Kwafela vamwe va tambule ko etumwalaka lOuhamba
“Agrippa ta ti kuPaulus: Hamba, u shii okuninga nge omukriste okupu!”—OILONGA 26:28.
1, 2. Osha enda ngahelipi opo omuyapostoli Paulus a holoke koshipala shomupangeli Festus nohamba Herodes Agrippa Omutivali?
MUKESAREA mo 58 O.P. omupangeli waRoma Porkius Festus okwa li a talelwa po kohamba Herodes Agrippa Omutivali nomumwainakadona Bernike. Molwaashi okwa li va shivwa komupangeli Festus, ove ‘uya molupale letokolelo pamwe novaneyovi noipuna yoshilando va djala oikutu tai vilima youlenga.’ Kelombwelo laFestus, Omukriste omuyapostoli Paulus okwa etwa moipafi yavo. Osha enda ngahelipi opo omushikuli oo waJesus Kristus a fikamifwe komesho yolukalwatokolo lomupangeli Festus?—Oilonga 25:13-23.
2 Osho Festus a lombwela ovaenda vaye otashi nyamukula epulo olo. Okwa ti: “Ohamba Agrippa nanye amushe ava mu li po apa pamwe nafye, taleni, omulumenhu ou, omolwaye ongudu aishe yOvajuda vomuJerusalem [novaamu] tava fininike nge nokuweelela, oye a ha kale vali nomwenyo. Ndele ame nda koneka ye ke netimba lokufya, naye mwene eshi [a pula a ka pangulwe, NW] komukesari, onda hala oku mu tuma ko. Ndele ndi he shii eendjovo odilipi po ndi noku di shangela omwene wange, onghee hano nde mu eta apa koshipala sheni, unene tuu koshipala shoye, ohamba Agrippa, opo eshi a pwilikinwa, ndi mone owino oku mu shangela sha. Osheshi osha nyika oulai okutuma omukwatwa, fimbo inaku shangelwa osho ta hokololifwa.”—Oilonga 25:24-27.
3. Omolwashike ovawiliki vomalongelokalunga va lundila Paulus?
3 Eendjovo daFestus otadi ulike kutya Paulus okwa li ta pangulwa molwaashi okwa lundilwa kutya omunashibofa—enyono olo omunhu ha tokolelwa efyo. (Oilonga 25:11) Ndelenee Paulus ka li e na ondjo. Omalundilo oo okwa etwa po kovawiliki vomalongelokalunga ovanandubo vomuJerusalem. Okwa li tava pataneke oilonga yaPaulus e li omuudifi wOuhamba nokwa li ve mu kwatela onghone molwaashi a kwafela vamwe va ninge ovashikuli vaJesus Kristus. Paulus okwa li a findikilwa kovakwaita va homata okudja kuJerusalem okuya koshilando shetulilo leeshikepa Kesarea, oko a pula a ye kOmukesari. Okudja oko okwa twalwa kuRoma.
4. Ohamba Agrippa oya popya shike shikumwifi?
4 Diladila kuPaulus fimbo a li mombala yomupangeli komesho yongudu oyo kwa li ya kwatela mo omupangeli woshitukulwa sha fimana shOuhamba waRoma. Ohamba Agrippa oya lombwela Paulus ya ti: “Ove wa pewa okulipopila.” Ofimbo Paulus a li ta popi, opa ningwa oshinima shikumwifi. Osho Paulus a li ta popi osha kuma ohamba. Nomolwaasho ohamba Agrippa oya ti: “Hamba, u shii okuninga nge omukriste okupu!”—Oilonga 26:1-28.
5. Omolwashike eendjovo daPaulus kuAgrippa da pondola?
5 Diladila ashike! Omolwokulipopila nawa kwaPaulus, omupangeli okwa li a kumwa komutima keenghono dokutyuula dEendjovo daKalunga. (Ovaheberi 4:12) Omolwashike elipopilo laPaulus kwa li la pondola? Noshike hatu lihongo kuPaulus osho tashi dulu oku tu kwafela moilonga yetu yokuninga ovanhu ovahongwa? Ngeenge otwa konakona elipopilo laye, ope na oinima ivali ya fimana oyo ya yela nawa: (1) Paulus okwa li ta tomhafana mepopyo laye. (2) Okwa longifa noukeka eshiivo laye lEendjovo daKalunga, nokuli ngaashi omulongi ha longifa oshilongifo nomupondo.
Longifa ounghulungu wokutomhafana
6, 7. (a) PaMbibeli, oshitya “okutomha” otashi ti ngahelipi? (b) Okutomha vamwe otaku dana onghandangala ilipi moku va kwafela va tambule ko omahongo Ombibeli?
6 Membo lOilonga, omautumbulilo Oshigreka e na sha nokutomhafana okwa longifwa luhapu shi na sha naPaulus. Osho oshi na eityo lashike shi na sha noilonga yetu yokuninga ovanhu ovahongwa?
7 Melaka lopetameko lOmishangwa dopaKriste dOshigreka, paVine’s Expository Dictionary of New Testament Words, “tomha” otashi ti “okupondola” ile okuninga omunhu “a lundulule omadiladilo omolwokunwefwa mo ketomheno ile kokudiladila ku li paenghedi.” Okukonakona eityo lopetameko otaku yandje ouyelele muhapu. Otaku yandje ediladilo lelineekelo. Onghee hano, ngeenge owa tomha omunhu a itavele omahongo Ombibeli, owa pondola oku mu linyengifa a kale e ku lineekela noku itavele oushili womahongo oo. Osha yela kutya inashi wana ashike okulombwela omunhu osho Ombibeli tai ti opo e i itavele nokukatuka metwokumwe nayo. Omupwilikini woye okwa pumbwa okutomhwa a itavele kutya osho to mu lombwele oshoshili, kutya nee omunhu oo okaana, omushiinda, omunailonga mukweni, omunafikola mukweni ile omupambele.—2 Timoteus 3:14, 15.
8. Oshike sha kwatelwa mokutomha omunhu opo a itavele oshili yopamishangwa?
8 Ongahelipi to dulu okutomha omunhu a itavele kutya osho to mu shiivifile okudja mEendjovo daKalunga oshoshili? Paulus okwa kendabala okulundulula omadiladilo aavo kwa li ta popi navo mokutomhafana navo noku va kumaida nomutima aushe.a Onghee hano, ponhele yokupopya ashike kutya oshinima shonhumba oshi li mondjila, owa pumbwa okuyandja oumbangi wa wedwa po opo u yambidide osho to popi. Osho otashi dulu okuningwa ngahelipi? Shilipaleka kutya osho to popi osha kanghamena filufilu kEendjovo daKalunga ndele hakomadiladilo opaumwene. Ndele yandja yo oumbangi wa wedwa po opo u yambidide omapopyo oye opamishangwa taa di komutima. (Omayeletumbulo 16:23, NW) Pashihopaenenwa, ngeenge owa popi kutya ovanhu ovaduliki otava ka hafela omwenyo meduparadisa, shi yambidida nomishangwa ngaashi Lukas 23:43 ile Jesaja 65:21-25. Ongahelipi to dulu okuyandja oumbangi wa wedwa po u yambidide oshitwa shoye shopamishangwa? Otashi dulika u longife oihopaenenwa oyo ye likolelela koimoniwa yomupwilikini woye. Otashi dulika u mu dimbulukife ouwa wongaho oo ihau futilwa oo hau hafelwa omolwewapalo leningino letango, edimba liwa leengala, oiimati inyenye ile ehafo lokutala okadila taka palula oudilona vako. Mu kwafela a mone kutya omauwa a tya ngaho oku li oumbangi kutya Omushiti okwa hala tu hafele okukalamwenyo kombada yedu.—Omuudifi 3:11, 12.
9. Ongahelipi hatu dulu okukala nondjele moilonga yetu yokuudifa?
9 Ngeenge to kendabala okutomha omunhu a tambule ko omahongo onhumba Ombibeli, ou na okukala wa lungama opo ouladi woye u he ku ningife wa fa u he na ondjele, nokungaha otashi ka imba omupwilikini woye a ha yandje elitulemo nomadiladilo aye nosho yo nomutima waye. Embo Ministry School otali tu londwele tali ti: “Epopyo loshili la yukilila olo tali nyaneke pomutenya eitavelo lomunhu olo e hole unene kutya ola puka, nokuli nonande ola yambididwa nomishangwa dihapu, luhapu ihali tambulwa ko nawa. Pashihopaenenwa, ngeenge otwa popi ashike kutya omadano omafiku oo haa fimanekwa apeshe okwa dja movapaani, osho otashi dulika shi ha lundulule nghee ovanhu ve udite kombinga yao. Ndele luhapu okutomhafana navo ohaku pondola.” Omolwashike u na okuninga eenghendabala dokukala u na ondjele? Elongifwambo olo ola ti: “Oikala yokutomhafana ohai pendula eenghundafana, ohai ningifa ovanhu opo va ka diladile konima yefimbo nohai ningifa opo pa kale omhito yeenghundafana dokonahiya. Osho otashi dulu okutomha omunhu neenghono.”—Ovakolossi 4:6.
Okutomhafana oko taku linyengifa omutima
10. Omonghedi ilipi Paulus a hovela elipopilo laye koshipala shaAgrippa?
10 Paife natu konakoneni moule eendjovo delipopilo laPaulus odo di li mOilonga etukulwa 26. Didilika nghee a hovela oshipopiwa shaye. Mokuhovela oshikundafanwa shaye, Paulus okwa tala opo ta dulu okupandula Agrippa sha yuka, nonande ohamba oyo okwa li i na ekwatafano inali koshoka pamilele nomumwainakadona Bernike. Paulus okwa ti: “Ohamba Agrippa, onde litala omunelao, eshi nda itavelwa mefiku eli lonena okulipopila koshipala shoye moinima ei aishe, Ovajuda tava pe nge etimba. Osheshi eenghedi [nomapulapulo] aeshe Ovajuda ove u a shii nawa, onghee handi ku indile, tale nge onheni, ove u pwilikine nge.”—Oilonga 26:2, 3.
11. Ongahelipi eendjovo odo Paulus a popya naAgrippa tadi ulike kutya okwa li a fimaneka Agrippa, nouwa ulipi wa holoka po?
11 Mbela owa didilika kutya Paulus okwa dimina ondodo yaAgrippa yeenghonopangelo mokupopya naye ta tumbula edinafimaneko laye, Ohamba? Osho nosho yo eendjovo daPaulus da hoololekeka, oda ulika kutya okwa li a fimaneka Agrippa. (1 Petrus 2:17) Omuyapostoli okwa dimina kutya Agrippa okwa li e shii nawa eenghedi neemhango da kitakana dovapangelwa vaye Ovajuda nokwa ti kutya okwa li a hafa eshi kwa li ta dulu okulipopila koshipala shomupangeli oo e na eshiivo lihapu. Omukriste Paulus ine lihumbata a fa ngeno kutya okwa li e udite e dule Agrippa oo a ha li Omukriste. (Ovafilippi 2:3) Ponhele yaasho, Paulus okwa pula ohamba i mu tale onheni ndele tai mu pwilikine. Kungaha, Paulus okwa pupaleka onghalo opo Agrippa nosho yo ovapwilikini vakwao va tambule ko noupu osho a li ta ka tya. Okwa li ta diki po ekanghameno li na sha noinima oyo kwa li tava tu kumwe nokulikolelela kulo.
12. Ongahelipi hatu dulu okulinyengifa omitima dovapwilikini vetu moilonga yokuudifa Ouhamba?
12 Ngaashi Paulus a ninga eshi a li koshipala shaAgrippa, natu kendabale, okudja ketwalemo fiyo okexulifodiladilo, okulinyengifa omitima dovapwilikini eshi hatu yandje etumwalaka lOuhamba. Ohatu dulu okuninga ngaho mokuulika kutya otwa fimaneka shili ovo hatu udifile nomokuulika kutya otu na elitulemo shili momaputuko avo nosho yo shi na sha nokudiladila kwavo.—1 Ovakorinto 9:20-23.
Longifa Eendjovo daKalunga noukeka
13. Ongahelipi to dulu okulinyengifa ovapwilikini voye ngaashi Paulus?
13 Paulus okwa li a hala okulinyengifa ovapwilikini vaye va katuke metwokumwe nonghundana iwa. (1 Ovatessaloniki 1:5-7) Opo a dule oku shi ninga, okwa kendabala okulinyengifa omitima davo dopafaneko, omitumba domalinyengotomheno avo. Eshi hatu kundafana natango elipopilo laPaulus koshipala shaAgrippa, didilika nghee Paulus a ‘longifa nawa eendjovo’ daKalunga mokutofa moinima oyo ya popiwa kuMoses novaprofeti vakwao.—2 Timoteus 2:15, NW.
14. Yelifa nghee Paulus a tomhafana eshi a li koshipala shaAgrippa.
14 Paulus okwa li e shi shii kutya Agrippa okwa li Omujuda kedina. Mokuyukifa elitulemo keshiivo laAgrippa li na sha neitavelo lOshijuda, Paulus okwa tomhafana ta popi kutya okuudifa kwaye okwa kwatela mo shili “osho ashike ovaprofeti naMoses ve shi popya, shi nokuwanifwa” shi na sha nefyo nosho yo enyumuko laMessias. (Oilonga 26:22, 23) Paulus okwa popya naAgrippa odikilila noku mu pula ta ti: “Ohamba Agrippa, ove to itavele tuu ovaprofeti?” Agrippa okwa li a ya pokati kamumhaka namumhaka. Ngeenge okwa ti ina itavela movaprofeti, ita ka talika ko vali e li omwiitaveli Omujuda. Ndele ngeenge okwa lemene kokutomhafana kwaPaulus, ota ka dimina moipafi kutya oku li metwokumwe nomuyapostoli notashi dulika a ifanwe Omukriste. Paulus okwa nyamukula nelungi epulo laye mwene ta ti: ‘Heeno, ondi shi shii, to va itavele.’ Omutima waAgrippa owe mu linyengifa a nyamukule ngahelipi? Okwa nyamukula ta ti: “Hamba, u shii okuninga nge omukriste okupu!” (Oilonga 26:27, 28) Nonande Agrippa ina ninga Omukriste, osha yela kutya Paulus okwa kuma omutima waye netumwalaka laye.—Ovaheberi 4:12.
15. Ongahelipi Paulus kwa li a dula okuhovela eongalo muTessaloniki?
15 Mbela owa didilika kutya okupopya kwaPaulus onghundana iwa okwa li kwa kwatela mo okuudifa nokutomhafana? Molwaashi Paulus okwa longifa onghedi oyo eshi a ‘longifa nawa eendjovo’ daKalunga, vamwe ovo ve mu uda inava kala ashike ovapwilikini vongaho ndele ova ninga ovaitaveli. Osho osho sha li ngaho muTessaloniki, omo Paulus a li a lalakanena okupopya nOvajuda nosho yo ovatilikalunga ovo ve he fi Ovajuda moshinagoga. Ehokololo lOilonga 17:2-4 otali ti: “Paulus ngaashi a ika, okwa ya muyo ndee okwa kundafanena navo omishangwa momashabata atatu, nokwe di va fatululila ndee te va ulikile mudo Kristus nhumbi [kwa] li e nokuhepekwa nokunyumuka koufi . . . Ndele vamwe vomuvo ova itavela.” Paulus okwa li a tomhafana navo. Okwa li a yelifa nokuulika nOmishangwa kutya Jesus oye Messias oo a li a udanekwa nale. Oshidjemo osha li shike? Opa ka totwa eongalo lovaitaveli.
16. Ongahelipi to dulu okumona ehafo linene mokuudifa Ouhamba?
16 Mbela oto dulu okuxwepopala mounghulungu wokutomhafana eshi to yelifile vamwe Eendjovo daKalunga? Ngeenge osho, oto ka kala wa mbilipalelwa noto ka hafela oilonga yoye yokuudifa nokuhonga ovanhu kombinga yOuhamba waKalunga. Ovaudifi vonghundana iwa ovo va tula moilonga omaetepo okulongifa Ombibeli unene moilonga yokuudifa osho ve udite ngaho.
17. Hokolola oshimoniwa shopaumwene ile enenediladilo laasho shi li mokatendo opo u ulike nghee shi na ouwa okulongifa Ombibeli moukalele wetu.
17 Pashihopaenenwa, omupashukili umwe omweendi wEendombwedi daJehova okwa shanga ta ti: “Ovamwatate novamwameme vahapu ohava humbata Eembibeli momake avo eshi tava yandje oundombwedi eumbo neumbo. Osho osha kwafela ovaudifi va leshele ovanhu vahapu ovo va shakeneka omishangwa. Osha kwafela ovaneumbo nosho yo ovaudifi va didilikife oukalele wetu nOmbibeli ndele hanoifo ashike nomambo.” Doshili, kutya nee ohatu humbata Eembibeli detu twe di ingida fimbo tu li moilonga yokuudifa ile hasho, oshe likolelela koinima ihapu, mwa kwatela eenghedindjikilile domomudingonoko. Kashi na nee mbudi kutya oshike, otwa hala okushiivikila okulongifa Eendjovo daKalunga noukeka opo tu tomhe vamwe va tambule ko etumwalaka lOuhamba.
Tala ko oukalele ngaashi Kalunga he u tale ko
18, 19. (a) Kalunga oha tale ko ngahelipi oukalele wetu, nomolwashike tu na okukala hatu u tale ko ngaashi ye? (b) Oshike tashi ke tu kwafela tu ninge omalishuneko taa pondola? (Tala oshimhungu shi na oshipalanyole: “Nghee hatu dulu okuninga omalishuneko taa pondola,” pepandja 14.)
18 Onghedi imwe omo hatu dulu okuhanga omitima dovapwilikini oya kwatela mo okutala ko oukalele wetu pataleko laKalunga nokukala hatu tale vamwe onheni. Kalunga okwa hala ovanhu aveshe va “fike meshiivo loshili.” (1 Timoteus 2:3, 4) Mbela osho hasho twa hala? Jehova oha tale yo ovanhu onheni, nonheni yaye oya pitika vahapu va mone omhito ve lialuluke melidilululo. (2 Petrus 3:9) Onghee hano, ngeenge otwa mono omunhu oo a hala okupwilikina ketumwalaka lOuhamba, otashi dulika shi ka kale sha pumbiwa okuninga omalishuneko opo tu kulike ohokwe yaye. Otashi pula efimbo nosho yo onheni okutala nghee ombuto yoshili tai kulu. (1 Ovakorinto 3:6) Oshimhungu osho sha kwatelwa moshitukulwa eshi shi na oshipalanyole: “Nghee hatu dulu okuninga omalishuneko taa pondola” oshi na omaetepo e na sha nanghee hatu dulu okukulika ohokwe ya tya ngaho. Dimbuluka, okukalamwenyo kwovanhu—omaupyakadi nosho yo eenghalo—ohaku lunduluka efimbo keshe. Otashi dulika shi pule eenghendabala dihapu okuhanga vamwe momaumbo, ndele otashi ti sha. Otwa hala oku va pa omhito yokuuda etumwalaka laKalunga lexupifo. Onghee hano, ilikana kuJehova Kalunga opo e ku pe ounongo wokuxwepopala mounghulungu wokutomhafana moilonga yoye yokukwafela vamwe va tambule ko etumwalaka lOuhamba.
19 Ngeenge otwa mono omunhu oo e na ehalo okuuda shihapu kombinga yetumwalaka lOuhamba, oshike vali hatu dulu okuninga po tu li ovalongi Ovakriste? Oshitukulwa shetu tashi landula otashi ke tu kwafela.
[Omashangelo opedu]
a Omolwouyelele muhapu u na sha nokutomhafana, tala oshilihongomwa 48 no 49 membo Benefit From Theocratic Ministry School Education, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
Oto dimbuluka?
• Oshike sha ningifa elipopilo laPaulus koshipala shohamba Agrippa li pondole?
• Ongahelipi etumwalaka letu tali dulu okulinyengifa omitima dovanhu?
• Oshike tashi tu kwafele tu longife Eendjovo daKalunga nomupondo opo tu hange omitima dovanhu?
• Ongahelipi hatu dulu okutala ko oukalele ngaashi Kalunga he u tale ko?
[Oshimhungu pepandja 14]
Nghee hatu dulu okuninga omalishuneko taa pondola
• Ulika kutya ou na ko nasha shili novanhu.
• Hoolola oshikundafanwa shopaMbibeli shihokwifa nokukundafana.
• Dika po ekanghameno letalelepo keshe tali landula.
• Kala to diladila kombinga yomunhu oo konima eshi we mu fiya po.
• Ninga elishuneko diva, tashi dulika konima yefiku limwe ile avali opo u kulike ohokwe yaye.
• Kaleka momadiladilo kutya elalakano loye olo okuhovela ekonakonombibeli lopeumbo.
• Ilikana opo Jehova a kulike ohokwe yomunhu oo.
[Efano pepandja 15]
Paulus okwa tomhafana eshi a li koshipala shomupangeli Festus nohamba Agrippa