ko oudjuu washa kulo.” Oudjuu luhapu ohau di molwisho lokulimonena oinima yopamaliko. Osha yukila ko eshi omuyapostoli Paulus a londwela ta ti: “Ndelenee ava va hala okupunapala, otava wile momahongaulo nomomwiyo nomouhalu uhapu woulai nowoiponga, tau ninginifa ovanhu menyonauko nomekano. Osheshi olwisho loimaliwa olo efina lowii aushe, nomoku li haluka vamwe va puka mo meitavelo, ve lityuulifa [nomaudjuu] mahapu.”—1 Timoteus 6:9, 10.

3. Omolwashike ovapiya vaKalunga tava mono omayeleko?

3 Mepingafano naasho, omanangeko noupuna e he na oudjuu otaa hange aveshe ovo tava “[twikile okupwilikina, NW] ondaka yOmwene.” (Deuteronomion 28:2) Ndelenee, vamwe otashi dulika va pule: ‘Ngeenge kape na oudjuu wa wedelwe komanangeko noupuna aJehova, omolwashike ovapiya vaYe vahapu tava mono oixuna?’ Ombibeli otai holola kutya omayeleko etu okwa pitikwa kuKalunga ndelenee doshili ohaa etwa kuSatana, onghalelo yaye ya nyonauka nosho yo onghalo yetu yokuhawanenena. (Genesis 6:5; Deuteronomion 32:4, 5; Johannes 15:19; Jakob 1:14, 15) Jehova oye odjo ‘yakeshe oshipewa shiwa, nakeshe oshali ya wanenena.’ (Jakob 1:17) Onghee hano, omanangeko noupuna aye ihaa eta nande oudjuu. Natu konakoneni dimwe domeeshali daKalunga da wanenena.

Eendjovo daKalunga—oshali i na ondilo i he fi okuyelekwa

4. Oshiwana shaJehova otashi hafele omanangeko noupuna neeshali di na ondilo i he fi kuyelekwa dilipi ‘mefimbo eli lexulilo’?

4 Shi na sha ‘nefimbo lexulilo,’ omuprofeti Daniel okwa ti: “[Eshiivo lashili otali, NW] ka hapupala.” Ndelenee, opa wedwa eendjovo edi: “Kape na nande umwe womovadinikalunga ta ka uda ko. Ndelenee ovanaendunge otava ka uda ko.” (Daniel 12:4, 10) Diladila kwaashi! Eendjovo daKalunga—unene tuu omaxunganeko—otaa fatululwa nounongo wopakalunga opo ovadinikalunga itava dulu oku a uda ko, nonande oshiwana shaJehova oshi a udite ko. “Handi ku hambelele Tate, Omwene weulu nowedu,” osho Omona waKalunga a ilikana, “osheshi oinima ei we i holeka ovanaendunge novanongo ndele owe i hololela ava va fa ouhanana.” (Lukas 10:21) Kashi fi tuu enangeko noupuna okukala tu na oshali i na ondilo i he fi okuyelekwa Eendjovo daKalunga da shangwa, Ombibeli, nosho yo okukala mokati kaavo va pewa ounongo wopamhepo kuJehova!—1 Ovakorinto 1:21, 27, 28; 2:14, 15.

5. Ounongo oshike, nongahelipi hatu dulu oku u mona?

5 Ngeno katwa pelwe “ounongo ou hau di kombada,” ngeno inatu kala nande tu na ounongo wopamhepo. (Jakob 3:17) Ounongo oo ounghulungu wokulongifa eshiivo neudeko okukandula po omaupyakadi, okuhenuka ile okukelela oiponga, okuhanga elalakano ile okuyandja omayele opandunge. Ongahelipi hatu mono ounongo wopakalunga? Omayeletumbulo 2:6 otaa ti: “Omwene ta yandje ounongo, mokanya kaye tamu di eshiivo neendunge.” Heeno, Jehova ote ke tu nangeka noupuna nounongo ngeenge ohatu diinine moku u ilikana, ngaashi a pa Ohamba Salomo “omutima u nomayele neendunge.” (1 Eehamba 3:11, 12; Jakob 1:5-8) Okumona ounongo, nafye otu na okutwikila okupwilikina kuJehova mokukonakona nomokulongifa alushe Eendjovo daye.

6. Omolwashike shi li pandunge okulongifa eemhango nomafinamhango aKalunga monghalamwenyo yetu?

6 Oihopaenenwa iwa younongo wopakalunga otai hangika meemhango nomomayele Ombibeli. Oyo otai tu etele ouwa monghedi keshe—palutu, pamadiladilo, pamaliudo nosho yo pamhepo. Omupsalme okwa imba sha yuka ta ti: “Omhango yOmwene oya wanenena, yo ohai hekeleke omwenyo; ehepaululo lOmwene oli [shii] okulineekelwa shili, olo hali nongopaleke omalai; omalombwelo Omwene okwa yuka, taa hafifa omutima; omhango yOmwene oi yela sheke, tai minikile omesho. Etilo lOmwene ola yela. Tali kalelele fiyo alushe. Eemhangela dOmwene odo oshili—adishe oda yukilila. Odo di noupuna u dule oshingoldo, heeno, u dule oshingoldo shihapu sha hoololekeka.”—Epsalme 19:8-11; 119:72.

7. Oidjemo ilipi tai di mokuhadulika komifikamhango douyuki waKalunga?

7 Mepingafano naasho, ovo itava dulika komifikamhango douyuki daKalunga ihava mono ehafo nemanguluko olo tava kongo. Konahiya, ohava mono kutya Kalunga iha shekwa, osho omunhu te shi kunu osho ta teya. (Ovagalati 6:7) Omayovi oo inaa dulika komifikamhango dOmbibeli otaa teya oilanduliko inyikifa oluhodi ngaashi okumita, omikifi dinyanyalifa ile okupikwa taku nghundipaleke. Okuninga tave lialuluka nokulundulula onghatu yavo yokukalamwenyo, ondjila yavo xuuninwa otai va twala kefyo ile tashi dulika va hanaunwe po kuKalunga.—Mateus 7:13, 14.

8. Omolwashike ovaholi vEendjovo daKalunga ve li ovanelao?

8 Ndelenee, ovo ve hole Eendjovo daKalunga notave di longifa otava ka mona omanangeko noupuna paife nosho yo monakwiiwa. Ove udite sha yuka kutya ova mangululwa komhango yaKalunga, ove li shili ovanelao nova teelela nehafo efimbo eshi tava ka mangululwa koulunde nosho yo koilanduliko yao idipai. (Ovaroma 8:20, 21; Jakob 1:25) Eteelelo eli olashili molwaashi ola kanghamena moshali yohole yaKalunga yokuhola ovanhu—ekuliloyambo lOmona waye ewifa, Jesus Kristus. (Mateus 20:28; Johannes 3:16; Ovaroma 6:23) Oshali dingi ya tya ngaha otai koleke ohole yomoule yaKalunga yokuhola ovanhu nosho yo eshilipaleko lomanangeko noupuna e he na exulilo kwaaveshe ovo tava twikile okupwilikina kuYe.—Ovaroma 8:32.

Otwa pandula omolwoshali yomhepo iyapuki

9, 10. Ongahelipi hatu mono ouwa moshali yaJehova yomhepo iyapuki? Yandja oshihopaenenwa.

9 Oshali ikwao yopahole yaKalunga oyo tu na okukala twa pandula, omhepo yaye iyapuki. Mefiku lOpentekoste 33 O.P., omuyapostoli Petrus okwa ladipika eengudu dovanhu odo da li muJerusalem ta ti: “Lidulululeni, nakeshe ou [na ninginifwe, NW] medina laJesus Kristus, mu diminwe po [omatimba] eni, ndele nye otamu ka pewa oshiyandjwa shOmhepo Iyapuki.” (Oilonga 2:38) Kunena, Jehova ota yandje omhepo iyapuki kovapiya vaye ve liyandja ovo tave i ilikana naavo va hala okulonga ehalo laye. (Lukas 11:9-13) Momafimbo onale, eenghono edi dinene mewangadjo—omhepo iyapuki yaKalunga ile eenghono tadi longo—oda nghonopaleka ovalumenhu novakainhu veitavelo, mwa kwatelwa Ovakriste vonale. (Sakaria 4:6; Oilonga 4:31) Otai dulu okuninga sha faafana kufye, nokuli nande ohatu shakeneke omandangalati ile omashongo tu li oshiwana shaJehova.—Joel 2:28, 29.

10 Konakona oshihopaenenwa shaLaurel, oo a li a kwatwa kombada nokwa kala meshina lokufudifa oule weedula 37.a Nonande e na eenghalo daye didjuu unene, okwa longela Kalunga nouladi fiyo efyo laye. Eedula da pita, omanangeko noupuna aJehova okwa hanga Laurel. Pashihopaenenwa, okwa li ta dulu okukwafela ovanhu 17 ve uye keshiivo lashili loshili yOmbibeli, nokuli nande okwa li a idililwa meshina laye eevili 24 mefiku! Onghalo yaye otai dimbulukifa omunhu eendjovo domuyapostoli Paulus: “Ngenge ndi li oshingone, aame omunaenghono.” (2 Ovakorinto 12:10) Heeno, okupondola keshe hatu dulu okukala tu na mokuudifa onghundana iwa, itaku di kounghulungu nokeenghono detu, ndelenee okekwafo lomhepo iyapuki yaKalunga, oyo ta yandje kwaavo tava twikile okupwilikina kondaka yaye.—Jesaja 40:29-31.

11. Omaukwatya elipi taa imikwa komhepo yaKalunga mwaavo tava djala “omunhu mupe”?

11 Ngeenge ohatu pwilikine neduliko kuKalunga, omhepo yaye otai imike mufye omaukwatya ohole, ehafo, ombili, onheni, olune, ouwa, eitavelo, ounambili nelipangelo. (Ovagalati 5:22, 23, NW) ‘Oiimati oyo yomhepo’ oshitukulwa ‘shomunhu mupe’ oo Ovakriste tava djala ponhele yomaukwatya a fa oshilyani oo tashi dulika va ulika nale. (Ovaefeso 4:20-24; Jesaja 11:6-9) Osho sha fimana unene moiimati ei osho ohole, ‘oshimangifo sha wana shokumanga kumwe.’—Ovakolossi 3:14.

Ohole yopaKriste—oshali oyo i na okupandulwa

12. Ongahelipi Tabita nosho yo Ovakriste vamwe vomefelemudo lotete va ulika ohole?

12 Ohole yopaKriste oyo oshali ihafifa ya dja kuJehova—oyo shi li nawa tu kale tu i hole. Otai pangelwa komafinamhango, ndelenee oi na oukaume oo tau shilile ovaitaveli kumwe i dule ekwamo keshe loupambele. (Johannes 15:12, 13; 1 Petrus 1:22) Pashihopaenenwa, diladila Tabita, omukainhu Omukriste muwa womefelemudo lotete. “Ye okwa li ha longo oilonga iwa ihapu ndee ta yandje oikwafa ihapu,” unene tuu mokati kovafiyekadi meongalo. (Oilonga 9:36) Ovakainhu ava otashi dulika va li ve na ovakwanedimo vopambelela, ndelenee Tabita okwa li a hala okuninga osho ta dulu opo e va kwafele noku va twa omukumo. (1 Johannes 3:18) Tabita ina tula po tuu oshihopaenenwa shiwa! Ohole youmwainafana oye linyengifa Priska naAkuila va ‘yandje eefingo davo’ omolwaPaulus. Ohole oye linyengifa yo Epafras, Lukas, Onesiforus nosho yo vamwe va kwafele omuyapostoli fimbo a li moukwatwa muRoma. (Ovaroma 16:3, 4; 2 Timoteus 1:16; 4:11; Filemon 23, 24) Heeno, Ovakriste voludi eli kunena ‘ove holafane,’ osho shi li oshali ya nangekwa noupuna ya dja kuKalunga oyo tai va konekifa ve li ovalongwa vashili vaJesus.—Johannes 13:34, 35.

13. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otwa pandula shili oumwainafana wetu wopaKriste?

13 Owa pandula tuu ohole oyo tai ulikwa meongalo lopaKriste? Owa hafa tuu omolwoumwainafana wetu wopamhepo, oo wa dingilila ounyuni aushe? Edi nado eeshali dihafifa notadi punapalifa da dja pombada. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otwe di pandula? Mokulongela Kalunga oshilonga shiyapuki, mokukufa ombinga mokwoongala kwopaKriste nosho yo mokuulika ohole noiimati ikwao yomhepo yaKalunga.—Ovafilippi 1:9; Ovaheberi 10:24, 25.

“Eeshali odo di li ovanhu”

14. Oshike tashi pulwa kOmukriste ngeenge okwa hala okulonga e li omukulunhuongalo ile omuyakuliongalo?

14 Ovalumenhu Ovakriste ovo va hala okuyakula ovailikani vakwao ve li ovakulunhuongalo ile ovayakuliongalo ove na elalakano liwa. (1 Timoteus 3:1, 8) Okukala a wana omaufembanghenda oo, omumwatate oku na okukala omulumenhu wopamhepo, e shii nawa eevelishe mOmishangwa nokuli omuladi moukalele womomapya. (Oilonga 18:24; 1 Timoteus 4:15; 2 Timoteus 4:5) Oku na okuulika elininipiko, elixupipiko nelidiiniko, shaashi omanangeko noupuna aKalunga ihaa hange ovanhu ovo ve linenepeka, ve na ounhwa nosho yo ovo va hala okukala va fimana. (Omayeletumbulo 11:2; Ovaheberi 6:15; 3 Johannes 9, 10) Ngeenge okwa hombola, oku na okukala omutwe woukwaneumbo omunahole ta dulu okukwatela komesho nawa oukwaneumbo waye aushe. (1 Timoteus 3:4, 5, 12) Molwaashi okwa lenga omaupuna opamhepo, omulumenhu a tya ngaha ota mono omanangeko noupuna aJehova.—Mateus 6:19-21.

15, 16. Oolyelye ve li “eeshali di li ovanhu”? Yandja oihopaenenwa.

15 Ngeenge ovo tava longo ve li ovakulunhuongalo meongalo tava kondjo neenghono ve li ovaudifi vevaangeli, ovafita nosho yo ovahongi, otave tu pe omatomheno opandunge okupandula ‘eeshali edi di li ovanhu.’ (Ovaefeso 4:8, 11, NW) Ovo tava mono ouwa moilonga yavo yohole otashi dulika itava ulike alushe olupandu lavo, ndelenee Jehova oku wete aishe oyo ovakulunhuongalo ovadiinini tava longo. Ita ka dimbwa ohole oyo va ulika omolwedina laye mokuyakula oshiwana shaye.—1 Timoteus 5:17; Ovaheberi 6:10.

16 Konakona oshinima shimwe shomukulunhuongalo ha longo noudiinini oo a talela po okakadona okaKriste oko ka li pokumona etando lomouluvi. “Okwa li omunanghenda, omuyambididi noku na ko nasha,” osho kaume koukwaneumbo a shanga. “Okwa pula epitikilo a ilikane kuJehova pamwe nafye. Eshi a ilikana, xe [e he fi umwe womEendombwedi daJehova] okwa hekumuna, nakeshe umwe a li monduda yoshipangelo okwa lila. Eilikano lomukulunhuongalo ou kala li tuu lolukeno naJehova ka li tuu omunahole oku mu tuma pefimbo la tya ngaha!” Omunaudu umwe wOndombwedi okwa popya ovakulunhuongalo ovo ve mu talela po a ti: “Eshi ve uya pombete yange monduda yepashukilo la mana mo, ondi shi shii kutya, kutya nee oshike tashi ningwa po, ohai dulu oku shi lididimikila. Onda kala ndi na eenghono nombili.” Mbela keshe umwe ota dulu okulanda olukeno lopahole la tya ngaha? Ahowe, itashi shiiva nande! Oyo omaano a dja kuKalunga, oo hatu pewa okupitila meongalo lopaKriste.—Jesaja 32:1, 2.

Oshali youkalele womomapya

17, 18. (a) Oshali yoilonga yashike Jehova a yandja koshiwana shaye ashishe? (b) Ekwafo lashike Kalunga a yandja opo tu dule okuwanifa po oukalele wetu?

17 Kape na efimaneko la kula tali dulu okupewa omunhu keshe shi dulife olo lokulongela Jehova, Omukombadambada. (Jesaja 43:10; 2 Ovakorinto 4:7; 1 Petrus 2:9) Nande ongaho, oufembanghenda wokukufa ombinga moukalele womoipafi owa yeulukila aveshe—ovanyasha novakulunhu, ovalumenhu novakainhu—ovo ve na ehalo lashili okulongela Kalunga. Mbela oto longifa tuu oshali ei i na ondilo? Vamwe itave shi ningi molwaashi ve udite inava wana, ndelenee dimbuluka kutya Jehova ota yandje omhepo iyapuki kwaavo tave mu longele notai tu kwafele apa twa pumbwa ekwafo.—Jeremia 1:6-8; 20:11.

18 Jehova okwe lineekelela ovapiya vaye ovalininipiki oilonga yokuudifa Ouhamba, havanhu ovo ve na ounhwa notave lineekele mounghulungu wavo vene. (1 Ovakorinto 1:20, 26-29) Ovanhu ovalininipiki novalixupipiki ova dimina omangabeko avo nove likolelela mekwafo laKalunga eshi tava kufa ombinga moukalele womomapya. Ova pandula yo ekwafo lopamhepo olo ta yandje okupitila ‘melenga lidiinini.’—Lukas 12:42-44, OB-1954; Omayeletumbulo 22:4.

Onghalamwenyo youkwaneumbo i na elao—oshali iwa

19. Oitwa ilipi tai eta omupondo mokutekula ounona?

19 Ohombo nosho yo oukwaneumbo u na elao odo eeshali da dja kuKalunga. (Rut 1:9; Ovaefeso 3:14, 15) Ounona navo “oshali yOmwene” i na ondilo, oyo tai eta ehafo kovadali ovo tava pondola okufindila omaukwatya opakalunga muvo. (Epsalme 127:3) Ngeenge ou li omudali, twikila okupwilikina kondaka yaJehova mokudeula ounona voye paEndjovo daye. Ovo tave shi ningi otava ka mona shili ekwafo nenangeko noupuna laJehova.—Omayeletumbulo 3:5, 6; 22:6; Ovaefeso 6:1-4.

20. Oshike tashi dulu okukala ekwafo kovadali ovo ounona vavo tava fiye po elongelokalunga lashili?

20 Nonande ovadali ovatilikalunga ova ninga eenghendabala da mana mo, otashi dulika vamwe vomounona vavo va hoolole okweefa po elongelokalunga lashili ngeenge va kulu. (Genesis 26:34, 35) Eshi otashi dulu okukala shiyahameka unene pamaliudo kovadali. (Omayeletumbulo 17:21, 25) Ndelenee ponhele yokuteka omukumo, otashi dulu okukala ekwafo kuvo okudimbuluka efaneko laJesus lomumati a kanene. Nonande omumati ou okwa li a fiya po eumbo nokushikula onghatu ya puka, konima okwa ka alukila keumbo laxe, oo e mu tambula ko monghedi yehafo noyohole. (Lukas 15:11-32) Kutya nee oshike tashi ningwa po, ovadali Ovakriste ovadiinini otava dulu okukala va kwashilipalekwa kutya Jehova oku shi udite ko, oku va nine olukeno lopahole nosho yo kutya ekwafo laye ihali ponyo.—Epsalme 145:14.

21. Otu na okupwilikina kulyelye, nomolwashike?

21 Onghee hano, keshe umwe womufye na tokole osho sha fimana shili monghalamwenyo yetu. Mbela ohatu kongo omaliko mahapuhapu, oo taa dulu oku tu etela omaupyakadi nosho yo omaukwaneumbo etu? Ile ohatu kongo ‘oshipewa shiwa, noshali ya wanenena’ oyo hai di ‘kuXe yomauyelele’? (Jakob 1:17) Satana ‘xe yoipupulu,’ okwa hala tu longele oupuna wopamaliko notu kanife elao nomwenyo. (Johannes 8:44; Lukas 12:15) Ndele Jehova okwa shiiva osho shiwa kufye. (Jesaja 48:17, 18) Onghee hano, natu twikile nokupwilikina kuTate yetu womeulu omunahole ‘nokuhafela’ alushe muye. (Epsalme 37:4) Ngeenge ohatu lalakanene onghatu ya tya ngaha, eeshali daJehova di na ondilo i he fi okuyelekwa nosho yo omanangeko noupuna mahapu otae ke tu ninga oipuna—nope he na ediladilo loudjuu.

[Omashangelo opedu]

a Tala oAwake!, 22 Januali 1993, epandja 18-21.

[Efano pepandja 14]

Oho ulike tuu olupandu omolwoshali yaKalunga yEendjovo daye da shangwa?

[Efano pepandja 15]

Nonande pe na eenghalo didjuu, Laurel Nisbet okwa longela Kalunga nouladi

[Efano pepandja 16]

Ngaashi Tabita, Ovakriste vonena ova shiivika nawa omolwoilonga yavo yohole

[Efano pepandja 17]

Ovakulunhuongalo Ovakriste ove na olukeno lopahole omolwovaitaveli vakwao

[Efano pepandja 18]

Oto dimbuluka?

• Elao linene otali dulu okuhangika peni?

• Eeshali dimwe dilipi Jehova a yandja koshiwana shaye?

• Omolwashike oukalele womomapya u li oshali?

• Ovadali otava dulu okuninga shike va mone omanangeko noupuna aKalunga eshi tava tekula ounona vavo?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma