ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w02 2/1 ep. 8-13
  • Jehova oye oshihopaenenwa sha denga mbada shouwa

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Jehova oye oshihopaenenwa sha denga mbada shouwa
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Euliko louwa inau longelwa
  • Ouwa waJehova owa tumbalekwa
  • “Talife nge oshinge shoye”
  • ‘Kalunga omunene mouwanghenda’
  • Jehova —omunefilonghenda nomunalukeno
  • Kalunga omunanheni
  • Hopaenena ouwa waJehova
  • ‘Ouwa woye ounene shi fike peni’!
    Ehena popepi naJehova
  • Twikileni okuulika ouwa
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
  • Ouwa — Ongahelipi hatu dulu oku u kulika?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2019
  • Hopaenena ouwa waJehova
    Oukalele Wetu wOuhamba—2003
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
w02 2/1 ep. 8-13

Jehova oye oshihopaenenwa sha denga mbada shouwa

“Hambeleleni Omwene womatanga ovakwaita, osheshi Omwene Oye muwa.”—JEREMIA 33:11.

JEHOVA KALUNGA omuwa monghedi ya wanenena. Omuprofeti Sakaria okwa ingida ta ti: “Ounene wouwa [waye, NW] ou fike peni!” (Sakaria 9:17) Doshili, ouwa otau ulikwa moinima aishe oyo Kalunga a ninga mokulongekida edu opo tu dule okuhafela onghalamwenyo. (Genesis 1:31) Katu na nande efiku limwe hatu ka dula okuuda ko eemhango adishe da kitakana odo Kalunga a tula moilonga meshito alishe olo a shita. (Omuudifi 3:11; 8:17) Ndele nande otu shii shinini kombinga yeshito alishe, otashi tu linyengifa tu hambelele Kalunga omolwouwa waye.

2. Oto fatulula ngahelipi ouwa?

2 Ouwa oshike? Oo omikalo da denga mbada. Ndelenee itau ti ashike okukala pe he na owii washa. Ouwa oshitukulwa shoiimati yomhepo nou li oukwatya muwa. (Ovagalati 5:22) Ohatu ulike ouwa ngeenge hatu ningile vamwe oinima iwa oyo tai va kwafele. Monghalelo ei yoinima, osho hashi talika ko shiwa momidingonoko dimwe otashi dulu shi talike ko shii mudimwe. Opo tu dule okuhafela ombili nelao, ope na okukala omufikamhango umwe wouwa. Mbela olyelye a wana okutula po omufikamhango ou?

3. Genesis 2:16, 17 ota ulike shike shi na sha nomufikamhango wouwa?

3 Kalunga oye a tula po omufikamhango wouwa. Petameko londjokonona yovanhu, Jehova oye a li a yandja oshipango komunhu wotete ta ti: “Lya komiti adishe domoshikunino ngaashi wa hala, ndelenee komuti wokushiiva ouwa nowii, ino u lya. Osheshi efiku tuu olo to li kuwo, ove u noku ka fya shili.” (Genesis 2:16, 17) Heeno, ovanhu ove na okutala kOmushiti wavo opo va mone eshiivo lokushiiva ouwa nowii.

Euliko louwa inau longelwa

4. Kalunga okwa ningila shike ovanhu aveshe okudja eshi Adam a nyona?

4 Etimaumbwile lovanhu aveshe lokukala nelao fiyo alushe mewaneneno ola tulwa monghuwo i na onghambe eshi Adam a nyona nokwaanya okudimina oufemba waKalunga wokutula po omifikamhango douwa. (Genesis 3:1-6) Ndelenee omanga oludalo laAdam inali dalwa li li ovafyuululi voulunde nefyo, Kalunga okwa xunganeka euyo lOludalo la wanenena. Mokupopya lelalela a yukilila “eyoka likulu” Satana Ondiaboli, Jehova okwa ti: “Ame ohandi ka tula outondanhu pokati koye nomwalikadi . . . nokoludalo loye nokoludalo laye. Ye ota ka nyanyaula omutwe woye ndele ove to ke mu twa moshififinwa.” (Ehololo 12:9; Genesis 3:15) Osha li elalakano laJehova okukulila ovanhu ovalunde. Mokuulika ouwa inau longelwa, Jehova okwa ninga shili efiloshisho omolwexupifo laavo tava kala neitavelo tali longo mekuliloyambo lOmona waye omuholike.—Mateus 20:28; Ovaroma 5:8, 12.

5. Nonande twa fyuulula eamo lii lomutima, omolwashike hatu dulu okuulika ouwa?

5 Doshili, omolwokunyona kwaAdam, otwa fyuulula eamo lii lomutima. (Genesis 8:21) Ndelenee lao linene, Jehova ohe tu kwafele tu ulike ouwa. Mokutwikila okutula moilonga oinima oyo twe lihonga momishangwa diyapuki di na ondilo, itashi ke tu ninga ashike tu ‘kale ovanaendunge opo tu xupifwe’ notu kale ‘twa wanenena oshilonga keshe shiwa’ ndelenee otashi tu kwafele yo tu longe osho shiwa momesho aye. (2 Timoteus 3:14-17) Ndelenee opo tu mone omauwa mehongo lopamishangwa nokuulika ouwa, otu na okukala noikala yomupsalme oo a imba ta ti: “[Jehova] Oove u muwa, ndee ho longo ouwa; longe nge eenghedimhango doye.”—Epsalme 119:68.

Ouwa waJehova owa tumbalekwa

6. Konima eshi ohamba David ya eta oshikefa shehangano muJerusalem, Ovalevi ova imba eimbilo li na eendjovo dilipi?

6 Ohamba David yaIsrael shonale oya dimina ouwa waKalunga noya konga ewiliko laYe. David okwa ti: “Omwene omuwa nomuyuki, onghee ta longo ovalunde okushiiva ondjila.” (Epsalme 25:8) Ehongo lopakalunga olo la pelwe Ovaisrael ola li la kwatela mo eemhango omulongo da fimana—Oipango Omulongo oyo ya li ya shangwa koipelende ivali yomamanya noya li ya tuvikilwa moshikefa shiyapuki osho sha li hashi ifanwa oshikefa shehangano. Konima eshi David a eta Oshikefa koshilandopangelo shaIsrael, Jerusalem, Ovalevi ova imba eimbilo olo la kwatela mo eendjovo tadi ti: “Hambeleleni Omwene, osheshi Oye omuwa, ouwanghenda waye tau kala po fiyo alushe.” (1 Omafimbo 16:34, 37-41) Kasha li tuu shihafifa okuuda eendjovo odo da imbwa kovaimbi Ovalevi!

7. Oshike sha ningwa po konima eshi Oshikefa sha etwa mOuyapukielela nokonima yeilikano laSalomo leyapulo?

7 Eendjovo dehambelelo da faafana oda li da divilikwa peyapulo lotembeli yaJehova oyo ya tungwa kuSalomo omona waDavid. Konima eshi oshikefa shehangano sha tulwa mOuyapukielela wotembeli opo ya tungwa, Ovalevi ova hovela okuhambelela Jehova “osheshi Ye omuwa, osheshi ouwanghenda waye tau kala fiyo alushe.” Pomhito oyo, otembeli oya li ya yadifwa pashikumwifilonga oshilemo osho shi lile po okukala po kwaJehova moshinge. (2 Omafimbo 5:13, 14) Konima yeilikano laSalomo leyapulo, “omundilo wokeulu wa wila poshi, ndele wa lungwinifa exwikiloyambo nomatomenoyambo.” Eshi va mona aishe ei, “[ovana] aveshe vaIsrael . . . ova twa eengolo ve linyongamena oipala yavo poshi kolupale lomamanya, ndele va ilikana nokupandula Omwene. Shaashi Ye omuwa nouwanghenda waye tau kalelele fiyo alushe.” (2 Omafimbo 7:1-3) Konima yoshivilo shomafiku 14, Ovaisrael ova shuna komaumbo avo “va hafa nokushambukwa komwenyo omolwoinima iwa Omwene a ningila David naSalomo noshiwana shaye Israel.”—2 Omafimbo 7:10.

8, 9. (a) Ndele nande Ovaisrael ova hambelela Jehova molwouwa waye, xuuninwa ova katuka eenghatu da tya ngahelipi? (b) Oshike sha li sha xunganekelwa Jerusalem okupitila muJeremia, nexunganeko olo ola wanifwa ngahelipi?

8 Mupya munene, Ovaisrael inava twikila okukala metwokumwe nomaimbilo ehambelelo oo va imbila Kalunga. Konima yefimbo, oshiwana shaJuda osha ‘fimaneka ashike Jehova nomilungu davo.’ (Jesaja 29:13, yelekanifa NW.) Ponhele yokutwa kumwe nomifikamhango douwa daKalunga, ova hovela okuninga eshi shii. Mbela oshike sha li sha kwatelwa mowii wavo? Ova li netimba lokulongela oikalunga, oluhaelo, okufininika eehepele nosho yo omanyono makwao anyanyalifa. Oshilanduliko, Jerusalem osha hanaunwa po novakalimo vomuJuda ova twalwa moukwatwa kuBabilon mo 607 K.O.P.

9 Kungaha Kalunga okwa handukila oshiwana shaye. Ndele nande ongaho, okupitila momuprofeti Jeremia, Jehova okwa xunganeka kutya muJerusalem otamu ka udika vali ondaka yaavo tava ti: “Hambeleleni Omwene womatanga ovakwaita, osheshi Omwene Oye muwa, nouwanghenda waye ohau kala fiyo alushe!” (Jeremia 33:10, 11) Naashi osha li sha wanifwa. Konima eshi oshilongo sha li sha ninga eputu oule womido 70, oshixupe shOvajuda osha alukila kuJerusalem mo 537 K.O.P. (Jeremia 25:11; Daniel 9:1, 2) Ova tungulula oaltari ponhele opo pa li otembeli komhunda yaMoria nova hovela okuyandjela ko omayambo. Ekanghameno lotembeli ola li la tungwa momudo omutivali konima yokwaaluka kwavo. Kasha li tuu efimbo linyakula! Esra okwa ti: “Ovatungi eshi va hovela okutunga ekanghameno lotembeli yOmwene, ovapristeri va tulwa po va djala oikutu yavo youpristeri ve nomanghuma oivela itwima, nOvalevi, ovana vaAsaf, ve nomanghuma eembinga, va hambelele Omwene pashipango shaDavid, ohamba yaIsrael. Ndele va hovela okuhambelela nokupandula Omwene, [shaashi] Ye muwa, nouwanghenda waye tau kalelele kOvaisrael fiyo alushe.”—Esra 3:1-11.

10. Epsalme 118 ola tameka nola xulifa neendjovo da fimana dilipi?

10 Eendjovo dehambelelo da faafana di na sha nouwa waJehova oda holoka momapsalme mahapu. Limwe lomuo Epsalme 118, olo kwa li hali imbwa komaukwaneumbo Ovaisrael okuxulifa edano lOpaasa. Epsalme olo ola tameka nola xulifa neendjovo tadi ti: “Hambeleleni [Jehova, KB-1955], osheshi Oye omuwa, ouwanghenda waye otau kala po alushelushe.” (Epsalme 118:1, 29) Otashi dulika edi odo da li eendjovo dehambelelo daxuuninwa odo Jesus Kristus a imba novayapostoli vaye ovadiinini oufiku wa tetekela efyo laye mo 33 O.P.—Mateus 26:30.

“Talife nge oshinge shoye”

11, 12. Eshi Moses a mona euliko linini loshinge shaKalunga, okwa uda eingido la tya ngahelipi?

11 Ekwatafano pokati kouwa nouwanghenda waJehova okwa li la ulikwa lwotete omafelemido a tetekela efimbo laEsra. Okafimbo kaxupi eshi Ovaisrael va ilikana onhana yoshingoli mombuwa novanyoni eshi va hanaunwa po, Moses okwa ilikana kuJehova ta ti: “Talife nge oshinge shoye.” Molwaashi oku shii kutya Moses ita dulu okutala oshipala shaYe ndele ta kala e na omwenyo, Jehova okwa ti: “Ouwa wange aushe ohandi u pitililifa koshipala shoye.”—Exodus 33:13-20, OB-1954.

12 Ouwa waJehova owa pitililifwa koshipala shaMoses efiku la landula ko, komhunda yaSinai. Pefimbo olo, Moses okwa mona euliko linini loshinge shaKalunga nokwa uda eingido eli tali ti: “Omwene Kalunga, omunefilonghenda, Kalunga [omunalukeno], omunanheni, nomunene mouwanghenda [nomoshili], nouwanghenda waye te u diinine kovanhu omayovi, ou ta dimi po omanyonauno nomatauluko nomatimba, ndelenee Ye ita efa okuhandukila nokukongolola omanyonauno ooxe kovana nokovatekulu fiyo komapupi matitatu nomatine.” (Exodus 34:6, 7, yelekanifa NW.) Eendjovo edi otadi ulike kutya ouwa waJehova ou na ekwatafano nouwanghenda waye nosho yo nomaukwatya aye makwao. Okukonakona omaukwatya aa otashi ke tu kwafela tu ulike ouwa. Tete natu tale koukwatya oo wa tumbulwa luvali meingido eli likumwifi li na sha nouwa waKalunga.

‘Kalunga omunene mouwanghenda’

13. Meingido li na sha nouwa waKalunga, oukwatya ulipi wa tumbulwa luvali, nomolwashike eshi sha wapala?

13 “Omwene Kalunga, [omunene] mouwanghenda . . . , nouwanghenda waye te u diinine kovanhu omayovi.” Oshitya shOshiheberi sha tolokwa “ouwanghenda” otashi ti yo “ohole i na oudiinini.” Ouwanghenda oo ashike oukwatya wa tumbulwa luvali meingido laKalunga kuMoses. Inashi wapala tuu, shaashi oukwatya waJehova wa tumbala unene oo ohole! (1 Johannes 4:8) Eendjovo da shiivika nawa dokuhambelela Jehova “osheshi . . . Oye muwa, nouwanghenda waye ohau kala fiyo alushe,” otadi divilike oukwatya ou.

14. Oolyelye unene hava hafele ouwa nouwanghenda waKalunga?

14 Euliko limwe louwa waJehova ololo kutya ye ‘omunene mouwanghenda.’ Eshi ohashi monika unene tuu monghedi oyo ha file oshisho ovapiya vaye vopanhu ovadiinini ve mu liyapulila. (1 Petrus 5:6, 7) Ngaashi Eendombwedi daJehova tadi dulu oku shi yelifa, Kalunga ‘ota diinine ouwanghenda waye’ kwaavo ve mu hole notave mu longele. (Exodus 20:6) Oshiwana shaIsrael shopaushitwe osha efa okumona ouwanghenda waJehova ile ohole i na oudiinini, molwaashi osha ekelashi Omona waye. Ndelenee ouwa waKalunga nohole yaye i na oudiinini otai twikile okuulikilwa Ovakriste ovadiinini vomoiwana aishe fiyo alushe.—Johannes 3:36.

Jehova —omunefilonghenda nomunalukeno

15. (a) Eingido olo Moses a uda komhunda yaSinai ola hovela neendjovo dilipi? (b) Onghenda oya kwatela mo shike?

15 Eingido olo Moses a uda komhunda yaSinai ola hovela neendjovo tadi ti: “Omwene Kalunga, omunefilonghenda, Kalunga omunalukeno.” Oshitya shOshiheberi sha tolokwa “onghenda” otashi dulu okuulika ‘komandjadja’ nosha pamba unene oshitya “oshidalelo.” Onghee hano onghenda oya kwatela mo omaliudo okukala u udite olukeno olo tali di moule momutima. Ndelenee onghenda oya kwatela mo shihapu shi dulife okuudila umwe onghenda yashili. Oi na oku tu linyengifa tu kwafele ovo tava mono oixuna opo va mone epepelelwo. Pashihopaenenwa, ovakulunhuongalo Ovakriste ovanahole ove wete sha pumbiwa okufila onghenda ovaitaveli vakwao, ‘okulonga eyakulo longhenda noku shi ninga nehafo’ ngeenge sha wapala okuningwa.—Ovaroma 12:8; Jakob 2:13; Judas 22, 23.

16. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Jehova omunalukeno?

16 Ouwa waKalunga owa ulikwa yo molukeno laye. Omunhu omunalukeno oyoo a “shiivika e na ko nasha nomaliudo amukwao” noha ulike ‘olune unene tuu kwaavo ve li koshi yaye.’ Jehova oye oshihopaenenwa shiwaelela sholukeno mokuungaunga novapiya vaye ovadiinini. Pashihopaenenwa, okupitila movaengeli, Kalunga okwa nghonopaleka palukeno omuprofeti a kulupa Daniel nokwa lombwela okakadona Maria shi na sha noufembanghenda oo ta ka ka kala ke na wokudala Jesus. (Daniel 10:19; Lukas 1:26-38) Tu li oshiwana shaJehova, ohatu pandula shili omolwonghedi yaye yolukeno yoku tu kumaida okupitila momapandja Ombibeli. Ohatu mu hambelele omolweuliko louwa waye nokulalakanena okukala ovanalukeno mokukalafana kwetu navamwe. Ngeenge ovo va wana pamhepo tava pukulula omwiitaveli mukwao “nomhepo yonheni,” ohava kendabala oku shi ninga monghedi iwa noyolukeno.—Ovagalati 6:1.

Kalunga omunanheni

17. Omolwashike tu na olupandu eshi Jehova e li “omunanheni”?

17 “Kalunga . . . omunanheni.” Eendjovo odo otadi yukifa elitulemo keuliko limwe vali louwa waJehova. Jehova ohe lididimikile omanyono etu nokwe tu pa efimbo opo tu finde omaunghundi a kwata moiti notu ninge exumokomesho lopamhepo. (Ovaheberi 5:12–6:3, yelekanifa NW; Jakob 5:14, 15) Elididimiko laKalunga otali etele yo ovo inava ninga natango ovalongeli vaye omauwa. Ove na natango efimbo lokulinyenga ketumwalaka lOuhamba nokulivela ombedi. (Ovaroma 2:4) Ndelenee nande Jehova omulididimiki, ouwa waye omafimbo amwe owe mu linyengifa a ulike ehandu laye, ngaashi e shi ningile eshi Ovaisrael kwa li va ilikana onhana yoshingoli komhunda yaSinai. Ehandu laKalunga otali ka ulikwa diva nokuli monghedi inene eshi ta ka eta exulilo longhalelo yaSatana youkolokoshi.—Hesekiel 38:19, 21-23.

18. Shi na sha noshili, eyooloko lilipi li li pokati kaJehova novawiliki vopanhu?

18 ‘Omwene Kalunga omunene moshili.’ Jehova ina yooloka ko tuu kovawiliki vopanhu, ovo hava ningi omaudaneko manene ndele tava dopa moku a wanifa po! Mepingafano naasho, ovalongeli vaJehova otava dulu okulineekela keshe tuu osho sha popiwa mEendjovo daye da nwefwa mo. Molwaashi Kalunga omunene moshili, ohatu dulu okulineekela alushe momaudaneko aye. Molwouwa waye, Tate yetu womeulu iha ponyo okunyamukula omailikano etu e na sha noshili yopamhepo moku i tu pa ihapu.—Epsalme 43:3; 65:3.

19. Euliko louwa la tongomana lilipi Jehova a ulikila ovanhu ovalunde ovo ve livela ombedi?

19 “Omwene Kalunga . . . ou ta dimi po omanyonauno nomatauluko nomatimba.” Molwouwa waye, Jehova okwa hala okudimina po ovanhu ovalunde ovo ve livela ombedi. Doshili, fye otu na olupandu linene eshi Tate yetu womeulu omunahole a ninga efiloshisho opo tu kale hatu diminwa po okupitila meyambo laJesus. (1 Johannes 2:1, 2) Otwa hafa shili eshi aveshe ovo tava kala neitavelo tali longo moikulila tava dulu okuhafela ekwatafano liwa naJehova, ve na etimaumbwile lomwenyo waalushe mounyuni mupe waye wa udanekwa. Kae fi tuu omatomheno a tongomana okuhambelela Jehova omolwokuulikila ovanhu aveshe ouwa!—2 Petrus 3:13.

20. Oumbangi ulipi tu na kutya Kalunga iha pande owii?

20 ‘Jehova ita efa okuhandukila.’ Doshili, eli oli li etomheno likwao lokutanga Jehova molwouwa waye. Omolwashike? Omolwaashi oshitukulwa sha fimana shouwa osho okuhapanda owii monghedi keshe. Kakele kaasho, ‘pokuholoka kwOmwene Jesus pamwe novaengeli vaye ovanaenghono,’ ehandu otali ka wila kombada ‘yaava inava shiiva Kalunga noitava dulika kevangeli.’ Vo ‘otava ka wilwa kehandukilo lopamhango lehanauno laalushe.’ (2 Ovatessaloniki 1:6-9, yelekanifa NW.) Opo nee ovalongeli vaJehova ovaxupipo otava ka dula okuhafela omwenyo pauyadi, pe he na okupiyaanekwa kovahenakalunga ovo ve li “ovatondi vouwa.”—2 Timoteus 3:1-3.

Hopaenena ouwa waJehova

21. Omolwashike tu na okuulika ouwa?

21 Pe he na omalimbililo, otu na omatomheno mahapu okuhambelela nokupandula Jehova molwouwa waye. Tu li ovapiya vaye, katu na mbela okuninga eshi hatu dulu tu ulike oukwatya ou? Heeno, omolwaashi omuyapostoli Paulus okwa kumaida Ovakriste vakwao ta ti: ‘Ningeni ovahopaeleli vaKalunga ngaashi ovana ovaholike.’ (Ovaefeso 5:1) Tate yetu womeulu oha ulike alushe ouwa, nafye yo osho tu na okuninga.

22. Oshike hatu ka konakona moshitukulwa tashi landula?

22 Ngeenge otwe liyapulila Jehova nomutima aushe, pe he na omalimbililo otwa hala okuhopaenena ouwa waye neenghono adishe. Molwaashi otu li oludalo laAdam omulunde, kashipu kufye okulonga osho shiwa. Ndelenee moshitukulwa tashi landula ohatu ka tala kutya omolwashike shi li tashi dulika kufye okuulika ouwa. Ohatu ka konakona yo eenghedi di lili noku lili omo hatu dulu notu na okuhopaenena Jehova—oshihopaenenwa sha denga mbada shouwa.

1. Omolwashike hatu linyengifwa tu hambelele Kalunga omolwouwa waye?

[Efano pepandja 10]

Jehova okwa handukila oshiwana shaye shonale molwaashi inashi liufa keendjovo davo dehambelelo

[Efano pepandja 10]

Oshixupe oshidiinini osha alukila kuJerusalem

[Efano pepandja 11]

Moses kwa uda eingido likumwifi louwa waKalunga

[Efano pepandja 13]

Ouwa waJehova ohau monika monghedi oyo he tu kumaida okupitila momapandja Ombibeli

[Efano pepandja 13]

Oto nyamukula ngahelipi?

• Ouwa oshike?

• Eendjovo dopamishangwa dilipi tadi divilike ouwa waKalunga?

• Omauliko amwe elipi ouwa waJehova?

• Omolwashike tu na okuhopaenena oshihopaenenwa shaJehova shouwa?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma